Nova naučna istraživanja pokazuju da je virus koji izaziva kovid 19 mnogo zarazniji, da stvara slabiji imunitet kod ljudi koji su ga preboleli i da je manje podložan promjenama godišnjih doba nego što se do sada mislilo.
Više puta se pominjalo da zarazna bolest nije opasna samo ako je jako smrtonosna. Naprotiv, neke pandemije s najvećim brojem žrtava u svijetu izazvali su virusi koji nisu spadali u kategoriju najopasnijih.
Poznati primjer su boginje, čiji letalitet nije visok - kreće se od 0,05 odsto u razvijenim zemljama do oko 6 odsto u nerazvijenijim, siromašnim. Prije uvođenja vakcine protiv boginja u svijetu u epidemijama koje su se javljale svakih nekoliko godina odnosile su oko 2,6 miliona života. Jedan od razloga je to što su veoma zarazne.
S druge strane spektra nalazi se ebola, koja je vrlo smrtonosna, ali nije jako zarazna i vrlo jasno pokazuje simptome tako da se njeno širenje može relativno lako pratiti i suzbijati. Ona nikada nije izazivala epidemije velikih razmjera. Najveća zabilježena proširila se od 2014. do 2016. u desetak zemalja u kojima je odniijela 11.325 života, piše Indeks.hr.
Svojstva bolesti
Dakle, koliko je neka zarazna bolest opasna zavisiće od brojnih faktora, uključujući smrtnost i zaraznost, a prioriteti zdravstvenih politika definisaće se u skladu sa sljedećim ključnim elementima:
A) koliko ljudi je zahvaćeno ili može biti zahvaćeno bolešću,
B) koje su posljedice bolesti, šta podrazumijeva smrtnost, invaliditet, patnju bolesnika, posljedice za porodicu, ekonomske posljedice (bolovanja, troškovi liječenja i slično), društvene posljedice (pravednost, stigmatizacija i sl.) itd.,
C) koliko se lako možemo zaštititi od bolesti (na primjer, da li imamo ljekove i vakcine ili ne).
Uobičajeno se zdravstvene politike u tom kontekstu ravnaju jednostavnom, ali korisnom formulom:
Prioritet = A x B x C
Dakle, u odgovorima sistema treba balansirano voditi računa o tri navedena elementa kako bi ishod bio najpovoljniji.
SARS-CoV-2 je mnogo zarazniji nego što se mislilo
Dosadašnje studije pokazivale su da je covid-19 relativno zarazna bolest. Njen bazni broj reprodukcije R0, koji govori koliko će ljudi u prosjeku zaraziti jedna bolesna osoba, bio je procijenjen na oko 2,5.
Međutim, jedno novo istraživanje koje je radio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazalo je da je SARS-CoV-2 mnogo zarazniji, odnosno da je njegov R0 = 5,7. To znači da jedna osoba za trajanja bolesti u prosjeku zarazi gotovo šestoro ljudi. Jedan od faktora koji su se promijenili od prvih studija jeste trajanje inkubacije. Naime, pokazalo se da ona traje znatno manje nego što se u početku mislilo, što znači da osoba ranije postaje zarazna pa ostaje više vremena za širenje virusa. Drugi je bolja procjena broja ljudi koji su zaraženi, ali nijesu identifikovani.
Zaraznost bolesti može se smanjivati na različite načine, među ostalim mjerama izolacije, ili vakcinama. Kada je populacija stekla imunitet, više ne govorimo o R0, već o Re.
Kada se R0 smanji na manje od 1, što znači da jedna bolesna osoba tokom trajanja bolesti u prosjeku uspije da zarazi manje od jedne zdrave osobe, zaraza jenjava i prestaje se širiti. Budući da je R0 novog koronavirusa znatno veći nego što se mislilo, jasno je da će i mjere za njegovo suzbijanje morati da budu rigoroznije. Među ostalim, jasno je da će biti teže postići kolektivni imunitet koji se računa po formuli:
Kolektivni imunitet = R0 – 1/ R0
Ako je R0 za covid-19 zaista 5,7, iz formule proizlazi da će oko 80 odsto populacije morati da preleži bolest i razvije imunitet ili bude vakcinisano kako bismo imali kolektivnu zaštitu.
Ovo drugo će vjerovatno biti teško ostvariti, posebno ako virus bude brzo mutirao ili ako vakcine ne budu mnogo djelotvorne.
Cio svijet, posebno stanovnici sjeverne hemisfere, nadali su se da bi pandemija covida-19 mogla počne da jenjava s dolaskom toplijeg vremena. Naime, brojni virusi koji uzrokuju infekcije disajnih puteva i prenose se kapljičnim putem, što uključuje viruse gripa, ali i prehlade, od kojih neke uzrokuju koronavirusi, pokazuju izražena svojstva sezonalnosti. Te bolesti lakše se šire za hladnog i suvog vremena.
Ali kada su virusi novi i jako zarazni, kao što je SARS-CoV-2, njima nijesu potrebne posebne pogodnosti da bi se širili. Zbog toga oni uspijevaju da se šire čak i kada okolnosti nijesu optimalne.
To je potvrdila jedna nova kineska naučna studija. Ona je pokazala da porast prosječne temperature uglavnom pozitivno podudara sa brojem slučajeva covida-19 te da nema dokaza da bi širenje moglo prestati s dolaskom ljeta.
Američki naučnici nedavno su uputili otvoreno pismo Bijeloj kući u kojem su utvrdili kako se ne čini da će koronavirus nestati s dolaskom toplijeg vremena kako je to najavljivao američki predsjednik Donald Tramp.
U pismu napominju da čak i ako toplije vrijeme utiče na virus, taj uticaj neće biti izražen budući da je vrlo malo ljudi u svijetu dosad postalo imuno na virus.
„Postoje neki dokazi koji ukazuju na to da se koronavirus može sporije prenositi u okruženjima s višom temperaturom i vlagom. Međutim, s obzirom na globalni nedostatak imuniteta, ovo smanjenje prenosa ne može dovesti do značajnog smanjenja širenja bolesti bez pridržavanja strogih mjera“, navodi se u pismu.
Kombinacija svojstava kovida 19 je vrlo opasna
Uz sve navedeno treba uzeti u obzir studije koje su pokazale da je kovid 19 čak 15 puta smrtonosnija bolest od sezonskog gripa. Na primjer, jedna studija objavljena 30. marta u uglednom časopisu Lancet pokazala je da je smrtnost, odnosno letalnost od kovida 19 oko 1,38 odsto, s time da rizik raste s godinama pacijenata.
Zanimljivo je da je prema tom radu smrtnost od kovida 19 veća od smrtnosti od gripa već u dobi od 30 godina naviše. Za poređenje, CFR sezonskog gripa manji je od 0,1 odsto.
Konačno, kovid 19 u velikom dijelu od oko 12 odsto uzrokuje teške kliničke slike zbog kojih se pacijenti moraju hospitalizovati. Oko 5 odsto oboljelih trebaće respiratore. To uzrokuje usporavanje i zakrčenje zdravstvenog sistema, eventualno, i njegov kolaps, koji za posljedicu ima da brojni bolesnici svih uzrasta – i mladi i stari - umiru od drugih bolesti koje su u normalnim okolnostima relativno lako izlječive. Ovo je već došlo do izražaja u više zemalja, posebno u pokrajini Hubej u Kini, u Italiji, Španiji i SAD.
Ne ulazimo u fazu popuštanja, nego više pristupu upravljanja
Sve navedeno jasno pokazuje da borbu protiv kovida 19 neće biti lako dobiti i da bi ona mogla da potraje.
Ta borba donosi i potpuno drugačiju doktrinu. Dok su voditelji zdravstvenih politika u prvoj fazi donosili samo odluke o tome kako spriječiti proširenost bolesti, sada u odlučivanje sve više moraju uključiti i dimenzije posljedica koje primarno žele spriječiti, odnosno odabrati intervencije koje su dostupne ili prihvatljive za društvo. Do sada smo bili u fazi kriznog odlučivanja, sada moramo preći u fazu upravljanja u vremenu krize, a u njemu je ključno odrediti prioritete i glavne intervencije.
Drugim riječima, ne ulazimo u fazu opuštanja, već u fazu djelovanja na višem nivou.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR