Levčenko: Kina i Rusija testiraju granice međunarodnog prava

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Prvog septembra završen je samit Šangajske organizacije za saradnju (SCO – ŠOS), koja je osnovana 2001. godine na inicijativu Rusije na osnovu „Šangajske petorke“: Kine, Rusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana. Kasnije su se pridružili Indija i Pakistan (2017.), Iran (2023.) i Bjelorusija (2024.). Turska je država posmatrač od 2021. godine. Kina je postepeno preuzela vođstvo od Ruske Federacije: institucionalno, smještajem sekretarijata u Pekingu, politički i finansijski, nakon 2022. godine, kada je Rusija oslabila zbog sankcija i izolacije. Zauzvrat, Kina promoviše stvaranje razvojne banke ŠOS-a i široke ekonomske agende.

Glavni ciljevi ŠOS-a su: jačanje sigurnosti, ekonomske i kulturne saradnje te borba protiv terorizma i ekstremizma. Tema ovogodišnjeg samita bila je: „Očuvanje duha Šangaja: ŠOS u akciji“. Samit ŠOS-a, kojem je prisustvovalo više od 20 lidera, održan je u kineskom gradu Tianjinu i rezultirao je završnom deklaracijom. U završnoj deklaraciji samita ne spominje se rat Ruske Federacije protiv Ukrajine, što pokazuje, s jedne strane, distanciranje globalnog Juga od problema, a s druge strane, neuspjeh Kremlja da formuliše vlastitu viziju rata.

Samit ŠOS-a demonstrirao je strateški pomak ka stvaranju alternativnog svjetskog sistema. Ovo je inicijativa za udaljavanje od zapadne dominacije, fokusirajući se na multipolarni svjetski poredak u kojem Kina, Rusija i druge zemlje uvode zajedničku alternativu Sjedinjenim Državama. Takođe se proglašava stvaranje alata za zaobilazni finansijski sistem: razgovor o novoj razvojnoj banci ŠOS-a, pokretanje platforme za energetsku saradnju i finansiranje u oblasti vještačke inteligencije i satelitskih tehnologija koje prevazilaze dominaciju dolara. Proglašava se protivljenje „zapadnom maltretiranju“ i promocija istinskog multilateralizma.

Si Đinping poziva na podršku UN-u kao glavnom globalnom forumu. Prisustvo Vladimira Putina i Narendre Modija naglašava želju za stvaranjem snažne kontraakcije SAD-u, djelujući u formatu koordinacije autoritarnih zemalja i protiv postojećih zapadnih struktura. Samit ŠOS-a postavio je temelje za slabljenje američke dominacije stvaranjem alternativnih finansijskih struktura, razvojem tehnološke saradnje bez učešća SAD-a i formiranjem novog multipolarnog poretka. Ovo predstavlja izazov za SAD kako u sferi sigurnosti, tako i u globalnoj hegemoniji.

Istovremeno, NR Kina samouvjereno pokazuje da je lider autoritarnog saveza koji dovodi u pitanje postojeći globalni poredak i nudi vlastitu alternativu, koja može postati privlačna značajnom dijelu svijeta, što će smanjiti uticaj SAD-a. U monetarnom smislu, očekuje se smanjenje zavisnosti od dolara i zapadnih finansijskih instrumenata. Prema rezultatima samita, novoproglašeni centar za umjetnu inteligenciju i istraživačke inicijative formiraće alternativni tehnološki ekosistem. Jačanje antizapadnog saveza može oslabiti SAD u UN-u i drugim svjetskim organizacijama.

Očekivanje da će stroga politika sankcija vezati Indiju za zapadni svijet nije se pokazalo tačnim; naprotiv, došlo je do situacijskog saveza između Indije i Kine, što zahtijeva pažnju i od Vašingtona kako bi razvio novu strategiju za Indiju, koja ima duboke kontradikcije s Kinom, te stoga ovaj savez možda neće biti dugotrajan. Akcije SAD-a usmjerene na odvajanje Rusije od Kine nuđenjem široke ekonomske saradnje nisu bile efikasne; Moskva formira bliske odnose s Pekingom, što povećava potencijal obje zemlje i omogućava im da izazovu Sjedinjene Američke Države.

Aktivno učešće ruskog predsjednika Putina na samitu ŠOS-a pokazuje da su potrebni oštri pristupi Rusiji kao agresoru, kao i zemlji koja, u saradnji s Kinom, gradi novi svjetski poredak usmjeren protiv Sjedinjenih Američkih Država. U svom govoru na samitu, ruski lider je ponovio teze koje je ranije iznio. Prema Putinovim riječima, stav Rusije „je da se sigurnost jedne zemlje ne može garantovati na štetu sigurnosti druge“. Istovremeno, ruski predsjednik nije ni shvatio da je Ruska Federacija ta koja traži neku vrstu sigurnosnih garancija za sebe na štetu sigurnosti Ukrajine.

Izjavio je da Moskva „veoma cijeni napore“ Kine, Indije i drugih „partnera“ koji su pozvani da pomognu u rješavanju rata u Ukrajini. Nedavni rusko-američki sastanak na Aljasci nazvao je sastankom koji otvara put miru u Ukrajini, ne spominjući da je očigledno pod uslovima Moskve. Putin je još jednom ponovio narative o potrebi uklanjanja „korijenskih uzroka“ rata, a da pritom nije shvatio da je on sam glavni uzrok. Šef Kremlja razgovarao je o rješavanju rusko-ukrajinskog rata s indijskim premijerom Narendrom Modijem i turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. I Modi i Erdogan su prije putovanja na samit u Kinu telefonski razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

„Indija i Rusija se podržavaju čak i u teškim vremenima i stoje rame uz rame. Naša bliska saradnja je važna ne samo za narod obje zemlje, već i za međunarodni mir, stabilnost i prosperitet“, rekao je Modi, koji je takođe pozdravio nedavne korake usmjerene na rješavanje rata u Ukrajini. „Nadamo se da će sve strane djelovati konstruktivno. Moramo pronaći način da što prije okončamo sukob i postignemo trajni mir“, dodao je indijski premijer.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš pozvao je na mir u Ukrajini, govoreći na samitu Šangajske organizacije za saradnju. „U Ukrajini je odavno trebalo primirje koje će dovesti do pravednog, sveobuhvatnog i održivog mira – u skladu s Povelјom UN-a, međunarodnim pravom i rezolucijama UN-a“, naglasio je Gutereš. Takođe je napomenuo da je svijetu potrebna zajednička akcija kako bi se prevazišli izazovi poput klimatskih promjena, digitalne sigurnosti i neravnomjernog razvoja.

Drugog septembra, Si Đinping i Vladimir Putin održali su bilateralne razgovore u Pekingu. Kremljski lider zahvalio se Siju na toplom dočeku i rekao da su odnosi između Moskve i Pekinga na „neviđeno visokom nivou“. Takođe je podsjetio na sovjetsko-kinesko „bratstvo po oružju“ tokom Drugog svjetskog rata, naglašavajući povjerenje i međusobnu podršku između dvije zemlje. Si Đinping je zauzvrat nazvao Putina „starim prijateljem“ i rekao da je Kina spremna sarađivati s Rusijom u cilju razvoja, podrške međunarodnoj pravdi i stvaranja „pravednog i razumnog sistema globalnog upravljanja“.

Lideri nisu davali direktne izjave o ratu u Ukrajini tokom razgovora, iako se sastanak smatra demonstracijom solidarnosti između Moskve i Pekinga usred pritiska Zapada. Zemlje su potpisale dugo očekivani sporazum o izgradnji velikog gasovoda za isporuku prirodnog gasa Kini preko Mongolije. Konkretno, ruski Gazprom je najavio potpisivanje sporazuma o izgradnji gasovoda Snaga Sibira-2. Ovaj gasovod, koji će godišnje isporučivati 50 milijardi kubnih metara gasa iz zapadnog Sibira u sjevernu Kinu, mogao bi nadoknaditi gotovo polovinu izvoza gasa u Evropu koji je Rusija izgubila od početka rata protiv Ukrajine, piše CNN. Kako je izvijestio Financial Times, Moskva i Peking se ranije nisu mogli dogovoriti o izgradnji plinovoda jer je Kina zahtijevala prodaju sirovina po cijenama bliskim domaćim ruskim cijenama. Wall Street Journal je napisao da se Peking ponovo zainteresovao za projekat nakon vojnog sukoba između Irana i Izraela 2025. godine. Sporazum predviđa 30-godišnji ugovor o isporuci plina, a cijena isporuka biće niža nego u Evropi.

Kao rezultat samita ŠOS-a, Kremlj nije uspio nametnuti svoj stav o ratu u Ukrajini Kini, Indiji i drugim zemljama učesnicama događaja. Moskva nije uspjela iskoristiti samit da poveća diplomatski pritisak na Ukrajinu i njene partnere. Kijev naglašava da je bez postizanja pravednog mira nemoguće govoriti o održivom globalnom razvoju, međunarodnoj sigurnosti i ravnopravnoj trgovinskoj saradnji u bilo kojem međunarodnom formatu. Rusija pokušava prikazati svoje učešće na samitu kao Putinov povratak iz međunarodne izolacije. Međutim, kineski i zapadni mediji ukazuju na to da je status ruskog diktatora mnogo skromniji – on je ostao „počasni gost“, dok je dolazak delegacija iz Indije i Turske bio zaista značajan događaj.