Ukoliko zaista baštine antifašističke vrijednosti, makar građanski orjentisane partije u Glavnom gradu, nemaju razloga da ne podrže predlog Akcije za ljudska prava i Centra za građansko obrazovanje da se jedna ulica u Podgorici nazove po admiralu Vladimiru Baroviću.
Iz Akcije za ljudska prava podsjećaju da je admiral Barović primjer crnogorskog čojstva, čovjek koji je na današnji dan prije 34 godine oduzeo sebi život iz protesta zbog naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorske gradove u Hrvatskoj 1991. godine.
Admiral Vladimir Barović, odbijajući da sa ostrva Vis granatira hrvatske primorske gradove 1991. godine, odlučio se na časnu smrt „jer Crnogorci ne mogu uništavati narod koji im nije ništa skrivio”.
Može li i hoće li, međutim, Crna Gora, više od tri decenije kasnije, pokazati poštovanje prema takvom njegovom činu, postupku koji nas podsjeća da je suprotstavljanje bezumlju i nepravdi obaveza svakog pojedinca i tada i danas.
Saradnica na projektima HRA i politikološkinja Elizabeta Mrnjačević, za Antenu M, navodi da “ukoliko zaista baštine antifašističke vrijednosti, makar građanski orjentisane partije u Glavnom gradu, nemaju razloga da ne podrže ovaj predlog”:
“Njih je u lokalnom parlamentu dovoljno i ovo će biti prilika da pokažu da li zaista stoje iza svojih postulate, ili su im antifašizam i građanske vrijednosti samo prazne parole”, kazala je Mrnjačević.
Ona ukazuje da istorijski revizionizam u Crnoj Gori sve više uzima maha. Za to, kako navodi, postoje dva ključna razloga.
“Prvi je to što se Crna Gora nikada istinski nije suočila sa ratnim naslijeđem i svojom ulogom u ratovima devedesetih. To je stvorilo plodno tlo da desničarske partije danas relativizuju i opravdaju učešće crnogorskih građana u tim ratovima. Drugi razlog je to što institucionalna politika sjećanja ne postoji, što omogućava političarima da istoriju prilagode dnevnim interesima”, ukazala je Mrnjačević, naglašavajući da će, dok se taj krug ne prekine, istorijski revizionizam biti moćno oružje u rukama političara.
Ona je, takođe, kazala da je Crna Gora, bez obzira na pozitivne tendencije, još daleko od istinskog suočavanja sa prošlošću.
“Ipak, treba reći da dio političkih aktera unutar vlasti glorifikuje učešće vojnika u tim sukobima, što se recimo ogleda u imenovanju jedne ulice po vojniku koji je učestvovao u opsadi Dubrovnika”, navela je.
O činu admirala Barovića, kako ukazuju iz HRA i CGO, se premalo zna u Crnoj Gori. Naša djeca ne uče o njemu, njegovog imena nema u udžbenicima istorije, spomen-obilježje u njegovu čast ne postoji.
Barovića je posthumno odlikovao 2016. godine predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, 2023. godine proglašen je počasnim građaninom Grada Pule, a 2022. godine na ostrvu Vis u Hrvatskoj otkrivena je spomen-ploča sa citatom iz njegovog oproštajnog pisma: Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje, mene tada neće biti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio.
Do danas, dodaju, nije pokrenuta zvanična inicijativa da se sjećanje na Barovića trajno obilježi nekim memorijalom u Crnoj Gori.
Lada
Čin admirala Barovica zaslužuje najveće poštovanje.