11 °

max 20 ° / min 12 °

Četvrtak

01.10.

20° / 12°

Petak

02.10.

23° / 15°

Subota

03.10.

27° / 18°

Nedjelja

04.10.

22° / 19°

Ponedjeljak

05.10.

22° / 18°

Utorak

06.10.

21° / 16°

Srijeda

07.10.

21° / 15°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Šest kriza na koje treba obratiti pažnju u 2020.

Izvor: Foto: EPA/EFE

Svijet

Comments 0

Izvor: RTS

Autor: Gordana Đuračić

  • Viber

Šest kriza na koje treba obratiti pažnju u 2020.

Čini se da ni u 2020. u svijetu neće izbiti mir. Ovo je šest kriza na koje u ovoj godini valja obratiti pažnju. Kako stvari stoje, odnosi između Sjedinjenih Država i Irana ostaće najosjetljivije pitanje u međunarodnim odnosima.

Odnosi Amerike i Irana

Sjedinjene Države i Iran povukli su se sa ivice otvorenog rata poslije ubistva generala Kasema Solejmanija i osvetničke salve balističkih raketa koje je Iran ispalio dan kasnije, ali odnosi ove dvije države ostaju ozbiljno zategnuti zbog niza neriješenih pitanja.

Povlačenjem SAD iz nuklearnog sporazuma, kojim je iranski atomski program stavljen pod kontrolu međunarodnih institucija, prekinut je jedan od rijetkih diplomatskih kanala između Teherana i Vašingtona, pa bi nove sukobe mogao izazvati niz faktora nad kojima ni Vašington ni Iran nemaju punu kontrolu.

Krhka stabilnost u odnosima dviju država mogla bi biti narušena i akcijama iranskih saveznika, Hamasa na palestinskim teritorijama, Hezbolaha u Libanu, šiitskih milicija u Iraku i kurdskih snaga. Istovremeno, ni američki doprinos miru nije pretjerano ubjedljiv, posebno jer se čitav niz američkih zvaničnika prethodnih mjeseci sastajao sa predstavnicima kontroverzne organizacije Mudžahedin el Hak, koju je Iran proglasio terorističkom.

Avganistan

Ni punih 19 godina od američke invazije na Avganistan, stanje u toj državi se nije pretjerano promijenilo nabolje. Ta država je i dalje duboko podijeljena uz povremeno jačanje uticaja talibana.

Avganistan je i dalje najveći svjetski proizvođač sirovog opijuma, a prema statistikama u sukobima u toj državi i dalje gine više ljudi nego u bilo kojem drugom ratu na svijetu.

Iako se u jednom trenutku činilo da će američki izaslanik i nekadašnji ambasador pri UN Zalmaj Kalilzad uspjeti da postigne neku vrstu sporazuma sa talibanima, mirovni dogovor u toj državi još ostaje predmet mašte političara.

Libija

Kada je krajem 2011. nedaleko od Sirte ubijen Moamer el Gadafi, zapadni zvaničnici su gotovo jednoglasno proglasili početak kraja krize u toj državi. Devet godina kasnije, zemlja je i dalje duboko podijeljena i razorena neprekidnim sukobima rivalskih grupacija.

Posljednjih mjeseci, primjetan je ozbiljniji angažman međunarodne zajednice, ali i ozbiljno neslaganje Grčke i Turske oko planova koje u Libiji pokušava da sprovede Ankara.

Analitičari smatraju da bi dalje odgađanje početka ozbiljnih i sveobuhvatnih pregovora moglo odvući zemlju u beskrajni sukob i potpuno razaranje ionako devastirane države.

Venecuela

Zapad je, gotovo u potpunosti izolovao režim predsjednika Nikolasa Madura, koji je uspio da pregrmi prvi talas međunarodnih sankcija i pobunu opozicije i dijela vojske.

Takav razvoj situacije doveo je zemlju na ivicu bijede i pokrenuo talas izbjeglica, koje su preplavile susjedne države. Ujedinjene nacije upozoravaju da je za bar sedam miliona stanovnika Venecuele neophodna prilično hitna humanitarna pomoć.

Maduro je početkom godine zauzeo parlament, što je na zapadu protumačeno kao još jedan ozbiljan udarac ionako tankim šansama da u ovoj državi dođe do dogovora, kojim bi bila stavljena tačka na krizu, sukobe i glad.

Sirija

Iako je već sasvim izvjesno da su najteži dani režima Bašara el Asada već odavno prošli, zemlja ostaje na vjetrometini spoljnih uticaja – od Amerike, preko Irana do Islamske države i Al Kaide, koji zatišje u sukobima pokušavaju da iskoriste kako bi se reorganizovali.

Tenzije između Irana i SAD dodatno komplikuju stanje u Siriji, prije svega zbog mogućih sukoba proiranskih snaga, uključujući Hezbolah, šiitske milicije i kurdske snage sa jedinicama koje podržavaju SAD.

Etiopija

Zemlja čiju sudbinu često porede sa bivšom Jugoslavijom, Etiopija ostaje poprište jedne od najvećih kriza u Africi. Oko sto miliona stanovnika koji potiču iz 80 etničkih grupa, skrajnuti su sa ivice sveopšteg sukoba pošto je premijer Abij Ahmed Ali pokrenuo duboke reforme i obećao zemlji slobodu i prosperitet.

Za seriju pozitivnih poteza, odmah je dobio Nobelovu naagradu za mir, ali skeptici smatraju da bi brze reforme mogle uznemiriti konzervativce, koji bi, gubeći tlo pod nogama, mogli pokrentuti talas novih sukoba.

Uz političke, dodatni problem za Etiopiju predstavlja i suša, koja već dugo pustoši ovu državu, a posljednjih nedjelja velika prostranstva pogodila je i invazija skakavaca.

Etiopija je podijeljena na devet federalnih jedinica kojima dominiraju najveće etničke grupe.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR