587. je dan ruske agresije na Ukrajinu. I danas ste na našem portalu pratitli najvažnija dešavanja.
23:20 Mišel: Ukrajina bi mogla da se pridruži EU 2030. godine
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel smatra da bi Ukrajina mogla da se pridruži Evropskoj uniji 2030. godine, ''ako obje strane urade svoj domaći zadatak''.
"Ukrajina i druge zemlje kandidati moraju sprovesti reforme, boriti se protiv korupcije i ispuniti zakonske uslove. Nama u EU treba da bude jasno šta želimo da postignemo zajedno, koji su nam prioriteti i na šta želimo da potrošimo novac. I moramo da ubrzamo naše procese donošenja odluka", rekao je Mišel u intervjuu za nemački Špigel.
Upozorio je da zemlje Zapadnog Balkana već 20 godina čekaju da uđu u EU, zbog čega tu raste uticaj Rusije i Kine.
Prosperitetna i bezbjedna Ukrajina je u evropskom interesu, dodao je.
"Njihov nedavni otpor Rusiji pokazao je da Ukrajina pripada EU. I to uskoro, ne jednog dana. Time bi EU dokazala i da je sposobna za geopolitičko djelovanje", istakao je Mišel.
Na primedbu novinara njemačkog nedeljnika da su SAD do sada pružile više vojne pomoći Ukrajini nego sve države EU zajedno, Mišel je rekao da "ovo nije takmičenje" i da bi, gledajući unazad, malo ko očekivao da će EU snabdijevati Ukrajinu oružjem vrijednim milijarde eura.
22:10 Bijela kuća: Američka pomoć Ukrajini još nekoliko mjeseci ako se ne usvoje nova sredstva
Ako Kongres ne usvoji nova sredstva, SAD će moći da pruža pomoć Ukrajini “samo još nekoliko mjeseci” saopštila je Bijela kuća.
Portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost Džon Kirbi izjavio je da će tačno trajanje pomoći zavisiti od potreba ukrajinske vojske i onoga što se dešava “na bojnom polju” kako se približava zima, prenijela je Beta, pozivajući se na AFP.
Kirbijeva izjava dolazi nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Džozef Bajden imao zajednički telefonski razgovor sa liderima savezničkih zemalja o koordinaciji pomoći Ukrajini.
Američki predsjednik je organizovao konferencijski poziv kako bi “koordinirao dalju pomoć Ukrajini”, navodi se u kratkom saopštenju Bijele kuće.
21:50 Velika Britanija: Podržavaćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Riši Sunak rekao je čelnicima zemalja članica Grupe G7 i NATO-a da je njegova zemlja spremna podržati Ukrajinu vojnoj, humanitarnoj i ekonomskoj pomoći, objavio je njegov kabinet.
Ta pomoć će, kako je dodao portparol, trajati “koliko god bude potrebno”.
21:15 Bajden razgovarao sa saveznicima: Uvjerio nas je u nastavak podrške Ukrajini
Američki predsjednik Džo Bajden je na video konferenciji razgovarao sa liderima zemalja saveznika, Evropske unije i NATO-a o nastavku koordinisane podrške Ukrajini, saopštila je Bijela kuća.
Kako se navodi u saopštenju, Bajden je razgovarao sa liderima Kanade, Njemačke, Italije, Japana, Poljske, Rumunije, Velike Britanije i Francuske, kao i sa liderima NATO-a, Evropske komisije i Evropskog vijeća, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je da je Bajden tokom konferencije uvjerio lidere G7 i evropskih država u nastavak podrške Vašingtona.
“Uvjerio nas je da se nastavlja podrška za davanje pomoći Ukrajini, posebno vojne. Rekao je da će osigurati tu podršku u Kongresu”, naveo je Duda.
Bajden je sa liderima zemalja saveznika, EU-a i NATO-a razgovarao nakon što je američki kongres usvojio, a Bajden potpisao zakon o budžetu kojim je odbačen zahtjev američkog predsjednika za pružanje pomoći Ukrajini u iznosu od više milijardi dolara.
21:05 Rusija: Kod Krima smo oborili ukrajinski projektil Neptun
Rusija tvrdi da kod obale Krima oborila ukrajinski projektil. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je projektil Neptun oboren iznad sjeverozapadnog dijela Crnog mora u blizini obale poluostrva.
20.15 Ukrajina: U ruskim bombaškim napadima povrijeđena četiri civila
Četiri civila povrijeđena su u ruskom bombardovanju na istoku Ukrajine. Prema regionalnom tužilaštvu Donjecku, ruska vojska je jutros tenkovima napala grad Avdivku, pri čemu je povrijeđen 63-godišnjak koji je radio u vrtu.
Ruske trupe su takođe navođenim bombama napale selo Ilinivka, pri čemu su povrijeđene dvije žene, starosti29 i 47 godinai 43-godišnji muškarac.
19:20 Ukrajinska vojska: Napredujemo na južnom frontu
Jedan od najviših ukrajinskih generala rekao je danas da ukrajinska vojska napreduju na jugu.
“Naše odbrambene snage napreduju u sektoru Tavria”, objavio je general Oleksander Tarnavskji na Telegramu, koristeći vojni naziv za južni fronu. Dodao je da su trupe u zadnja 24 sata gađale 1198 ciljeva, pri čemu je ubijen 261 ruski vojnik, a 10 ih je zarobljeno.
18:35 – Bjelorusija pokrenula vježbe borbene spremnosti vojske
Bjelorusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je započelo vježbe za provjeru borbene spremnosti svojih oružanih snaga.
“Jedinice će u najkraćem roku krenuti prema naznačenim područjima, nakon čega slijedi izvođenje normativnih standarda iz predmeta borbene obuke”, saopštilo je ministarstvo.
Ministarstvo nije navelo do kada će vježbe trajati. Manevri će se održati u regijama Minsk i Vitebsk. Bjelorusija je negirala bilo kakve neprijateljske planove prema svojim susjedima, ali je upozorila da će odgovoriti na svaki upad na bjelorusku teritoriju.
18:15 Putin bi mogao uskoro objaviti kandidaturu za predsjedničke izbore 2024.
Ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro bi mogao objaviti da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2024. godine, što bi mu omogućilo ostanak na vlasti do 2030. Zvaničnici vjeruju da bi Putin na konferenciji u novembru mogao objaviti da će učestvovati na izborima u martu sljedeće godine, izvijestio je Kommersant, pozivajući se na anonimne izvore bliske predsjedničkoj administraciji.
No list, koji se smatra jednim od najuglednijih u Rusiji, piše kako postoje i drugi scenariji o tome što bi Putin mogao obznaniti na konferenciji te da je odluka isključivo njegova. Na novinarsko pitanje o članku u Kommersantu portparol Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je da ne zna ništa o tome da bi se Putinova kandidatura mogla objaviti u novembru.
1
“Odgovor na pitanje kojoj (organizaciji) će se Ukrajina prvo pridružiti je – prvo mora dobiti rat. Ovo je neophodan preduslov. Stoga Ukrajina mora dobiti rat. Moramo učiniti sve što možemo da joj pomognemo da vrati svoj suverenitet i teritorijalni integritet”, poručio je on govoreći na Varšavskom sigurnosnom forumu.
Pomoćnik vojnog sekretara za nabavku Dog Buš rekao je da je SAD “već neko vrijeme spreman za ovu mogućnost”, te je dodao da je “spreman brzo krenuti”.
Army Tactical Missile System (ATACMS) je vođeni projektil dugog dometa “koji daje komandantima trenutnu vatrenu moć za pobjedu u borbi u dubini neprijateljske teritorije”, kako navodi njegov proizvođač Lockheed Martin.
Projektili ATACMS prvi put su raspoređeni u američkoj vojnoj operaciji protiv Iraka 1991.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je danas posjetio ratište na istočnoj liniji Kupjansk-Liman.
Today, we are visiting our brigades that are fighting in one of the hotspots, the Kupyansk-Lyman direction where Russian occupiers constantly try to attack our positions. The 103rd Territorial Defense Brigade, the 68th “Oleksa Dovbush” Jeager Brigade, and the 25th "Sicheslav"… pic.twitter.com/9cF4tw5Fxs
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) October 3, 2023
Armenski parlament izglasao je pridruživanje Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), što bi moglo dodatno zategnuti odnose s Rusijom. Naime, ICC ima nalog za hapšenje Vladimira Putina, a to znači da će ga sve zemlje pod jurisdikcijom ICC-a morati uhapsiti ako kroči na njihovu teritoriju.
Armenski zvaničnici navode da taj potez nema nikakve veze s Rusijom i da je podstaknut "agresijom Azerbajdžana". No Kremlj nije baš mirno prihvatio taj odgovor; rekao je da je smatrao Armeniju saveznikom, ali da se sada tako ne ponaša.
Ukrajinske specijalne snage uništile su kolonu borbenih vozila u Zaporožju, saopštio je ukrajinski glavni štab. Izviđanjem iz vazduha uočeno je pet vozila pješadije i dva kamiona u šumskom pojasu, prije nego što je na ciljeve ispaljena municija.
Izviđači jedinica nazvanih "Bijesna panda" i "Svetac" pratili su kolonu kroz selo u okrugu Tokmak dvije sedmice, izvijestila je ukrajinska novinska stranica RIA Melitopolj. Teške borbe vode se oko Robotina, Verbova i Tokmaka na južnom ratištu, dok Ukrajina pokušava probiti ruska utvrđenja i probiti se južno prema obali.
13:33 Rusija trećinu potrošnje za 2024. izdvaja za odbranu
Prijedlog budžeta ruske vlade za 2024. godinu pokazuje da će za odbranu biti izdvojena gotovo trećina ukupnih budžetkskih rashoda Moskve.
U dijelu ruskog budžeta koji je namijenjen “nacionalnoj odbrani” predviđeno je 10,78 biliona rubalja (109 milijardi dolara) za 2024. godinu, ili 29,4 posto ukupnih planiranih rashoda od 36,66 biliona rubalja, pokazuju dokumenti Ministarstva finansija koji se odnose na vladine fiskalne planove za 2024-2026.
13:31 Varšava i Kijev dogovorili tranzit žita
Varšava i Kijev objavili su utorak da su postigli dogovor o tranzitu žita koji uključuje Litvaniju, prvi put od sredine septembra kada je Poljska zabranila njegov uvoz.
“Postigli smo dogovor o važnom pitanju”, rekao je novinarima poljski ministar poljoprivrede Robert Telus nakon tripartitnog sastanka putem interneta.
“Od sjutra, kontrole koje su trebale biti provođene na ukrajinsko-poljskoj granici za žito koje prolazi preko Litvanije sprovodiće se na litvanskoj teritoriji, u litvanskoj luci.”
10:48 Rusi smijenili generala koji je predvodio armiju u Bahmutu?
Ruski ratni blogeri nagađaju da je rusko Ministarstvo odbrane smenilo general-pukovnika Andreja Sičevoja s njegove dužnosti komandanta Bahmuta zbog loših rezultata na frontu južno od grada, u blizini Kliščivke i Andrijevke, saopštio je Institut za proučavanje rata (ISW).
Prema ISW-u, instruktor „Oluje Z“ sugerisao je 1. oktobra da je rusko vojno rukovodstvo smijenilo general-pukovnika Sičevoja zbog loše pripreme i podrške protivnapadima u blizini Andrijevke i Kliščivke.
Do svoje smjene u septembru 2022. general Sičevoj komandovao je Zapadnom grupom snaga u Harkovskoj oblasti. Njegov trenutni položaj u ruskoj vojsci nije poznat.
Ranije ove nedjelje, ISW je saopštio da su ukrajinske snage napredovale blizu sela Orihovo-Vasilivka, koje se nalazi 11 kilometara severozapadno od Bahmuta u Donjeckoj oblasti.
10:29 Ukrajina gradi prvu podzemnu školu
Ukrajina gradi prvu podzemnu školu
03.10.2023. 10:29
08:08 Rusija tvrdi da je Ukrajina gađala rusko selo kasetnom municijom
Guverner ruske regije Brjansk izjavio je danas da su ukrajinske snage kasetnom municijom gađale rusko selo blizu ukrajinske granice, pri čemu je oštećeno nekoliko kuća.
Prema preliminarnim informacijama, u granatiranju sela Klimovo nije bilo žrtava, objavio je guverner Aleksandar Bogomaz na Telegramu. Reuters nije mogao nezavisno da provjeri izjavu ruskog guvernera, koja nije bila potkrijepljena vizuelnim dokazima.
Trenutno nema komentara iz Ukrajine.
Inače, ruski zvaničnici u Brjansku i drugim regijama koje graniče s Ukrajinom optužuju ukrajinske oružane snage za neselektivno granatiranje.
Ukrajina je dobila kasetnu municiju od Sjedinjenih Država, a obavezala se da će ga koristiti samo za istiskivanje koncentracije ruskih neprijateljskih vojnika.
07:28 Vraćaju li se na front: Prigožinov sin na putu da preuzme Vagner
Pavel Prigožin, dvadesetpetogodišnji sin Jevgenija Prigožina, iako veoma bogat, preuzeo od svog oca vođstvo nad Vagnerom. Prema izvještajima stranih medija, Prigožinov sin pregovara sa ruskom nacionalnom gardom o ponovnom angažovanju Vagnera u vojnim operacijama u Ukrajini.
Da je angažovanje Pavela Prigožina gotovo izvjesno, navodi se u izvještaju američkog Instituta za proučavanje rata (ISV), prenosi Skaj njuz.
U ovom slučaju Pavel Prigožin će zamijeniti sadašnjeg komandanta jedinica ruskih boraca dobrovoljaca u Ukrajini Andreja Troševa, koji je preuzeo vođstvo posle pogibije Jevgenija Pirgožina, a u dogovoru sa ruskim Ministarstvom odbrane. Troševa je javno podržao i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Penzionisani pukovnik, poznat i po nadimku Sedoj, smatra se jednim od osnivača Vagnera i bivši je pomoćnik vođe Vagnera Jevgenija Prigožina, koji je poginuo u avgustu u avionskoj nesreći, a poslije jednodnevne pobune protiv Moskva koja se desila u junu.
Prema pisanju stranih medija, naimenovanje Troševa zbog njegovih bliskih veza sa Kremljom nije se dopalo nekim članovima Vagnera, koji su zbog toga tražili alternativnog lidera. Većina njih se povukla u Belorusiju nakon neuspjele pobune protiv vojnog vrha u Moskvi krajem juna.
Izvor blizak Vagneru otkrio je da je jedan od uslova pregovora Pavla Prigožina i Nacionalne garde da Vagner zadrži svoje ime, simbole, ideologiju, rukovodstvo i administraciju, piše Skaj njuz.
Prema pisanju Tajmsa, Jevgenij Prigožin je svom sinu ostavio oko 116 miliona eura, oružje, trospratnu kuću u Sankt Peterburgu, devet akcionarskih društava i akcije kompanije Konkord, kao i restoransko carstvo, navodi se u dokumentu Instituta za ratne studije koji još nije zvanično objavljena.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR