Prvostepenom presudom koju je sudija Suzana Mugoša izrekla okrivljenima za pokušaj terorizma, među njima i dvojici lidera DF-a, kao i u odsustvu dvojici pripadnika ruskih tajnih službi, dešavanja na dan parlamentranih izbora 16. oktobra 2016. godine dobila su za sada sudski epilog. U međuvremenu, Crna Gora je postala članica NATO-a, pa se postavlja pitanje da li je time eliminisana opasnost od sličnog scenarija u doglednoj budućnosti. O tome za Antenu M govore Savo Kentera i Senad Pećanin.
Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera smatra da se ne bi trebalo zavaravati.
''Ne samo mi, nego bilo ko na Balkanu, da je Rusija digla ruke od Crne Gore ili bilo koje zemlje sa zapadnog Balkana. Rusija ima i te kakav interes da bude ovdje prisutna i ono što mi pouzdano znamo jeste da već sada radi na pripremanju terena da bude vrlo aktivno uključena u sve izbore. Ne samo u Crnoj Gori iduće godine, nego i u Srbiji, Makedoniji, BiH, i u Hrvatskoj, na kraju krajeva'', kaže Kentera.
Dilemu o ruskom uticaju nema ni sarajevski novinar Senad Pećanin.
''Rusija čini sve što može da oslabi i podijeli Evropsku uniju, da unese razdor u njene članice, potkopa utemeljenje Unije u demokratiji, liberalizmu, ljudskim pravima i vladavini prava. Tragično je što saveznike za to ima ne samo u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, već i u američkom predsjedniku Trampu, vladajućoj Konzervativnoj stranci u Velikoj Britaniji, vlastima u članicama Unije poput Mađarske i Poljske, te Turskoj'', kaže Pećanin.
Dodaje da je izvjesno da Rusija neće odustati od pokušaja promjene spoljnopolitičke evroatlantske orijentacije Crne Gore.
''Međutim, neuspio pokušaj državnog udara, ubistva predsjednika Đukanovića i nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori, kao i pokušaj destabilizacije Sjeverne Makedonije, pokazali su čvrstinu otpora institucija, uz izuzetno bitnu pomoć vlada zapadnih zemalja'', navodi Pećanin.
Cilj Rusije je da u svim zemljama regiona podrži retrogradne snage, bilo da opstanu ili da dođu na vlast, kaže Kentera.
''Na nama je da to spriječimo i osujetimo, kao što smo uradili prije tri godine. Ja zaista ne vidim nikakvu sumnju da ćemo biti još spremniji i još kvalitetnije se suprotstaviti tim prijetnjama. Na njima je da pokušaju, a na nama da to osujetimo'', kaže Kentera.
U Crnu Goru uskoro stiže NATO tim za borbu protiv hibridnih prijetnji. Kentera navodi da je ključ te borbe upravo saradnja sa saveznicima:
''Ratovi se danas više ne vode tenkovima, puškama, bombama. Mi jesmo u ratu, hibridnom. I svi ovi pokušaji ogledaće se kroz taj hibridni aspekt, odnosno hibridno ratovanje. Mi smo u Crnoj Gori uspostavili digitalni forenzički centar kao jedan od stubova, i u saradnji sa ministarstvom odbrane, ANB-om, Vladom, sektorom bezbjednosti i svim ostalim segmentima društva, uporno se radi na sprečavanju svih pokušaja napada. Mislim da smo za sada više nego dobri u tome'', ocijenio je Kentera.
U prilog tome ide i izjava američkog državnog sekretara Majka Pompea, koji je prilikom posjete Crnoj Gori vrlo jasno ukazao na značaj saradnje, smatra Kentera.
Crna Gora je danas mnogo imunija na prijetnje Rusije nego prije tri godine, smatra Pećanin.
''Crna Gora danas može računati na obavještajno-informacioni sistem najjačeg vojnog saveza na planeti, te svaku vrstu logističke, političke, diplomatske, a u krajnjem i vojne pomoći NATO saveza i njegovih članica'', kaže Pećanin.
On dodaje da postoji još jedan vrlo bitan faktor koji doprinosi spremnosti Crne Gore u toj borbi.
''Nakon svih otkrića i analiza najuglednijih svjetskih medija, te suđenja crnogorskim državljanima koji su bili točkovi i točkići u mehanizmu planiranog državnog udara, svijest crnogorske javnosti je, po mojem sudu, dosegla nivo sa kojeg se jasno vidi koliko je to bio poguban, nasilan i krvav scenario. Da nije pravovremeno osujećen, to bi bio scenario užasnih zločina, krvoprolića, stradanja civila i potpune devastacije crnogorske države i društva. To mogu negirati još samo čelnici proruske opozicije, uz tabloidne Vijesti i slične medije u Crnoj Gori'', kaže Pećanin.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR