Rat u Ukrajini i dalje se odvija s intenzivnim sukobima i značajnim geopolitičkim pomjeranjima. Ruske snage fokusiraju se na nove operacije, međunarodna zajednica reaguje novim sankcijama i diplomatskim inicijativama, dok Ukrajina i njeni saveznici traže načine da obezbijede podršku i mir.
13:29 Ukrajina odbacila ruske zahtjeve za uništenje zapadnog oružja
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine odbacilo je najnovije zahtjeve Moskve, prema kojima bi uništenje ili razmontiranje zapadnog oružja isporučenog Ukrajini trebalo da bude preduslov za prekid vatre.
Kako navode u Kijevu, ovaj zahtjev samo pokazuje koliko Rusija ne poštuje američke napore za postizanje mira.
„Ruski zvaničnici svakog dana iznose nove apsurdne zahtjeve. To je potpuno neprihvatljivo. Moskva pokazuje potpuni prezir prema naporima Sjedinjenih Država da zaustave rat“, napisao je na mreži X portparol ministarstva Georgij Tihi.
Russian officials make new absurd demands almost every day. Total inadequacy. Moscow shows complete disregard for the United States’ efforts to end the war. pic.twitter.com/ZstcLfGWRZ
— Heorhii Tykhyi (@SpoxUkraineMFA) June 18, 2025
Ovaj novi zahtjev iznio je u ponedjeljak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško, u intervjuu koji je dao državnom listu Izvestija.
On se uklapa u širi okvir maksimalističkih uslova koje je Moskva iznijela u svom mirovnom memorandumu, predstavljenom tokom pregovora s Ukrajinom u Istanbulu 2. juna.
12:51 Ruska vojska tvrdi da je zauzela dva ukrajinska sela
Rusija je danas saopštila da je njena vojska preuzela kontrolu nad još jednim selom u oblasti Sumi, na sjeveroistoku Ukrajine, gdje ruske trupe već nedjeljama postepeno osvajaju teritoriju, s ciljem da uspostave tzv. „zaštitnu zonu“ kako bi spriječile ukrajinske upade preko granice.
U zvaničnom saopštenju, Ministarstvo odbrane Rusije navodi da su njihove jedinice zauzele selo Novomikolajivka, koje se nalazi oko četiri kilometra od ruske granice i tridesetak kilometara od grada Sumi, regionalnog centra. „Jedinice grupe ‘Sjever’ probile su se duboko kroz neprijateljske linije i oslobodile to naselje“, stoji u saopštenju.
Posljednjih nekoliko nedjelja ruske snage su objavile da su preuzele kontrolu nad još nekoliko sela u tom dijelu Sumske oblasti. Kremlj tvrdi da želi da formira tampon-zonu kako bi spriječio ukrajinsku vojsku da pokreće nove napade na teritoriju Rusije, poput onog u ruskoj oblasti Kursk, koja graniči sa Sumom.
Na drugim dijelovima fronta, Moskva je takođe danas saopštila da je preuzela kontrolu nad selom Dovgenke, u oblasti Harkov. Suočena sa ukrajinskim trupama koje su malobrojnije i lošije opremljene, ruska vojska redovno objavljuje da je „oslobodila“ nova manja naselja.
11:16 Skupština usvojila zakon koji omogućava više državljanstava za Ukrajince
Ukrajinski parlament usvojio je danas zakon kojim se građanima Ukrajine omogućava posjedovanje više državljanstava.
Ova mjera ima za cilj da ublaži demografsku krizu izazvanu ratom s Rusijom i da ojača veze sa ukrajinskom dijasporom.
Zakon je podržalo 243 poslanika, saopštili su u parlamentu.
10:28 Ambasada SAD u Ukrajini: Napad na Kijev u suprotnosti sa pozivom Trampa da se zaustave ubistva i okonča rat
Dva dana nakon što je Rusija izvela napad na Kijev, ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Ukrajini je reagovala. U poruci objavljenoj jutros navode: „Danas, sa cijelom Ukrajinom, pridružujemo se danu žalosti u Kijevu za žrtve napada koji je Rusija izvela 17. juna. Iskazujemo iskreno saučešće porodicama stradalih. Ovaj besmisleni napad je direktno protiv poziva predsjednika Trampa da se zaustavi ubijanje i da se okonča rat“.
Today, with all of Ukraine, we join a day of mourning in Kyiv for the victims of Russia’s June 17 attack. 21 dead, including an American. More than 134 injured, including children. We extend deepest condolences to the victims’ families. This senseless attack runs counter to… pic.twitter.com/VzS5JI41Oc
— U.S. Embassy Kyiv (@USEmbassyKyiv) June 18, 2025
Među poginulima je bio i jedan američki državljanin, potvrdila je portparolka Stejt departmenta, Tami Brus, na konferenciji za medije 17. juna. „Znamo za napad koji se sinoć desio na Kijev i koji je prouzrokovao mnogo žrtava, uključujući i tragičnu smrt jednog američkog državljanina“, rekla je portparolka. „Oštro osuđujemo ove napade i izražavamo iskreno saučešće svim žrtvama i njihovim porodicama“.
Sam Donald Tramp nije djelovao kao da zna za ovaj napad kad su ga novinari pitali o tome na letu Air Force One u utorak. „Kada? Kada?“, upitao je Tramp kada su ga pitali za komentar. Kada su mu rekli da se napad dronovima i raketama desio „skoro pa baš sada“, Tramp je odgovorio: „Sad baš? Kažete da se to desilo u trenutku dok se vraćam kod vas? Izgleda tako. Moram to da provjerim“.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je ovo „jedan od najstrašnijih napada na Kijev“ i pozvao na jaču međunarodnu podršku kako bi Ukrajina mogla bolje da se odbrani.
10:06 Rusija tokom noći lansirala 58 dronova
Ruske snage su tokom noći 17. na 18. jun napale Ukrajinu sa 58 dronova tipa Šahed, kao i raznim vrstama mamaca, saopštila je ukrajinska vojska.
Od toga je 12 dronova oboreno, dok je 18 onesposobljeno elektronskim sredstvima. Glavne mete napada bili su regioni Donjeck, Dnjipropetrovsk i Zaporožje. Zabilježeno je devet pogodaka.
09:24 Broj žrtava ruskog napada na Kijev porastao na 21
Broj poginulih u masovnom ruskom napadu na Kijev, koji se dogodio tokom noći s ponedjeljka na utorak, porastao je na 21, saopštila je jutros služba za vanredne situacije, nakon što su ispod ruševina izvučena nova tijela.
„Ukupno je 21 osoba poginula u glavnom gradu, a 134 je povrijeđeno“, objavljeno je na Telegram kanalu Državne službe za vanredne situacije. Raniji izvještaji u utorak govorili su o najmanje 14 žrtava.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski osudio je ovaj napad kao „jedan od najgorih“ na Kijev od početka invazije u februaru 2022. godine. Tokom napada ispaljeno je više od 440 dronova i 32 rakete, naveo je ukrajinski predsjednik. Ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko precizirao je da je meta bilo 27 lokacija širom glavnog grada.
Istovremeno, još dvije osobe su stradale, a 17 je povrijeđeno u napadu na obalski grad Odesu, dok su još dvije osobe poginule u oblastima Sumi i Herson, prema podacima ukrajinskih vlasti.
08:09 Rusija pod uticajem nestabilnosti na Bliskom istoku
Odnos Kremlja prema Bliskom istoku ispunjen je tenzijama. Iako Rusija ima snažne saveznike i ekonomsku moć u tom regionu, kao veliki proizvođač nafte i gasa, profitira od nestabilnosti koja ga potresa. Ova dinamika je sada jasna – Rusija posmatra kako njen saveznik Iran slabi usljed izraelskih vazdušnih udara, ali istovremeno profitira od rasta cijena energenata, navodi u današnjoj analizi CNN.
Iran je bio strateški partner, dijeleći antizapadne stavove i snabdijevajući Rusiju dronovima za rat u Ukrajini – mada je većina proizvodnje prešla u samu Rusiju. Ipak, Rusiju pogađa osjećaj poniženja što ne interveniše dok Izrael pogađa iranske nuklearne objekte, uprkos osudama udara i optužbama Zapadu za političku manipulaciju. Nije pružena nijedna vojna podrška.
