U Skupštini je završena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama, koji je predložio klub poslanika SDP-a.
U ime predlagača poslanik Raško Konjević kazao je da je trebalo skoro godinu i po da se pokrene debata o tom pitanju.
“Ono je, međutim, još aktuelno. Teret fiskalne konsolidacije prenosi se na građane. Prijedlog je da se akcize vrate gdje su bile. Cijena goriva je 2009. bila ispod jedan euro, precizno bila je 95 centi. Danas je cijena benzina, onogo koji se najviše koristi, oko 1.30e. To znači da su za deset godina gradjani opterećeni 40 centi više. U finalnu cijenu goriva ulazi osnovna cijena, akcize koje uzima država i PDV”, navodi Konjević.
Od deset zemalja iz našeg okruženja osnovna cijena goriva je izmedju 52 i 54 centi . Različito je, objašnjava Konjević, ono sto uzma država kroz akcize i PDV.
“Osim Grčke najveća akciza je u Crnoj Gori. Iznosi 0,55, dok je u BiH 0,38. Takođe, dosta se uzima i na PDV, u Crnoj Gori (0,23, u BiH 0,15)”, kazao je Konjević, navodeći da SDP zato predlaže vraćanje akciza na nivo prije povećanja iz 2016., odnosno 2017.
DPS-ov Nikola Rakočević smatra da akcize spadaju u red, odnosno paket odgovorne politike Vlade i ove skupštinske većine. U vezi sa tim navodi:
“U 2016. imali smo 182 miliona prihoda od akciza, 2017. 225 miliona, 2018. 220 miliona eura", navodi Rakočević.
Rakočević navodi da proizvodi i usluge nijesu poskupili zbog povećanja akciza na gorivo, pa smatra da je posrijedi dobra odluka, koja je obezbijedila ozbiljne prihode za Budžet.
"Time smo obizbijedili da naša ekonomija raste brže, a da isplate svih davanja teku nesmetano svakog prvog u mjesecu", kazao je Rakočević u Skupštini.
Vlada i država vode računa o gradjanima odgovornom fiskalnom politikom smatra DPS-ova Marta Šćepanović.
"Najbolje bi bilo kada bi smo spuštili cijene akciza pola i podigli plate trećinu, ali to nije realno, treba voditi realnu ekonomsku politiku", kazao je DPS-ov Predrag Sekulić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR