Vlada je, na danas održanoj 95. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za ispunjenje preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori 2024, za II kvartal 2025. godine. Izvještaj je pripremljen u tabelarnom obliku za svih šest klastera i prati strukturu Izvještaja EK. Takođe, Izvještaj sadrži i status aktivnosti koje nijesu realizovane u I kvartalu 2025. Priprema drugog Izvještaja o realizaciji Akcionog plana je sastavni dio mehanizma praćenja realizacije obaveza po osnovu preporuka iz Izvještaja EK, a treba da omogući Vladi da preduzme korektivne mjere u slučaju da su evidentirana kašnjenja u ispunjenju definisanih obaveza, pojašnjavaju iz Vlade.
Status realizacije se prati samo za aktivnosti koje kao rok imaju II kvartal 2025. godine, te su prispjele za realizaciju i taj dio ulazi u statistiku dokumenta, uz napomenu da se u tabeli nastavljaju pratiti i aktivnosti koje imaju za rok kontinuirano, a za koje su navedena kratka pojašnjenja o preduzetim aktivnostima i njihovom trenutnom statusu. Takođe, Izvještaj u prvom dijelu obuhvata i tabelarni status realizacije aktivnosti koje nijesu realizovane u I kvartalu 2025.
"Imajući u vidu navedenu metodologiju, statistika za drugi kvartal ukazuje da je od ukupno 91 aktivnosti realizovano 58 aktivnosti (što je 63,74 %), dok je 41 aktivnost nerealizovana (što je 36,26% ). Ovo ukazuje da, iako je realizovana većina planiranih aktivnosti, nadležne institucije bi trebalo da intenziviraju svoje dalje aktivnosti kako bi se blagovremeno ispunile sve obaveze iz pregovaračkog procesa, što u konačnom treba da rezultira zatvaranjem svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine", pojašnjavaju iz Vlade.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja. Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je dodatno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije, koji se odnose na oblast presađivanja tkiva i ćelija, saglasno komentarima Evropske komisije, a što je i uslov za ispunjavanje drugog završnog mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 28 - Zaštita potrošača i zdravlja.
"Pored navedenog, jedan od razloga je i preciziranje određenih pitanja koja se odnose na primjenu ovog zakona, posebno sa aspekta etičnosti ovih postupaka. S tim u vezi, precizirano je da živi davalac tkiva i ćelija, radi presađivanja primaocu, može biti lice sa kojim je srodnik po krvi u pravoj liniji (dijete, roditelj, baba i djed) i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena (brat, sestra, tetka, stric, ujak i njihova djeca), kao i bračni, odnosno i vanbračni supružnik i partner u zajednici života lica istog pola", precira se u saopštenju.
Propisani su slučajevi nesrodničkog davalaštva, koje mora da se zasniva na osnovnim načelima davanja tkiva i ćelija u svrhu liječenja: pristanka, odnosno saglasnosti davaoca i primaoca; davanja u cilju liječenja, nekomercijalnog davanja, a posebno kao dobročino davanje, bez novčane ili bilo koje druge naknade, uz slobodno izraženu volju.
"Radi toga, Predlogom ovog zakona propisano je da o uzimanju tkiva i ćelija od živog davaoca u svrhu presađivanja primaocu sa kojim se nalazi u posebnim prijateljskim, emotivnim i sličnim odnosima, o uzimanju tkiva i ćelija odlučuje Ministarstvo, na osnovu mišljenja Bioetičkog komiteta, kao stručnog savjetodavnog tijela koje obrazuje, a čine ga istaknuti stručnjaci iz oblasti medicine, medicinske etike, psihologije, socijalnog staranja, prava i drugih oblasti koje su od značaja za ove postupke. Dakle, posebna važnost se pridaje etičkom aspektu i dobročinosti ovih postupaka, čime se sprječavaju moguće zloupotrebe u odnosu na trgovinu ljudskim tkivima i ćelijama", ističu iz Vlade.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o klimatskim promjenama. Izradi novog zakona se pristupilo u cilju daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Zakonska regulativa u oblasti klimatskih promjena do sada je bila uređena Zakonom o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena koji je donešen 2019. godine. Analiza sprovođenja Zakona i pripadajućih podzakonskih akata ukazala je na potrebu za dodatnim unapređenjima propisa, kao i za njihovim usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije. Dodatno, promjene u energetskoj i klimatskoj politici EU, koje su nastupile od 2019. godine, posebno u vidu postavljanja ambicioznijih klimatskih ciljeva i detaljnijeg definisanja mjera kroz inicijative poput Zelenog dogovora i paketa „Spremni za 55“ opravdavaju donošenje novog Zakona.
"Donošenje novog Zakona je neophodno da bi se unaprijedila zaštita od negativnih uticaja klimatskih promjena, te doprinijelo postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine kojom se želi ostvariti dugoročni temperaturni cilj utvrđen u članu 2 stav 1 tačka (a) Pariskog sporazuma i pruža okvir za napredak u ostvarenju globalnog cilja prilagođavanja utvrđenog u članu 7 Pariskog sporazuma. Takođe, omogućiće se ispunjavanje obaveza utvrđenih Mapom puta za dekarbonizaciju u okviru Energetske zajednice. Novi Zakon će omogućiti dalje određivanje smjera zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena, donošenjem dvije ključne strategije kao što je Strategija niskougljeničnog razvoja i Plan prilagođavanja na klimatske promjene, zatim bolju institucionalnu koordinaciju, bolje upravljanje klimatskim finansijama kao i mobilizaciju i raspodjelu sredstava, te nadzor i odgovornost", kažu iz Vlade.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šemama kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Donošenje Zakona je, napominju iz Vlade, neophodno u i cilju ispunjenja obaveza preuzetih u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, vezanih za pregovaračko Poglavije 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj. "Pored ostalog, inoviranim odredbama propisano je: jasnije i šire definisanje prava, obaveza, ciljeva, zadataka i odgovornosti udruženja proizvođača koji registruju kolektivne šeme kvaliteta (oznaka porijekla, geografskih oznaka i garantovano tradicionalnih specijaliteta); jasnije i preciznija definisanje i podjela obaveza i odgovornosti Ministarstva, Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i inspekcija u cilju efikasnijeg rada, u skladu sa preporukama EU eksperata, veća zaštita potrošača kada je riječ o zloupotrebi i imitaciji naziva proizvoda; očuvanje tradicionalne proizvodnje u poljoprivrednoj i prehrambenoj oblasti Crne Gore; zaštita prava intelektualne svojine; bolja promocija autentičnih i tradicionalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uključivanje sektora distribucije, turizma i sl", naglašavaju iz Vlade.
Vlada je usvojila Informaciju o regulisanju korišćenja državne imovine za potrebe realizacije projekta iz oblasti energetike i prihvatila Aneks broj 3 Ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana mHE „Bjelojevićka 1“ i mHE„ Bjelojevićka 2“ na vodotoku Bjelojevićka. U Informaciji se navodi da je, tokom trajanja Ugovora usljed preklapanja projektne dokumentacije za izgradnju mHE u dijelu trase budućeg cjevovoda i naponskog kabla za mHE sa projektnom dokumentacijom za regionalni put Mojkovac – Lubnica – Berane, i istovremeno usljed potrebe usklađivanja ova dva projekta, došlo do određenih korekcija u tehničkoj dokumentaciji.
"Kao posljedica ovoga nakon što je Vlada prihvatila dva aneksa ugovora o koncesiji isti su zaključeni sa Koncesionarom „C&S Energy” DOO Podgorica, čime je omogućena dalja realizacija ugovora. Međutim, kašnjenje u realizaciji je nastalo usljed nemogućnosti da se izvši revizija izmjene glavnog projekta male hidroelektrane „Bjelojevićka 2” zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa na parceli koja je u državnoj svojini. Aneksom se, između ostalog, predviđa da II faza – faza izgradnje traje 12 (dvanaest mjeseci) od dana izdavanja pozitivnog izvještaja o reviziji izmijenjenog revidovanog Glavnog projekta za mHE Bjelojevićka 2. Takođe se propisuje da u cilju stvaranja uslova za realizaciju Ugovora o koncesiji Koncedent daje saglasnost Koncesionaru na polaganje cjevovoda i kablova u funkciji realizacije projekta izgradnje i dobijanja upotrebne dozvole za mHE na katastarskoj parceli 1734 iz LN 255 KO Bjelojevići, na kojoj svojinu ima Crna Gora, na period trajanja Ugovora o koncesiji", piše u saopštenju.
Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o određivanju ministarstava koja mogu imati državne sekretare. Na inicijativu Ministarstva evropskih poslova, a zbog složenosti i obima poslova koji se realizuju u ovom resoru, izmjenom je propisano da ovo Ministarstvo ima dva državna sekretara, zaključuju iz Vlade.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR