Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković ovog četvrtka za čitaoce Antene M preporučuje top pet naslova.
Juval Noa Harari: «21 lekcija za 21 vijek»
Tragajući za savremenim poimanjem svijeta i čovjeka, odgonetajući nove vrijednosti lišene analitičnosti, simetrije i sistematičnosti, čini mi se da u triptihu Juval Noa Hararija (Homo sapiens, Homo deus i 21 lekcija za 21 vijek), pažljiv čitalac može da pronađe mnoštvo odgovora na pitanja koja je otvorio XXI vijek. Jedno od njih – Šta se danas događa u svijetu i jesmo li na putu da odgovorimo izazovima koje pred nas postavljaju nove tehnologije, vještačka inteligencija, biohemijska i kognitivna istraživanja, Hariri diskutuje u odličnoj knjizi «21 lekcija za 21 vijek». Nemilosrdno nas podsjećajući na to da «istorija nije fer» ako promjene ne razumijemo, ne prihvatimo i ne prilagodimo im se, autor nas priprema za budućnost koja će se uveliko razlikovati od sadašnjice, koja nam je sama po sebi izazov: tehnološki, medicinski, religijski, socijalni, emocionalni, egzistencijalni. Promjene su takvog tempa, da zbunjuju i uznemiruju, mijenjaju nas mijenjajući obrasce našeg ponašanja i djelovanja. Posebno snažno nas podsjeća na to da se krećemo u svojevrsnom digitalnom kavezu, u kojem se korist suočava sa opasnošću od zloupotrebe digitalne tehnologije, te daje korisne smjernice za promišljanje kako da se kao civilizacija postavimo. Promjene su zapravo revolucije sa kojima nemamo iskustva. Izlaz je u obrazovanju, ali i u upoznavanju «sopstvenog uma prije nego što algoritmi počnu da odlučuju u ime nas«.
Džulija Enas: «Antička filozofija, sažeti priručnik»
Ovaj sažeti presjek antičkih filozofskih razmišljanja pokazuje koliko su teme o kojima su antički filozofi govorili, aktuelne i danas i istovremeno nepravedno zanemarene. Ova knjiga omogućava da, u vremenu iskidanih vijesti i rastrzanih medija, uspostavim vezu sa antičkim korjenima savremene zapadne misli. Knjige poput ove daju širi vremenski, kulturni, istorijski i kulturalni kontekst za razmišljanje.
Sa edicijom sažetih priručnika koje objavljuje Oxford University Press, sreo sam se prije desetak godina. Edicija uživa veliku popularnost u svijetu, pošto se oslanja na vrhunske autore koji znalački kombinuju činjenice, analize, perspektive i nove ideje, a čitaocu pruža mogućnost da osvježi svoja sjećanja, da stekne nove uvide ili samo da se odmori uz dobro štivo.
Siva Vajdijanatan: «Antidruštvene mreže»
Istinski «prava knjiga za savremeno doba». Ugledni medijski ekolog Vajdijanatan, razložno, iscrpno, smjelo i sveobuhvatno osvjetljava naličje današnjice strastveno usmjerene na društvene mreže, prije svega Fejsbuk, a sledstveno tome i na sve ostale digitalne prakse. Autor, bez uvijanja i vrlo argumentovano, kritikuje ideologiju koja kompjuterski kod vidi kao «univerzalno rješenje za sve ljudske probleme», prihvatajući kao činjenicu da se zapravo najbolja namjera izrodila u stvarnost u kojoj «Fejsbuk (i ne samo on) želi da postane operativni sistem naših života». Prosto je nevjerovatno koliko smo spremni da se odreknemo svoje slobode i privatnosti, samo zato što je neko stvorio «besplatan» algoritam i ubijedio nas da je to sve za naše dobro.
Laš Fr.H. Svensen: «Filozofija straha»
Autor, po nekada i ogorčeno, propituje kako je strah postao «neka vrsta kulturne lupe» kroz koju posmatramo svijet. Tragajući za odgovorom na pitanje kako da se riješimo tog balasta, kako da izađemo iz začaranog kruga u koji nas guraju mediji najviše, Laš kaže da je svaka misao o napretku prosto nemoguća u «kulturi žrtve i straha», opominje čitaoca da «napredak ne označava osobinu istorije, nego samopouzdanje savremenosti». Strah je postao najvažnija roba koju masovni mediji prodaju na globalnom tržištu, zasipajući nas uznemirujućim pričama o virusima, ekološkim katastrofama, povampirenim boleštinama, ili uznemirujućim sadržajima koje pišu teroristi ili izopačeni likovi bilo koje vrste. Korisno je čitati analize ove vrste, kako bi čovjek umio da se ponese sa sopstvenim sumnjama, ili bar da ih sagleda na drugačiji način, sa distancom koja je u užurbanoj svakodnevici gotovo nemoguća.
Aleksandar Genis: «Kosmopolita»
Knjiga «filozofskih putešestvija», zanimljiva i pitka zbirka putopisnih eseja, kulturoloških presjeka, dragocjenih vinjeta i minijatura u čast umjetnosti, filozofiji, čovjeku. Genis u svojoj knjizi kaže: «Putovanje nam ne daruje utiske, nego stanje. Putovanje je ogled samosvijesti: fizičko pomjeranje sa duhovnim posledicama. Ugradivši sebe u pejzaž, autor se zauvijek mijenja». Putujući sa Genisom od njegove rodne Rige, do Amerike, pa do Japana i dalje istokom i zapadom, mijenja se i čitalac. Ulazi sa autorom u zajedničku avanturu, koji je putovanje pretvorio u sopstveni identitet i kosmopolitsku ideologiju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR