Milan Knežević: Pavle Đurišić je kontroverzna ličnost, ne može iguman da uzme macu i lomi spomenik

Govoreći o postavljanju spomenika četničkom komadantu Pavlu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro, predsjednik i poslanik DNP-a Milan Knežević je kazao da je sva ta priča doprinijela dodatnoj polarizaciji crnogorskog društva.

“Ali, to nije pitanje za mene. Mi funkcionišemo u tim podjelama svakodnevno. Nekom je bilo potrebno da se te podjele izdignu na viši nivo”, smatra Knežević.

Kako je kazao, da je država postupala ranije po zakonu, ne bismo danas imali taj spomenik.

“Tu prije svega mislim na crnogorsku himnu, čije je posljednje dvije strofe napisao presuđeni ratni zločinac Sekula Drljević, jedan od najbližih saradnika Anta Pavelića. Ne možemo sad očekivati da iguman manastira Đurđevi stupovi, gdje je spomenik sklonjen, uzme macu i lomi spomenik Đurišiću, a ustajemo na himnu Sekule Drljevića. ‘Ajmo malo da sagledamo širi kontekst”, rekao je Knežević.

Prema riječima Kneževića, država koja želi da baštini anti-fašističku ideju ne može da u himni ima stihove ratnog zločinca.

“Da smo tada postupali po zakonu, ne bi bilo ni murala Krsta Zrnovog Popovića. I on je presuđeni ratni zločinac, sarađivao je sa Njemcima i Italijanima”, tvrdi Knežević.

Za Pavla Đurišića Knežević kaže da je bio kontroverzna istorijska ličnost.

“Imao je on dobrih strana, naročito tokom 13-ojulskog ustanka. Nakon bitke u Pljevljima, četnici i partizani su se razdvojili. Četnici su ostali u Crnoj Gori, a partizani su pošli u Bosnu. Došlo je do lijevih skretanja i zločina i sa jedne i sa druge strane. Od ličnosti iz Drugog svjetskog rata teško je ko zaslužio spomenik. Teško se ko može proglasiti za sveca”, smatra Knežević.