Hrišćani 28,8%, muslimani 25,6%, bez vjerske pripadnosti 24,2% – analiza globalnih populacija i religija

Priredio: V.J.

Većina svjetskih religija bilježi rast sljedbenika od 2010. do 2020. godine, no u osnovi taj porast je srazmjern povećanju ukupne globalne populacije — glasi zaključak studije koji saopštava Pew Research Center, sa śedištem u Vašingtonu, nestranački tink-tenk o društvenim pitanjima, javnome mnjenju i demografskim trendovima koji oblikuju SAD i svijet.

Zajedno, 75,8% svjetskoga stanovništva identifikovalo se 2020. sa nekom religijom. Preostalih 24,2% se nije identifikovalo ni sa jednom religijom, što ljude bez vjerske pripadnosti (eng. nones) čini trećom najvećom grupom u ovoj studiji, poslije hrišćana i muslimana.

Pew Research Center u studiji „Kako se globalni religiozni pejzaž promijenio od 2010. do 2020. godine”, na osnovu oko 2.700 popisa i anketa, navodi da su hrišćani većina u 120 zemalja i teritorija — u odnosu na 124 deceniju ranije.

To znači da su zemlje sa hrišćanskom većinom činile 60% svih zemalja i teritorija svijeta u 2020. godini, u odnosu na 62% desetljeće ranije. Na drugoj strani, sa većinom religiozno neopredjeljenih 2020. su 5% svih zemalja, što je porast u odnosu na 3% iz 2010. godine.

Pew Research Center

Hrišćani su pali ispod 50% stanovništva u Ujedinjenom Kraljevstvu (49%), Australiji (47%), Francuskoj (46%) i Urugvaju (44%), dok u svakoj od ovih zemalja manje vjerske grupe poput muslimana, hindusa, budista, Jevreja ili pripadnika drugih religija — zajedno čine 11% ili manje.

Još godine 2010. vjerski neopredjeljeni su činili većinu u Kini, Śevernoj Koreji, Češkoj, Vijetnamu, Japanu. Do 2020. pridružile su im se sa vjerski neopredijeljenom većinom: Holandija (54%), Urugvaj (52%), Novi Zeland (51%).

Australija je pokazala najveće promjene. Između 2010. i 2020. hrišćansko stanovništvo Australije je palo sa 67% na 47% ukupnoga stanovništva zemlje (smanjenje od 20 poena), dok je broj vjerski neopredijeljenih porastao na 42% stanovnika zemlje (povećanje od 17 poena). Australija je jedna od četiri zemlje širom svijeta koje su imale hrišćansku većinu 2010. godine, ali ne i 2020. godine.

Nije bilo promjene u broju zemalja i teritorija u kojima je većina stanovništva muslimanska (53), budistička (7), hinduistička (Indija, Nepal), jevrejska (Izrael) ili su sljedbenici drugih religija — takav je samo Tajvan u kojem kategorija „drugih religija” čini većinu: to odražava veliki broj taoista i sljedbenika kineskih narodnih religija.

Međutim — napominju u studiji američkoga tink-tenka — „udio zemalja u kojima određena vjerska grupa čini većinu ne mora nužno odgovarati udjelu te vjerske grupe u globalnoj populaciji”.

„Na primjer, samo 1% od broja svih zemalja ili teritorija imalo je hinduističku većinu od 2020. godine, iako su hindusi činili 15% globalne populacije. To je zato što je 95% svjetskih hindusa živjelo u Indiji — koja je 2020. bila druga najnaseljenija zemlja na svijetu. Indija i Nepal bile su jedine dvije zemlje sa hinduističkom većinom te godine. Slično tome, samo 5% zemalja imalo je vjerski neopredeljenu većinu, iako je ova grupa činila 24% svjetskoga stanovništva. To je uglavnom zato što su vjerski neopredijeljeni bili u velikoj mjeri koncentrisani u Kini, najnaseljenijoj zemlji”.

Udio globalne populacije koja ima bilo kakvu vjersku pripadnost 2010-2020. opao je za skoro 1 procentni poen (sa 76,7%), dok je udio bez vjerske pripadnosti porastao za isti iznos (sa 23,3%).

- HRIŠĆANI — svih denominacija, računati kao jedna kategorija — ostaju najveća vjerska kategorija na svijetu. Ali ta većina je opadajuća, jer trend srazmjerno ne prati rast globalne populacije od 2010. do 2020. godine. Hrišćana je više za 122 miliona, dostigavši 2,3 milijarde. Pa ipak, kao udio u svjetskoj populaciji, hrišćani su opali za 1,8 poena, na 28,8%.

-  MUSLIMANI, svih denominacija, najbrže su rastuća vjerska grupa. Broj muslimana u analiziranoj dekadi povećao se za 347 miliona — više nego svih ostalih religija zajedno. Udio muslimana u svjetskoj populaciji porastao je za 1,8 poena, na 25,6%.

- BEZ BJERSKE PRIPADNOSTI, uz muslimane, jedina su kategorija čiji je broj rastao u svjetskoj populaciji. Broj vjerski neopredijeljenih je porastao za 270 miliona, dostigavši 1,9 milijardu. Udio onih koji se ne opredjeljuju za vjeru porastao je za bezmalo cijeli procentni poen, na 24,2%.  Vjerski neopredijeljeni su najviše porasli (kao udio u ukupnome stanovništvu svake zemlje) — u SAD (porast od 13 poena); Urugvaju (16 poena); Čileu (17 poena); Australiji (17 poena).

Pew Research Center

- HINDUSI približno istom stopom rastu kao i ukupna svjetska populacija. Broj hindusa je porastao za 126 miliona, dostigavši 1,2 milijardu. Kao udio u svetskoj populaciji, hindusi su ostali stabilni na 14,9%.

- BUDISTI bilježe negativni trend. Oni su jedina veća vjerska kategorija koja je 2020. imala manje ljudi nego deceniju ranije. Broj budista u svijetu od 2010. opao je za 19 miliona, na 324 miliona. Udio u svjetskoj populaciji budista manji je za 0,8 poena, sada iznosi 4,1%.

- JEVREJI su takođe zadržali stabilni udio u globalnoj populaciji. Od 2010. do 2020. broj Jevreja širom svijeta porastao je za skoro milion, dostigavši 14,8 miliona. U procentima, Jevreji su bili najmanja grupa, predstavljajući oko 0,2% svjetske populacije.

- OSTALI, tj. sve druge religije zajedno (uključujući bahaije, taoiste, džaine, sike, sljedbenike narodnih religija i brojne druge grupe), imaju udio u globalnoj populaciji na stabilnih 2,2%.

Slijede procjene za EVROPU...

Evropa imala je 2020. godine oko 753 miliona stanovnika, što je 2% više nego 2010. godine, od toga:

- 505 miliona, ili 67% Evropljana su hrišćani — u odnosu na 2010. godinu smanjenje za oko 8%

- 190 miliona, ili oko četvrtina Evropljana vjerski je neopredijeljeno — povećanje od 37%

- 46 miliona, ili oko 6%, ili Evropljana su muslimani — povećanje od 16%.

U mnogim evropskim zemljama postoji desetljećima dug obrazac „prelaska sa vjere” (eng. switching) — ljudi, odgajani kao hrišćani, postaju vjerski neopredijeljeni. Ovaj široko rasprostranji trend doprinosi: 1) da se hrišćanska populacija Evrope prorijedi i 2) povećanju broja vjerski neopredijeljenih.

Između 2010. i 2020. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su izgubile hrišćansku većinu. A Holandija je dobila vjerski neopredeljenu većinu — tako je postala druga zemlja sa vjerski neopredijeljenom većinom u Evropi, pridruživši se Češkoj.