26 °

max 26 ° / min 15 °

Subota

18.05.

26° / 15°

Nedjelja

19.05.

26° / 18°

Ponedjeljak

20.05.

26° / 18°

Utorak

21.05.

26° / 17°

Srijeda

22.05.

21° / 14°

Četvrtak

23.05.

23° / 13°

Petak

24.05.

25° / 15°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Crnogorci sviju klasa i rodova oružja poginulih, umrlih i ranjenih u ratovima 1912-1913.

Istorija

Comments 4

Crnogorci sviju klasa i rodova oružja poginulih, umrlih i ranjenih u ratovima 1912-1913.

Izvor: Antena M

Autor: Antena M

  • Viber

Piše: Vladimir Jovanović

 Navršila se 110. godišnjica crnogorskih ratova 1912-1913. godine.

 U Prvom balkanskom ratu — po sadašnjem kalendaru od 8. oktobra 1912. do 30. maja 1913. — Crnogorci su saveznici Srba, Bugara i Grka protiv Turske.

 Vojska Kraljevine Crne Gore oslobodila je:

 - Mojkovac (desna obala Tare), Bijelo Polje, Berane (uključujući sadašnju Petinjicu), Rožaje, Plav, Pljevlja

Takođe, Crnogorska vojska je vodila operacije na Kosovu, Skadru i Makedoniji. Kraljevini Crnoj Goru su, na temelju vojnih pobjeda, pripojene i neke dotadašnje turske oblasti Kosova — Peć i Đakovica (Metohija).

Na prilazima Skadru su vođene najkrvavije brobe. Crnogorci su slomili žilavi turski otpor i osvojili grad. Iznad starocrnogorske prijestonice Balšića zavijorio se crveni orlaš-barjak Kraljevine Crne Gore (naslovna slika uz ovaj tekst).

 

No pod međunarodnim pritiskom — uključujući i onaj iz Rusije, kao i 1814. oko Boke Kotorske — morali smo nedugo zatim trajno evakuisati Skadar, koji je ušao u sastav novoformirane albanske države. 

Potom su se saveznici u Prvom balkanskom ratu protiv Turske posvađali oko plijena: raspodjele teritorija opet probljenih Makedonaca. Od 29. juna do 10. avgusta 1913. vodio se rat, nazvan Drugi balkanski. Potpuno nerazumno, kralj Nikola šalje u Makedoniju četiri brigade Crnogoraca da se tuku s Bugarima na strani Srba i Grka; a njima su se protiv Bugara na drugim frontovima pridružili Rumuni, na kraju i Turci.

Međutim, tekovine oslobodilačkih operacija Crnogorske kraljevske vojske iz Prvog balkanskog rata su 30. maja 1913. međunarodno priznate Londonskim mirovnim ugovorom. Upravo veliki dio postojećih crnogorskih državnih granica prema Republici Srbiji, kao i dio prema Bosni i Hercegovini (ondašnja Austro-Ugarska), tada je utvrđen.

Uskoro je i stodesetogodišnjica Sporazuma o utvrđivanju državne granice između Kraljevine Crne Gore i Kraljevine Srbije, potpisale crnogorska i srpska delegacija 30. oktobra 1913. godine u Beogradu, kasnije ga ratifikovale Crnogorska narodna skupština na Cetinju i Narodna skupština u Beogradu, etc.

Ovđe ćemo se fokusirati na žrtve u krvi koje su naši preci položili za veliki čin oslobođenja cjelokupnog Mojkovca, zatim Bijeloga Polja, Berana, Rožaja, Plava i Pljevalja. Nažalost, bilans žratva uključuje i poginule Crnogorce u manje smislenim operacijama na Skadru, ili u Metohiji, kao i apsolutno besmislene žrtve u Makedoniji.

Statistika koju ću predočiti zasnovana je na dokumentima Pješadijskog odśeka Kancelarije Ministarstva vojnog Kraljevine Crne Gore od 12. septembra 1913, protkol br. r. 5973 i br. r. 5974. Onomad objavljeni u „Glasu Crnogorca – Službeni dio”. Dokumenti su naslovljeni:

- BROJNI PREGLED poginulih, umrlih i ranjenih Crnogoraca sviju klasa i rodova oružja u ratu Crnogorsko-Turskom 1912. i 13. godine

- BROJNI PREGLED poginulih, umrlih i ranjenih Crnogoraca sviju klasa i rodova oružja u ratu Crnogorsko-Bugarskom 1913. godine sastavljenih u Dečanskom Odredu.

Evo glavnih iz podataka iz tih dokumenata…

1) Tokom Prvog balkanskog rata, Crnogorska kraljevska vojska, razvrstana u četiri divizije, imala je: - ukupno 9.438 poginulih, umrlih od bolesti, ranjenih oficira, podoficira i vojnika, od toga

- 2.430 poginulih

- 406 umrlih od bolesti

- 6.602 ranjenika.

 

Najviše poginulih i umrlih od bolesti u Prvom balkanskom ratu po batalionima (bataljonima), prva tri:

- 22. batalion Spuški u sastavu Zetske brigade 2. divizije, komanda Podgorica — 141

- 3. batalion Čevsko-Bjelički u sastavu Katunske brigade 1. divizije, komanda Cetinje — 128

- 28. batalion Trebješki u sastavu Nikšićske brigade 3. divizije, komanda Nikšić — 114.

 Najviše poginulih i umrlih od bolesti u Prvom balkanskom ratu po brigadama, prve tri:

- Zetska — 331

- Vasojevićska (iz sastava 4. divizije, Kolašin) — 324

- Katunska — 311.

 Najviše poginulih i umrlih od bolesti u Prvom balkanskom ratu ukupno po divizijama:

- 1. divizija, Cetinje — 711

- 2. divizija, Podgorica — 851

- 4. divizija, Kolašin — 647

- 3. divizija, Nikšić — 627

 2) Tokom Drugog balkanskog rata, Crnogorska kraljevska vojska, razvrstana u četiri brigade tzv. Dečanskog odreda, imala je: - ukupno 943 poginulih, umrlih od bolesti, ranjenih oficira, podoficira i vojnika, od toga

- 168 poginulih

- 56 umrlih od bolesti

- 719 ranjenih.

 Najviše poginulih i umrlih od bolesti u Drugom balkanskom ratu po brigadama:

 

- 1. brigada (formirana iz batalionskih okruga 1. divizije: Njeguško-Ćeklićskog, Cetinjskog, Cuckog, Čevsko-Bjeličkog, Pješivačkog, Ceklinskog, Ljubotinskog, Ceklinsko-Dobrskog, Lješanskog, Gornjo-Crmničkog, Donjo-Crmničkog) — 88

 - 3. brigada (formirana iz batalionskih okruga 3. divizije: Trebješkog, Lukovačkog, Nikšićskog, Rudinsko-Trepačkog, Golijskog, Grahovskog, Banjskog, Oputno-Rudinskog, Župe Pivske, Planine Pivske, Drobnjačkog, Uskočkog — 69

 - 2. brigada (formirana iz batalionskih okruga 2. divizije i jednog okruga iz 1. divizije: Donjo-Kučkog, Gornjo-Kučkog, Zetskog, Gornjo-Zetskog, Lješkopoljskog, Piperskog, Spuškog, Komansko-Zagarčkog, Bratonoškog) — 56

 - 4. brigada (formirana iz batalionskih okruga 4. divizije i dva okruga 3. divizije: Župskog, Šaransko-Jezerskog, Gornjo-Moračkog, Donjo-Moračkog, Lipovskog, Rovačkog, Poljskog, Kolašinskog, Ljevorečkog, Kraljskog, Trepačko-Šekularskog, Andrijevačkog, Polimskog, Veličkog) — 11.

 

 

 

 

Komentari (4)

POŠALJI KOMENTAR

sičija

@Vesko, pa ne piše čovjek disertaciju nego članak. Pratite tragove iz članka, odvešće vas do referenci. Ne mora sve biti nacrtano. Dovoljno je da informaciju saopšti čovjek od integriteta, a Vi ga demantujte, ako možete, nije problem. Vladimirovo znanje je zadivljujuće, i ljubav prema istini čista.

Zlatko

Pa g.Jovanović je naveo izvore , dokumenta i slikao ih ! Što nije jasno !? Bravo g.Vladimire , samo nastavite ,mada mnogima je džaba svaki dokaz , oni ne vole istinu !

Stevan

zar ne vidiš da je naveo, dao ti je čak i broj dokumenta i fotografiju dokumenta. Nego nijesu pročitao tekst...