Ministarstvo vanjskih poslova je, nakon što je Hrvatska Crnoj Gori poslala diplomatsku notu u kojoj traži da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, saopštilo da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije
Crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova zvanični Zagreb je uputio diplomatsku notu, sa zahtjevom da se pripadnicima hrvatske nacionalne manjine povrati imovina u Crnoj Gori, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa.
- Ministarstvo je 8. oktobra primilo verbalnu notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske koja se odnosi na pitanje povrata imovine pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori - saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Uz to se navodi, da se za ovaj slučaj ranije interesovalo hrvatsko Ministarstvo, kada im je predočen stav da su ova pitanja u Crnoj Gori regulisana Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju.
Crnogorsko Ministarstvo ukazuje da se taj Zakon jednako primjenjuje na sve građane Crne Gore, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
- Ministarstvo će, nakon dobijanja relevantnih informacija od nadležnih organa, preduzeti korake i obavijestiti hrvatsku stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije - poručeno je iz MVP-a.
Prethodno su hrvatski mediji objavili da je krajem pedesetih godina prošlog vijeka 51 hrvatskoj porodici iz Tivta oduzeta imovina na koju se i pored sudskih presuda ne mogu uknjižiti, odnosno upisati u katastar kao njeni vlasnici.
Kako se dodaje na tu imovinu, su se devedesetih godina nezakonito uknjižila treća lica.
O tome je, kao o još jednom problemu između dvije zemlje, početkom oktobra, na 2BS forumu u Budvi, govorio i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
On je naveo da je o otetoj imovini Hrvata na primorju čuo tek prije mjesec dana.
- Bio sam zgrožen. Nisam znao da je 90 posto tih parcela u Dobroti ili Tivtu, jednostavno oteto. Da se neko drugi uknjižio na posjede, a imovina je po međunarodnom pravu neotuđiva. To se mora ispraviti, ako želimo biti zajedno u EU - rekao je Grlić Radman.
Jedan od objekata za koji postoji zahtjev za povraćaj ranijim vlasnicima je Palata Dabinović – "Kokotova kula" u Dobroti sa kraja 17 vijeka, objavio je hrvatski Jutarnji list.
Od palate rađene u u baroknom stilu su opstali samo zidovi od klesanog kamena.
Ministarstvo navodi da je i u dosadašnjoj komunikaciji i pregovorima sa hrvatskom stranom pokazalo konstruktivan i otvoren pristup rješavanju svih pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje.
- Uključujući i ona koja se odnose na hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, vodeći pri tome jednako računa da budu ostvarena njihova ustavna prava i zaštićen državni interes - istaknuto je iz Ministarstva.
Niz otvorenih pitanja
Crna Gora i Hrvatska imaju narušene odnose od ljeta prošle godine.
Neposredan povod bilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu juna 2024. u Skupštini Crne Gore koju je podržala parlamentarna većina na čelu sa Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića i prosrpskim strankama koje predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni su nepoželjnim u Hrvatskoj
Potom je Hrvatska decembra prošle godine blokirala Crnu Goru u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31 - vanjska i bezbjednosna politika.
Još je nekoliko je otvorenih pitanja u odnosima dvije zemlje.
Hrvatska od Crne Gore zahtjeva odštetu za bivše hrvatske logoraše koji su 1991. bili zatočeni u logoru Morinju u Kotoru. Traže i da se promijeni ime bazena koji nosi ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Gopčevića koji je bio stražar u logoru Morinj.
Pored toga Hrvatska traži da joj se vrati u vlasništvo vojni školski brod "Jadran" koji je više od tri decenije dio crnogorske vojne flote.
Neriješeno je i pitanje granice dvije države na Prevlaci.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR