7 °

max 11 ° / min 7 °

Subota

22.11.

11° / 7°

Nedjelja

23.11.

9° / 6°

Ponedjeljak

24.11.

8° / 5°

Utorak

25.11.

13° / 9°

Srijeda

26.11.

13° / 8°

Četvrtak

27.11.

13° / 7°

Petak

28.11.

7° / 4°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Nekoliko razloga zašto bi trebalo jesti fermentisanu hranu svaki dan

Izvor: Pixabay

Mozaik

Comments 0

Nekoliko razloga zašto bi trebalo jesti fermentisanu hranu svaki dan

Izvor: Radio Sarajevo

Autor: Antena M

  • Viber

Vjerovatno ste već mnogo čuli o zdravstvenim prednostima fermentisane hrane poput kimchija i jogurta.
Ali mnogi od nas jedu drugu fermentisanu hranu svaki dan, a da to ni ne primjećuju. Na primjer, kafa, soja sos, čokolada i crno vino su tehnički fermentisana hrana.

Zapravo, postoje dvije vrste fermentisane hrane: ona koja je fermentisana radi poboljšanja ukusa i ona koja sadrži aktivne probiotičke kulture.

Uprkos činjenici da kafa i kakao imaju određene povezane zdravstvene koristi, oni obično ne sadrže probiotike, pa spadaju u prvu kategoriju.

Kimchi i kiseli kupus, s druge strane, imaju probiotike i stoga spadaju u drugu kategoriju. Po pravilu, korisna fermentisana hrana je ona koja je minimalno prerađena i ima izražen, fermentisani ukus. Neke druge fermentisane namirnice koje sadrže korisne žive kulture uključuju jogurt, miso, kiseli hljeb, tempeh i određene sireve.

Iako to na prvi pogled može zvučati neukusno, zapravo može biti prilično ukusno. A da ne spominjemo da je veoma korisno za crijeva. To je zato što fermentacija može olakšati probavu hrane koja se teško vari – poput vlaknastog povrća. Na primjer, bijeli kupus je teško svariti, ali ako ga koristite za pravljenje kiselog kupusa, mnogo će se lakše probaviti.

Fermentisana hrana za crijeva

Bakterije mliječne kiseline su još jedan razlog zašto bi fermentisana hrana poput kimchija i kiselog kupusa trebalo redovno biti na vašem tanjiru, piše Vogue.

Takva jela sadrže žive mikroorganizme koji mogu imati pozitivan uticaj na crijeva. Jedna studija King's Collegea u Londonu iz 2019. godine, koja je ispitivala uticaj fermentisane hrane na crijeva i crijevnu floru, otkrila je da probiotici i tzv. bioaktivni spojevi koji se proizvode tokom fermentacije pomažu zdravlju crijeva. Uostalom, crijeva su dom trilionima bakterija koje nisu samo ključne za probavu, već podržavaju i imunološki sistem, raspoloženje, pa čak i kontrolu tjelesne težine.

Jačanje imunološkog sistema

Crijeva su usko povezana s imunološkim sistemom: procjenjuje se da oko 70% imunološkog sistema boravi u crijevima. Kao takva, zdrava crijevna flora može zauzvrat dovesti do jačeg imunološkog sistema.

Kimchi i druga fermentisana hrana ne sadrže samo probiotike, već i brojne vitamine i antioksidanse koji dodatno podržavaju imunološki sistem.
Vitamin C, kojeg ima u izobilju u kimchiju, igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sistema, što može pomoći u sprječavanju prehlade i gripe, posebno u hladnijim zimskim mjesecima.

Pozitivan uticaj na metabolizam

Konzumiranje fermentisane hrane takođe može suzbiti upalu, prema studiji provedenoj u Turskoj 2023. godine. Takođe potiče raznovrsnost crijevne flore, što je zauzvrat povezano s manjim rizikom od metaboličkih problema, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Metabolizam i fermentacija

Istraživanja pokazuju da probiotici koji se nalaze u fermentisanoj hrani mogu igrati ulogu i u regulaciji metabolizma, jer pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i podržavaju sagorijevanje masti. Jedna studija provedena u Koreji, na primjer, otkrila je da su učesnici koji su konzumirali kimchi svakodnevno tokom dužeg vremenskog perioda primijetili značajno poboljšanje procenta tjelesne masti i krvnog pritiska. Istovremeno, prijavili su poboljšanu probavu i povećan osjećaj opšteg blagostanja.

Raznovrsnost je najbolja

Kako tačno fermentisana hrana utiče na tijelo još je predmet rasprave. "Osnovni mehanizmi još nisu konačno razjašnjeni i još uvijek postoji velika potreba za istraživanjem", napominje tim iz Njemačkog Federalnog centra za ishranu. Međutim, naučnici sa Instituta Max Rubner napominju da vjerovatno "nisu pojedinačne bakterije u fermentisanoj hrani ključne za zdravlje, već cjelokupna raznovrsnost koja se nalazi u fermentisanoj hrani". Drugim riječima, najvjerovatnije se radi o sinergističkom efektu. Drugi bonus? Toliko fermentisane hrane ima i odličan ukus.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR