Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
U Bjelorusiji su 12. septembra počele ruske vojne vježbe „Zapad-2025“, koje će trajati do 16. septembra. U vježbama učestvuje oko 30 hiljada ruskih i bjeloruskih vojnika. Vježbe obuhvataju teritoriju Bjelorusije, Kalinjingrad, arktičku oblast i zapadne vojne okruge Rusije. Julijan Repke, analitičar njemačkog lista Bild, smatra da tokom ovih vježbi Rusi i Bjelorusi uvježbavaju zauzimanje Suvaljskog koridora, koji uskim pojasom teritorije u Litvaniji i Poljskoj razdvaja Kalinjingradsku oblast Ruske Federacije i Bjelorusiju. Prema navodima publikacije, rizik od novog udara u Evropi nije isključen. Konkretno, nakon završetka manevara „Zapad-2021“, Moskva je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.
Zbog toga je Poljska u noći 12. septembra potpuno zatvorila granicu s Ruskom Federacijom i Bjelorusijom i rasporedila 40 hiljada vojnika i oklopnih vozila duž granice. Litvanija i Estonija su takođe djelimično zatvorile svoje nebo za rusko-bjeloruske vježbe.
U okviru zajedničkih rusko-bjeloruskih vježbi, ruska Baltička flota izvela je obuku u Kalinjingradskoj oblasti. Teški bombarderi Tu-22M3 patrolirali su Barencovim morem. Tokom vojnih vježbi „Zapad-2025“, ruska vojska je rasporedila raketne sisteme Iskander, sposobne da lansiraju balističke i krstareće rakete, u Kalinjingradskoj enklavi, manje od 40 kilometara od granice s Poljskom.
Američki portal U.S. News naglašava da je testiranje ruske rakete Cirkon u Barencovom moru tokom vježbi „Zapad-2025“ predstavljalo demonstraciju ruske sposobnosti da gađa morske i kopnene ciljeve hipersoničnim oružjem, koje je praktično neranjivo za postojeće američke i NATO sisteme protivraketne odbrane. Za Vašington to znači potkopavanje strategije zaštite grupa nosača aviona u Sjevernom Atlantiku i uz evropske obale, kao i otvaranje novih ranjivosti na rutama ključnim za američko vojno prisustvo.
Posebno je zabrinjavajuće što je testiranje izvedeno baš u području gdje se nalaze ruske strateške podmornice sposobne da djeluju protiv američkih ciljeva na Grenlandu, Islandu, pa čak i na istočnoj obali Sjedinjenih Država. Uspješno lansiranje Cirkona u okviru vježbi „Zapad-2025“ signal je spremnosti Moskve da upotrijebi hipersonično oružje za globalni sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, koristeći ga kao alat strateške ucjene.
Ovo stvara ozbiljan izazov za američku politiku: Kremlj može poljuljati povjerenje saveznika u sigurnosne garancije Vašingtona i izazvati sumnje u sposobnost Sjedinjenih Država da odvrate nove oblike prijetnji. Dakle, demonstracija ruskih sposobnosti postaje ne samo vojni, nego i geopolitički napad na američke pozicije, potkopavajući njihov autoritet u transatlantskom bezbjednosnom sistemu.
Lansiranje Cirkona tokom vježbi „Zapad-2025“ pokazalo je da ga ne treba smatrati lokalnom demonstracijom sile – ono direktno utiče na američku globalnu strategiju jer dovodi u pitanje nadmoć SAD-a u oblasti pomorske bezbjednosti i njihovu sposobnost da brzo reaguju na nove izazove. Rusija više nije ograničena na lokalne sukobe u Evropi, već jasno signalizira Sjedinjenim Državama spremnost na stratešku konfrontaciju.
Ovo nije samo izazov saveznicima, nego i direktna prijetnja američkim vojnim kapacitetima u Sjevernom Atlantiku. Takav potez Moskve znači da su američke grupe nosača aviona na dometu oružja koje je gotovo nemoguće presresti. Vašington ima sve manje vremena da razvije adekvatan odgovor. Hipersonična raketa Cirkon predstavlja direktan izazov cijelom konceptu američke raketne odbrane, u čije je razvijanje uloženo više decenija i stotine milijardi dolara.
Ako čak ni najnapredniji sistemi ne mogu da zaustave rusku raketu, to potkopava samu ideju američke strateške superiornosti. Ova situacija dovodi u pitanje pouzdanost odbrane ne samo u Evropi, nego i na teritoriji SAD-a. To znači da Amerika, prvi put nakon dugo vremena, može osjetiti stvarnu ranjivost. Posebnu prijetnju predstavlja i lokacija Barencovog mora, gdje se nalaze strateške podmornice ruske Sjeverne flote sposobne da napadnu američke baze i objekte na Islandu, Grenlandu, pa čak i na istočnoj obali SAD-a.
To proširuje potencijalno ratište daleko izvan granica Ukrajine i Evrope, stvarajući novu dimenziju rizika za sam američki kontinent. Za Vašington to znači potrebu da preispita cijeli koncept nacionalne bezbjednosti. Kremlj koristi demonstraciju novih vrsta oružja kao instrument strateške ucjene. Lansiranje Cirkona ima i politički značaj – usmjereno je na zastrašivanje američkih saveznika u NATO-u. Ako Evropljani počnu da sumnjaju u sposobnost SAD-a da ih zaštiti, to može potkopati temelje transatlantskog bezbjednosnog koncepta.
Kako takvi izazovi rastu, SAD se suočavaju s dilemom: ili brzo investirati u nove tehnologije protivraketne odbrane ili rizikovati gubitak strateške prednosti. Istovremeno, veliki dio američkih resursa već je usmjeren na indo-pacifički region, što stvara rizik od raspršivanja snaga koje Rusija može iskoristiti. Zato Vašington mora jasno da definiše svoje prioritete kako bi izbjegao zaostajanje.
Važno je shvatiti da demonstracija Cirkona nije izolovan događaj, već dio dugoročne strategije Moskve. Rusija nastoji da stvori situaciju u kojoj će SAD biti primorane da donose odluke pod pritiskom. U takvim okolnostima, svaki ustupak Vašingtona Kremlj bi mogao da protumači kao slabost. To znači da Amerika mora da djeluje preventivno, jačajući svoje pozicije i povjerenje saveznika kako ne bi dozvolila Rusiji da diktira pravila igre.
Osim toga, južno od Minska, u blizini sela Pavlovka, od juna 2024. gradi se vojni objekat. Stručnjaci smatraju da bi se tamo mogao nalaziti ruski balistički raketni kompleks Orešnik. On bi mogao imati strateški značaj za Rusku Federaciju u ratu protiv Ukrajine i sukobu sa Zapadom.
Ranije je na toj lokaciji bio stacioniran Slucki 306. strateški raketni puk, naoružan sovjetskim balističkim raketama srednjeg dometa R-12, kao i mobilnim raketnim kompleksima Pionir i Topolj. Od juna 2024. na tom području započeto je krčenje šume i izvođenje zemljanih radova, a najintenzivnija faza gradnje odvijala se tokom 2025.
Penzionisani major Marko Eklund, koji je preko 20 godina radio u finskoj obavještajnoj službi i proučavao rusku vojsku, izjavio je u intervjuu za Eesti Ekspress da objekat podsjeća na moguću stratešku raketnu bazu. Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi raketa „Orešnik“ mogla biti raspoređena u Bjelorusiji do kraja 2025.
„Orešnik“ je nova ruska raketa srednjeg dometa. Njena glavna karakteristika je mogućnost nošenja odvojene bojeve glave sa više pojedinačnih blokova za navođenje, što značajno otežava presretanje savremenim sistemima protivraketne odbrane. Raspoređivanje takvog oružja u neposrednoj blizini granica Ukrajine i Poljske predstavlja stalnu prijetnju, skraćuje vrijeme leta do cilja i dovodi pod rizik ključne objekte u Evropi.
Namjera Rusije da postavi balistički kompleks „Orešnik“ u Bjelorusiji ukazuje na duboku vojnu integraciju dvije zemlje i faktičko podređivanje bjeloruske teritorije interesima Kremlja. Ova odluka predstavlja demonstraciju moći i namjeru Moskve da poveća pritisak na Kijev i zapadne saveznike, kao i spremnost za konfrontaciju sa Zapadom.
Stalne prijetnje nuklearnim oružjem i uključivanje „nuklearne komponente“ u vježbe naglašavaju Putinovu namjeru da koristi nuklearnu ucjenu kao instrument spoljne politike. Ove akcije dio su šire strategije usmjerene na reviziju svjetskog poretka i slabljenje NATO-a. Raspoređivanje „Orešnika“ u Bjelorusiji imaće značajan uticaj na regionalnu bezbjednost.
Ovo će povećati tenzije na istočnom krilu NATO-a i zahtijevati od Alijanse da uloži značajna sredstva u jačanje sistema protivraketne odbrane i raspoređivanje dodatnih trupa. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine pozvalo je bjeloruske vlasti da izbjegavaju provokacije i da ne približavaju vojne jedinice ukrajinskoj granici tokom vježbe „Zapad-2025“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR