"Vjerujem da smo značajno unaprijedili oblast politike koncesija", rekla je ministarka ekonomije Dragica Sekulić obrazlažući u Parlamentu Vladin Prijedlog izmjena Zakona o koncesijama.
U dosadašnjem toku skupštinske rasprave, Sekulić je navela osnovne elemente izmjena ovog Zakona.
"Uvode se norme za sprovođenje ugovornih obaveza, što državi daje veći stepen sigurnosti, zatim naknade za korišćenje nepokretnosti u državnoj imovini, razdvajaju se mineralne sirovine strateškog značaja od ostalih mineralnih sirovina koje će se tretirati po pojednostavljenoj proceduri.
Ukidamo mogućnost automatskog produženja koncesionog roka, a zainteresovano lice sada može inicirati dopunu plana koncesija. Postupak eksproprijacije sa aspekta davanja koncesije kao javnog interesa je jasno definisan. Prijedlog je usaglašen sa odredbama zakona o upravnom postupku...", rekla je Sekulić.
Poslanik opozicionog Demokratskog fronta, Branko Radulović je rekao da je “ovaj zakon, nažalost, korak unazad” jer omogućava, kako je rekao, i dalje “u još većoj mjeri da se koruptivne radnje dešavaju u ovoj oblasti, da se resursi raubuju još više i da se neoliberalni koncept primijeni u novim infrastrukturnim objektima.
Poslanica Socijaldemokratske partije, Draginja Vuksanović smatra da će se, zbog ovih Vladinih izmjena Zakona o koncesijama i po Zakonu o javno-privatnom partnerstvu, resursima države Crne Gore moći raspolagati – kako ko želi.
Socijaldemokrata, Boris Mugoša je, izmedju ostalog, kritikovao stav da država nije u stanju da efikasno upravlja, a naročito kada se u skladu sa tom ocjenom resursi Crne Gore daju pod koncesiju stranim, ali državnim kompanijama.
“Predložene izmjene Zakona o koncesijama imaju nekoliko članova koji zaslužuju pohvalu, a među njima je odredba da se na oglas ne mogu javiti preduzeća koja u 3 godine nijesu izmirila poreske obaveze” rekao je nezavisni opozicioni poslanik, Neđeljko Rudović koji je ipak primjetio da u Crnoj Gori kvalitet zakona nije od presudnog značaja, već ko ga i kako sprovodi.
“Mnogo je zakona koji su kvalitetni i usklađeni sa EU ali su dobri samo na papiru”, rekao je Rudović pitajući se “da li rukovodeći kadar radi za državu ili vladajuću garniture”.
Rudović je upitao i “da li je iko ikada u Upravi za šume snosio posljedice što je nekim koncesionarima umanjivao koncesionu naknadu tako što je, zdravo za gotovo, prihvatao da su šume slabijeg kvaliteta ili da ih nema koliko je navedeno, a da nije ni poslao inspektora da to provjeri”.
“Nadam se da ćemo ovakvoj praksi stati u kraj. Ako ne, i dalje ćemo gledati kako neko puni džepove, a Crna Gora od toga neće imati ništa”, zaključio je Rudović.
Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović je rekao da malo izaziva sumnju vremensko poklapanje početka procedure davanja Aerodroma Crne Gore pod koncesijama i izmjene Zakona o koncesijama.
Skupština je okončala raspravu o izmjenama Zakona o koncesijama o kom će se poslanici naknadno izjašnjavati.
Sjednica je nastavljena raspravom o Zakonu o elektronskoj upravi i elektronskoj identifikaciji.
Poslanik opozicione Socijaldemokratske partije, Raško Konjević je, kritikujući Vladin odnos prema koncesijama, naveo primjer “tajkuna kome je data petina šumskog potencijala Crne Gore, a koji državu vrti oko malog prsta već 12 – 13 godina.
Konjević je ne sporeći da su odredbe Vladinog Prijedloga izmjena Zakona o koncesijama dobro napisane, rekao da problem nastaje u primjeni i upitao – da li ima logike u raspisivanju procedure za davanje Aerodroma Crne Gore pod koncesiju?
“Pobijediće onaj ko avansira 100 miliona eura. Međutim, Vlada najavljuje Lex specialis za Montenegro airlines. I, šta će se desiti. Sto miliona eura će otići na saniranje gubitaka Montenegro airlines-a. Crna Gora će na 30 godina ostati bez aerodroma, a mi ćemo se za 3-4 godine hvatati za glavu. Sa takvim postupanjem, džabe nam je svaka odredba ovog Zakona”, zaključio je Konjević.
Damjanović je primijetio i da ni u novoj verziji Zakona o koncesijama ne postoje sankcije za državne organe koji ne dostavljaju ugovore uprkos preporuci Državne revizorske institucije koja je dala negativno mišljenje na Izvještaj o Registru koncesija.
Poslanica DPS-a, Jovanka Laličić smatra da je predloženim izmjenama, obezbijedjena dobra zaštita koncedenta jer koncesionar mora dostaviti bankarsku garanciju za dobro izvršenje ugovora i polisu osiguranja koja obezbjedjuje zaštitu životne sredine i kulturno-istorijskih dobara, a dobro je i rješenje koje utvrdjuje kakvi ponudjači ne mogu doći u obzir.
“Ova rješenja su garancija da je osigurana zaštita državnog interesa”, zaključila je Laličić.
"Ovaj zakon spada u one zakone koji mogu da budu izvor korupcije, ali i brana korupciji", rekao je je poslanik opozicionog Demokratskog fronta, Slaven Radunović.
"Jedna baš dobra stvar u predloženim izmjenama je da i zainteresovano lice može da pokrene postupak", ocijenio je Radunović koji je ipak kritikovao pojedina rješenja Vladinog Prijedloga izmjena Zakona o koncesijama u vezi sa pokretanjem upravnog postupka, odnosno, dostavljanjem žalbi.
Poslanik opozicione Socijaldemokratske partije, Raško Konjević je kritikujući Vladin odnos prema koncesijama naveo primjer “tajkuna kome je data petina šumskog potencijala Crne Gore, a koji državu vrti oko malog prsta već 12 – 13 godina”.
Konjević je, ne sporeći da su odredbe Vladinog Prijedloga izmjena Zakona o koncesijama dobro napisane, rekao da problem nastaje u primjeni i upitao – da li ima logike u raspisivanju procedure za davanje Aerodroma Crne Gore pod koncesiju?
“Pobijediće onaj ko avansira 100 miliona eura. Međutim, Vlada najavljuje Lex specialis za Montenegro airlines. I, šta će se desiti. Sto miliona eura će otići na saniranje gubitaka Montenegro airlines-a. Crna Gora će na 30 godina ostati bez aerodroma, pa ćemo se za 3-4 godine hvatati za glavu. Sa takvim postupanjem, džabe nam je svaka odredba ovog Zakona”, zaključio je Konjević.
Poslanika Socijaldemokratske partije, Ranka Krivokapića brine “prodaja porodičnog blaga”.
“Aerodrom je jedno od njih”, rekao je Krivokapić dodajući da “svako ko vidi kakva nam je ekonomija prema onome što prodajemo”.
Krivokapić je podsjetio da je država Crna Gora aerodrome kupila za osam miliona.
“Po vama vrijede 100 miliona, a oni vrijede milijardu i to mogu da dokažem”, rekao je Krivokapić koji je sugerisao Vladi da napravi desetogodišnji plan razvoja Crne Gore, da se, ako je potrebno, plate medjunarodni stručnjaci i da tada neće biti bitno kakva je vlada jer će biti obavezana.
“To će ujediniti Crnu Goru”, rekao je Krivokapić.
Skupština je okončala raspravu o izmjenama Zakona o koncesijama o kom će se poslanici naknadno izjašnjavati, a sjednica je nastavljena debatom o Zakonima o elektronskoj upravi i elektronskoj identifikaciji.
Predstavnik Vlade, Dušan Polović je rekao da je cilj Zakona o elektronskoj upravi “omogućavanje efektivnijeg praćenja uvodjena informacionih sistema u organe uprave, a očekuje se da doprinese povećanju efiskasnosti pružanja javnih usluga što će dovesti i do smanjenja troškova”.
“Dodatno će se urediti zakonski okvir za sigurnu i efikasnu elektronsku upravu”, rekao je Polović.
Obrazlažući Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, Polović je rekao da će on uticati na povećanje povjerenja u elektronske transakcije.
“Povjerenje u elektronske transakcije je ključno za razvoj informacionog društva i ekonomski i socijalni razvoj, brže, efikasnije i ekonomičnije poslovanje, lakšu i sigurniju komunikaciju”, istakao je Polović.
Poslanik Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović je pozdravio donošenje Zakona o elektronskoj upravi i elektronskoj identifikaciji jer će donijeti pregršt benefita građanima, smanjiti troškove javnoj upravi i privredi.
"Dobićemo pravu, kvalitetnu javnu upravu koja će biti pravi servis gradjanima i privredi", rekao je Ibrahimović.
“Znamo koliko nas birokratija guši”, rekao je poslanik Liberalne partije, Andrija Popović koji je ocijenio da će elektronska uprava “sigurno doprinijeti prevazilaženju teškoća koje svakodnevno imamo”.
Poslanica opozicionog Demokratskog fronta, Branka Bošnjak je rekla “navodno ćemo moći da dobijemo neku dokumentaciju mnogo lakše, ali sigurna sam da se neće smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi jer bi vlast ostala bez dijela biračkog tijela.
“Baze podataka sigurno neće biti ažurirane jer DPS-u to ne odgovara. Radi skrivanja podataka visokih funkcionera, u bazama podataka ne možete naći njihove podatke”, rekla je Bošnjak dodajući da je “sve to daleko od stvarnosti u Crnoj Gori”.
“To može u EU i ostalim uredjenim državama, ali sam sigurna da to ovdje neće zaživjeti”, rekla je Bošnjak.
Poslanici će se i o ovoj tački izjašnjavati naknadno.
Sjednica je okončana nešto poslije 17 sati.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR