Nedavna istraživanja sprovedena na 300 putnika koji su tri mjeseca putovali avionom na letovima dužim od pet sati pokazala su da je kod mnogih primijećena pojava venske tromboze ili povećana sklonost ka njoj.
Iako je ovaj problem posebno izražen kod putnika u avionima, vaskularni hirurzi upozoravaju da se tromboza razvija i kod ljudi u svakodnevnom životu – naročito kod onih sa rizičnim faktorima.
Zabrinjava podatak da sve češće i mlađe generacije imaju probleme sa venama, a važnu ulogu u zdravlju krvnih sudova ima i ishrana.
O tome danas pričamo sa doktorom Pericom Marašem, specijalistom opšte i subspecijalistom vaskularne hirurgije.
Antena M: Koliko su rezultati pomenutog istraživanja važni za razumijevanje rizika od dugih letova?
Dr Maraš: Rezultati tog istraživanja veoma su značajni jer jasno potvrđuju da duži letovi nose povećan rizik od venske tromboze. Kada neko satima sjedi u skučenom prostoru, cirkulacija u venama nogu se usporava, što pogoduje stvaranju ugruška. Ovo je naročito važno za ljude koji već imaju faktore rizika, poput proširenih vena, gojaznosti, hormonske terapije ili porodične sklonosti ka trombozi. Dakle, istraživanja potvrđuju ono što i u praksi vidimo: dugi letovi nisu bezazleni za venski sistem i prevencija je ključna.
Duboka venska tromboza podrazumijeva formiranje tromba u dubokom venskom sistemu, najčešće donjih ekstremiteta, mada se može javiti u na gornjim ekstremitetima, mezenterijalnim i cerebralnim venama. Ovo oboljenje spada u tromboembolijske poremećaje i treći je najčešći uzrok smrti u okviru kardiovaskularnih oboljenja nakon srčanog i moždanog udara. Čak i kod pacijenata koji ne razviju komplikacije u vidu plućne tromboembolije, rekurentne tromboze i post-trombotički sindromi su česti uzroci morbiditeta. Incidenca ovo oboljenja je 1.6 na 1000 godišnje.
Antena M: Zašto je upravo dugo sjedenje u avionu okidač za nastanak tromboze?
Dr Maraš: Više faktora u avionskoj kabini može povećati rizik da putnici razviju DVT ili PE. Među njima su skučen prostor za sjedenje i dugotrajna nepokretnost, moguća dehidracija usljed unosa alkohola i drugih diuretika poput čaja i kafe, zatim niska vlažnost vazduha u kabini, relativna hipoksija i sniženi barometarski pritisak. Svi ti faktori dovode do toga sa se smanji protok venske krvi te se povećava rizik od trombogenog događaja.
Antena M: Koje su mjere prevencije koje svaki putnik može da primijeni tokom leta dužeg od pet sati?
Dr Maraš: Da biste smanjili rizik od tromboze na putovanju avionom, važno je da se povremeno krećete kroz kabinu, radite vježbe nogu dok sjedite, nosite udobnu i široku odjeću i pijete dovoljno vode, izbegavajući alkohol i kofein. Sjedenje do prolaza može olakšati kretanje, a kompresivne čarape mogu biti korisne osobama sa većim rizikom, u nekim slučajevima je potrebna i određena profilaktična terapija.
Antena M: Šta se dešava ako se simptomi zanemare nakon povratka sa putovanja – može li tromboza da se iskomplikuje tek kasnije?
Dr Maraš: Ukoliko se simptomi duboke venske tromboze zanemare nakon povratka sa putovanja, postoji realan rizik da se stanje iskomplikuje. Najveća opasnost je da se dio ugruška odvoji i dospije u pluća, što dovodi do plućne embolije, koja može biti životno ugrožavajuća. Komplikacije se ne moraju javiti odmah – nekad se razviju tek danima nakon puta. Zato je važno da putnici obrate pažnju na oticanje, bol ili crvenilo noge, kao i na simptome poput iznenadne otežanog disanja ili bola u grudima. Pravovremeno javljanje ljekaru može spriječiti ozbiljne posljedice.
Antena M: Je li iznenađujuće da sve mlađi ljudi imaju problema sa venskom trombozom, i zašto se to dešava?
Dr Maraš: Nažalost, danas više nije iznenađenje što i mlađi ljudi imaju probleme sa venskom trombozom. Nekada je ovo oboljenje bilo gotovo isključivo vezano za stariju populaciju, dok sada sve češće viđamo pacijente u tridesetim, pa čak i dvadesetim godinama. Glavni razlog leži u promjenama stila života – mladi provode mnogo vremena sjedeći, bilo zbog posla, učenja, rada za računarom ili dužih putovanja. Smanjena fizička aktivnost usporava cirkulaciju i pogoduje stvaranju ugruška.
Pored toga, tu su i drugi faktori rizika: gojaznost, pušenje, upotreba hormonske terapije i kontraceptivnih pilula, kao i genetska predispozicija koja kod nekih osoba dodatno povećava vjerovatnoću razvoja tromboze. Važnu ulogu igra i ishrana – previše brze hrane i premalo namirnica koje čuvaju zdravlje krvnih sudova.
Dakle, možemo reći da je tromboza sve češća kod mlađih upravo zbog kombinacije savremenog načina života i individualnih faktora rizika. Zbog toga je važno da i mladi ljudi obrate pažnju na simptome poput otoka, bola ili crvenila noge, jer pravovremena reakcija može sprečiti ozbiljne posljedice.
Antena M: Koji su tipični simptomi koje ljudi najčešće ignorišu, a trebalo bi da ih odmah odvedu kod ljekara?
Dr Maraš: Najčešći simptomi duboke venske tromboze koje ljudi, nažalost, često ignorišu su otok potkoljenice ili cijele noge, osjećaj težine ili zatezanja u nozi, bol koji se pojačava pri hodu ili stajanju, kao i crvenilo ili toplina kože na mjestu gde je ugrušak. Mnogi pacijenti ove znake pripišu umoru, dugom sjedenju ili čak proširenim venama i ne potraže pomoć na vrijeme.
Posebno je važno da ljudi obrate pažnju na naglo nastale tegobe, jer se ugrušak može proširiti ili odvojiti i dovesti do plućne embolije – stanja koje može ugroziti život. Simptomi plućne embolije, poput iznenadnog otežanog disanja, bola u grudima ili iskašljavanja krvi, zahtevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Pravovremeno reagovanje često znači razliku između blagovremenog liječenja i ozbiljnih komplikacija.
Antena M: Koliko ishrana utiče na zdravlje vena – šta pomaže, a šta odmaže?
Dr Maraš: Ishrana igra veoma važnu ulogu u očuvanju zdravlja vena i prevenciji venske tromboze. Pravilna ishrana pomaže da krv ostane optimalno tečna, krvni sudovi elastični, a tjelesna težina u normi – sve to smanjuje rizik od stvaranja ugrušaka.
Na zdravlje vena pozitivno utiču namirnice bogate vlaknima, voće i povrće, koje sadrže antioksidanse, kao i riba bogata omega-3 masnim kiselinama. Važno je unositi dovoljno tečnosti kako bi krv bila pravilno hidrirana. Takođe, ograničavanje unosa soli pomaže da se spriječi zadržavanje vode i oticanje nogu.
Sa druge strane, prekomjeran unos brze hrane, prerađenih proizvoda, zasićenih masti i previše slatkiša može negativno uticati na cirkulaciju i doprinijeti gojaznosti, što je jedan od faktora rizika za trombozu. Alkohol i kofein, ako se konzumiraju u većim količinama, takođe mogu dovesti do dehidracije, što pogoršava stanje vena.
Antena M: Kada se pristupa medikamentoznom, a kada hirurškom liječenju tromboze?
Dr Maraš: Liječenje duboke venske tromboze može biti medikamentozno ili hirurško, a izbor zavisi od težine stanja, lokacije ugruška i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta.
Većina slučajeva tromboze liječi se ljekovima – prije svega antikoagulantima, koji spriječavaju dalje stvaranje ugrušaka i omogućavaju tijelu da postepeno razgradi postojeći ugrušak. Ovi lijekovi su standardna i vrlo efikasna terapija, naročito kada ugrušak nije masivan i ne ugrožava život ili ekstremitet.
Hirurško lečenje se razmatra u teškim i rijetkim situacijama – kada postoji masivan ugrušak koji može ugroziti nogu ili život, ili kod komplikacija poput flegmazije cerulea dolens, kada postoji rizik od venske gangrene. Hirurški zahvati mogu uključivati uklanjanje ugrušaka (trombektomiju) ili postavljanje filtera u venu da se spriječi prelazak ugruška u pluća.
Važno je naglasiti da se odluka o vrsti liječenja donosi individualno, uz procenu svih rizika i koristi, a pravovremena dijagnoza je ključna da bi terapija bila što uspiješnija.
Antena M: Kakva je situacija u CG.da li je ovaj zdravstveni problem zabrinjavajuci ili ne..
Dr Maraš: U našoj praksi u Crnoj Gori, duboka venska tromboza (DVT) je svakako zdravstveni problem koji pratimo s posebnom pažnjom. Iako nemamo precizne nacionalne statistike, svakodnevno viđamo pacijente sa faktorima rizika – prije svega starije osobe, gojazne pacijente, ali i mlađe ljude sa sjedelačkim načinom života ili nakon dužih putovanja. Nažalost, sve češće primjećujemo da i mlađe generacije razvijaju ovu bolest, što je dodatno zabrinjavajuće.
Uobičajeni simptomi poput bola, otoka ili crvenila noge često se zanemaruju, a upravo ti pacijenti kasnije dolaze kada je rizik od komplikacija veći, na primjer plućne embolije, koja može biti životno ugrožavajuća.
Prevencija podrazumijeva redovno kretanje i fizičku aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja, a kod rizičnih pacijenata i nošenje kompresivnih čarapa. Takođe, pratimo faktore rizika poput pušenja, hormonske terapije i prethodnih tromboza.
Iako je duboka venska tromboza ozbiljan problem, iskustvo nam pokazuje da pravovremena dijagnoza, edukacija i preventivne mjere mogu napraviti ključnu razliku – sačuvati zdravlje i spriječiti ozbiljne komplikacije.
Komentari (1)
POŠALJI KOMENTAR