Crnogorsko društvo obilježavaju duboke političke podjele i izraženo nezadovoljstvo, pokazuje istraživanje koje je za Centar za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar, saopštila je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović.
Prema njenim riječima, više od trećine građana (36,3%) saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter, što ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative.
Gvozdenović je istakla da podaci istraživanja pokazuju kako 45,4% građana smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2% onih koji su zadovoljni. Čak 53,7% ispitanika vidi Crnu Goru kao „duboko podijeljenu zemlju“, dok 20,9% ne dijeli to mišljenje. Istovremeno, svaki peti građanin vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok se 52% ne slaže sa takvom ocjenom.
„Posebnu zabrinutost izaziva podatak da 45,7% građana smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti ‘svim sredstvima’, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja“, rekla je Gvozdenović.
Dodala je i da 40,7% građana vjeruje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, dok 21,4% ispitanika odbacuje takvu tvrdnju. Strah za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih izražava 39,3% građana, dok 32,2% ne dijeli tu zabrinutost.
„Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva, što može ukazivati na akumulirano razočaranje, dok manjinske zajednice – naročito Bošnjaci i Albanci – izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe. Više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije zadovoljavajuće“, navela je Gvozdenović.
Ona je istakla da nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali govore o ozbiljnom društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative.
„To je stanje koje se lako može instrumentalizovati, što je naročito važno u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore. Potrebno je odgovorno političko djelovanje, otvoren dijalog i jačanje povjerenja u institucije“, poručila je Gvozdenović.
Komentarišući eksperimentalni dio istraživanja, Gvozdenović je navela da su političke izjave namjerno pripisivane akterima iz suprotnih tabora, kako bi se testirala otpornost građana na manipulaciju izvorom informacije. Rezultati su pokazali da građani u velikoj mjeri vrednuju poruke prema identitetu govornika, a ne na osnovu sadržaja.
„Na primjer, desilo se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbace ako se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’ – i obrnuto“, rekla je Gvozdenović.
Ona je upozorila da ovakvi nalazi ukazuju na ranjivost javnog prostora na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o informacijama. Posebno je, kako je dodala, važno razvijati medijsku i digitalnu pismenost, kao i graditi kulturu dijaloga i odgovorne političke komunikacije.
Istraživanje je sprovedeno od 16. do 24. maja na uzorku od 1.000 ispitanika, a dio je projekta „Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija“, koji podržava ambasada Kraljevine Nizozemske.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR