Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je izazvao konfuziju otvaranjem pitanja davanja egejskih ostrva Grčkoj Ugovorom iz Lozane 1923., na osnovu kojeg je s druge strane nastala savremena Turska, na ruševinama Otomanskog carstva.
"U Lozani smo dali ostrva gdje se naš glas više ne može čuti. Da li je to pobjeda?", bilo je pitanje predsjedniku u razgovoru u četvrtak u Ankari s lokalnim zvaničnicima.
Egejska ostrva "su naša, bilo je naših džamija, naših hramova", odgovorio je on. Erdoganove pristalice i protivnici različito ocjenjuju posljedice sporazuma kojim je u osnovi priznat režim Mustafe Kemala Ataturka, osnivača Turske Republike.
Prvi žale što je Turska samo dio mnogo šire teritorije koja je ranije bila u rukama Otomanskog carstva, dok drugi strahuju od opasnog klizanja u neotomanizam. Na svom vrhuncu, Otomansko carstvo je kontrolisalo region od Balkana do Afrike.
Sklopljen 1923., Sporazum iz Lozane je posljednji potpisan s nekom od zemalja poraženih u Prvom svjetskom ratu. Njime su utvrđene sadašnje granice Turske na Sredozemlju i prema Persiji (Iranu) poslije raspada Otomanskog carstva. Iako je bio povoljniji od Sporazuma iz Sevra (1919.) koji bi teritoriju Turske zatvorio oko Istanbulu i dijela Anadolije, Sporazum iz Lozane je zapečatio gubitak svih Egejskog ostrva - osim Gokčeada (Imvros) i Bozčada (Tenedos) - u korist Grka.
"Dovođenje u pitanje Sporazuma iz Lozane... je opasno i za odnose između naše dvije zemlje, ali i šire, za region", odgovorio je grčki premijer Aleksis Cipras. Na pitanje atinske TV SKAI, grčki ministar za evropske poslove Nikos Ksidakis rekao je da smatra da su "otrovne izjave postale Erdoganova navika".
Za njega, to se može objasniti time što je turski predsjednik "pod jakim pritiskom iznutra" poslije pokušaja puča 15. jula kojim su pobunjenici pokušali da ga svrgnu, a ima i probleme sa sirijskim i iračkim susjedima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR