Sprema li se otvaranje rudnika Brskovo preko izmjena Zakona o rudarstvu?

Uspjeh građana u odbrani opšteg dobra u pokušaju otvaranja rudnika Brskovo u Mojkovcu jedan je od najvažnijih razloga za pokretanje izmjena Zakona o rudarstvu, smatra Miodrag Fuštić iz Građanske inicijative „Zdravi Mojkovac“. Ministarstvo energetike i rudarstva prije desetak dana otvorilo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o rudarstvu, da bi juče nakon reakcije dijela javnosti, Prijedlog iznenada bio povučen iz procedure. Zakon, između ostalog, predviđa da se rudarstvo proglasi „javnim interesom“, što je, kako kaže Fuštić bilo na listi prioriteta bivšeg koncesionara za područje Brskova.

Ministarstvo energetike i rudarstva dalo je 11. novembra na javnu raspravu Nacrt Zakona o rudarstvu i uputilo poziv građanima, stručnoj javnosti i svim drugim zainteresovanim licima da daju svoj doprinos, da bi Nacrt zakona juče naprasno bio povučen iz procedure. Tome je prethodilo reagovanje grupe NVO i građanskih aktivista koji su upozorili da predloženi tekst zakona predstavlja ozbiljnu prijetnju ustavom zagarantovanim pravima građana, privatnoj svojini, životnoj sredini i javnom interesu države Crne Gore.

Iz Ministarstva su juče potom saopštili da je Prijedlog zakona o rudarstvu povučen kako bi se omogućila dodatna analiza i dorada zakonskih rješenja.

"Razumijemo izraženu zabrinutost. Međutim, zabrinutost bez učešća u procesu ne može zamijeniti dijalog i odgovornost. Postojeći zakon je morao biti revidiran u skladu sa novim evropskim i globalnim trendovima u oblasti kritičnih mineralnih sirovina. Sve države intenzivno rade na razvoju ovog sektora uz visoke standarde zaštite životne sredine, jer je to pitanje ekonomske održivosti. Zaštita životne sredine nije prepreka, već standard koji mora da prati razvoj. U suprotnom, ulazimo u apsurdnu situaciju da uvozimo i najosnovnije sirovine", naveli su juče iz Ministarstva u saopštenju.

Novim Nacrtom zakona rudarstvo proglašeno javnim interesom

Jedna od značajnih novina zakona, koji je sada povučen iz procedure, je što se u članu 2, rudarstvo proglašava djelatnošću od javnog interesa, čime se državi daju široka ovlašćenja, otvara se put eksproprijaciji i ograničavanju prava vlasnika.

U članu 58 Ustava Crne Gore koji se odnosi na svojinu, navodi se da „niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu“.

Tako bi se uvođenjem termina „javnog interesa“ u zakon, otvorila mogućnost da privatni investitori lakše dođu do privatnih parcela, jer bi država imala osnov da ograniči ili oduzme svojinu građana radi realizacije rudarskih projekata.

Fuštić: Brskovo jedan od najvažnijih motiva za pokretanje izmjena, pitanje „javnog interesa“ bilo na listi prioriteta bivšeg koncesionara

Miodrag Fuštić iz Građanske inicijative "Zdravi Mojkovac" kaže za Antenu M da ih predlaganje i ekspresno povlačenje novog Nacrta Zakona o rudarstvu nije iznenadilo, jer su, kako navodi, takve „akrobacije već viđene od strane trenutnog ministra Šahmanovića i u vrijeme dok je bio državni sekretar u Vladi Dritana Abazovića“.

Za njih je, pojašanjava, to samo pokušaj da se opipa puls javnosti i što manje primjetno, kako kaže, „skaredni nacrt uključi u pravne tokove i na taj način pribavi korist za raznorazne tajkune i of šor kompanije“.

Vidjevši, kaže Fuštić, da su razotkriveni, Nacrt zakona su povukli iz procedure.

„Mišljenja smo da je uspjeh građana i ukupne javnosti u odbrani opšteg dobra u pokušaju otvaranja rudnika Brskovo jedan od najvažnijih razloga za pokretanje izmjena Zakona o rudarstvu, kako bi ubuduće zakonska rješenja i odlučivanje bila potpuno u rukama Ministarstva i na strani potencijalnih koncesionara.

U samom Obrazloženju donošenja Ministarstvo navodi da predloženi Zakon ne podliježe usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom (str. 24 nacrta), čime se otvoreno priznaje kolonijalni karakter samog zakona i gotovo reklamira pred svim rudarskim kompanijama da u 21. vijeku postoji država u Evropi u kojoj neće morati da poštuju norme i standarde kao u ostatku kontinenta“, navodi Fuštić.

Ta namjera je dodaje, očita izmjenom člana 2 postojećeg Zakona, stavom da je "rudarstvo djelatnost od javnog interesa", čime se, kako pojašnjava, stvara opasnost po sve građane da im imovina "po sili zakona" bude oduzimana, uz određenu nadoknadu,  ukoliko neka rudarska kompanija bude zainteresovana za eksploataciju.

„I ne samo rudarske kompanije, već bilo koja kompanija ili pojedinac ukoliko procijene da imaju dobru priliku za zaradu. Potrebna su im samo sredstva da ispune određene zahtjeve, tehničke i stručne, opet ovim nacrtom Zakona predviđene.

Time svačija imovina može postati meta kao prilika za nečije bogaćenje, ne samo zbog rude već i kamena za kamenolom, gline ili pijeska i šljunka za građevinarstvo i industriju“, kaže on.

Podsjeća da Ustav Crne Gore u članu 1 proklamuje ideju ekološke i države socijalne pravde, sa čime mora biti usaglašen svaki zakon.

„Pitanje "javnog interesa", dobro poznato ministru Šahmanoviću, bilo je na listi prioriteta bivšeg koncesionara za područje Brskova koji su dostavljeni Vladi, tada za pojedinačni slučaj. Tadašnji državni sekretar a sadašnji ministar predloženim nacrtom pokušao je da ozakoni pretežnost javnog interesa ubuduće u svakom pojedinačnom slučaju.

Kako mu nije prošlo za Brskovo, neće ni za ostatak Crne Gore“, zaključuje Fuštić.

Mujović u maju 2024. poručio da rudnika neće biti

Ideja o ponovnom otvaranju rudnika Brskovo u Mojkovcu datira iz 2010, kada su Vlada Crne Gore i australijska kompanija "North Mining" potpisali ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na period od 30 godina.

Od 2010. potpisano je još nekoliko aneksa ugovora, a 2018. australijska kompanija je prenijela vlasnički udio na švajcarsku firmu, koja je nastavila istraživanja te je nakon istraživanja tražila i da otvori rudnik "Brskovo mine".

Iz Građanske inicijative „Zdravi Mojkovac“ su tada upozoravali da je to jedno od 10 najotrovnijih nalazišta u svijetu, čijim bi pokretanjem došlo do ozbiljnog narušavanja životne sredine te ugrožavanja zdravlja građana. Građani Mojkovca su organizovali proteste i blokade saobraćajnica kako bi upozorili Vladu da ne žele da žive u zagađenom gradu.

Kako je tada izvještavala Antena M, švajcarska kompanija je vršila ogroman pritisak na Vladu ali i lokalnu upravu da se rudnik otvori, a u lobiranje su se uključile i neke strane ambasade. Kompanija "Brskovo mine" je i od 2020. do 2024. donirala oko 200.000 eura za različite namjene u Mojkovcu.

Cijeli projekat je pratio niz nepravilnosti i nezakonitosti, o čemu je Antena M pisala, a tadašnji ministar energetike i rudarstva Saša Mujović je prelomio i na konferenciji za medije 30. maja prošle godine saopštio da rudnika u Mojkovcu neće biti te da su se stekli uslovi za raskid ugovora.

Kompanija je najavila pokretanje arbitraže, ali s obzirom na to da je u istraživanja uložila desetine miliona eura, postavlja se pitanje da li se kompanija i dalje nada da bi dogovor mogao biti postignut te da li izmjene Zakona o rudarstvu imaju upravo za cilj ponovno pokretanje priče o otvaranju rudnika Brskovo?