Pad Irana bi se upisao na listu izgubljenih ruskih saveznika na Bliskom istoku, poput Iraka, Libije i Sirije. Ipak, sukob odgovara Rusiji, donoseći finansijsku dobit i diplomatske prilike u njenom globalnom izolovanju, potvrđujući percepciju o Moskvi kao jedne od ključnih svjetskih sila pored SAD i Kine.
07:59 Najnoviji događaji koji usmjeravaju mogućnosti postizanja dogovora o miru
Sjeverna Koreja šalje 5.000 ljudi i stručnjake za mine u Kursku oblast
Sjeverna Koreja će poslati diviziju, dvije vojne brigade i oko 1.000 stručnjaka za uklanjanje mina u kursku oblast, javile su ruske novinske agencije. Ovu informaciju prenio je šef Putinovog Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu nakon posjete Pjongjangu.
Britansko ministarstvo odbrane saopštilo je da je od 10.000 sjevernokorejskih vojnika već poslatih u Ukrajinu, stradalo 6.000.
Makron optužuje Putina za cinizam i smrtonosni napad na Kijev
Francuski predsjednik Emanuel Makron osudio je rusku ofanzivu u Kijevu, nazivajući je izrazom potpune bezosjećajnosti. „Putin koristi međunarodni kontekst da ponovo napada civile“, rekao je Makron na samitu G7 u Kanadi.
U napadu na ukrajinsku prijestonicu poginuo je i jedan američki državljanin, saopštilo je američko Ministarstvo spoljnih poslova.
Trampov izostanak izaziva zabrinutost zbog podrške Ukrajini
Odsustvo Donalda Trampa sa samita G7 izazvalo je nezadovoljstvo evropskih lidera i ukrajinskog predsjednika Zelenskog.
Zvaničnici kažu da je Ukrajina izložena riziku zbog njegove nepredvidivosti, dok su najavljivane nove američke vojne pomoći ostale neizvjesne.
Ukrajina planira kupovinu novih sistema protivvazdušne odbrane kako bi se oduprla ruskoj agresiji.
Razgovori o ratu u Ukrajini nastavljaju se bez Trampa
Nakon Trampovog ranog odlaska, lideri preostalih šest članica G7 nastavljaju diskusije o ratu u Ukrajini i međunarodnoj saradnji. Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je na bezuslovni prekid vatre i pritisak na Rusiju.
SAD se nijesu pridružile novim sankcijama Rusiji, dok je Tramp istakao troškove sankcija za američki budžet.
Raketni napad na Kijev odnosi najmanje 18 života
Ruski napadi na Kijev izazvali su rušenje dijela stambene zgrade i smrt najmanje 18 ljudi širom Ukrajine.
U Kijevu je poginulo 16 osoba, dok su u Odesi ubijene dvije. Više od 150 ranjenih primljeno je u bolnice. Mještani opisuju scene užasa i straha nakon napada.
Australija uvodi sankcije floti u sjenci povezanoj sa Rusijom
Australija je prvi put uvela sankcije ruskoj floti u sjencikoja izbjegava međunarodne zabrane i pomaže Moskvi u ratu u Ukrajini.
Ministarka spoljnih poslova Peni Vong istakla je da se flota koristi za ilegalnu trgovinu ruskom naftom i drugim sankcionisanim proizvodima preko prevara i skrivanja aktivnosti.
07:14 Kelog planira susret sa Lukašenkom, tvrdi Reutersov izvor
Visoki zvaničnik administracije predsjednika SAD Donalda Trampa zadužen za odnose s Ukrajinom Kit Kelog planira da u narednim danima putuje u Bjelorusiju kako bi se sastao sa predsjednikom te zemlje, navode četiri izvora upoznata sa detaljima, dok se pregovori o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije ne pomjeraju sa mrtve tačke, navode Reutersovi izvori.
Ukoliko se izaslanik za Ukrajinu, Kit Kelog, sastane sa Bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, on bi bio najviši američki zvaničnik koji je posjetio ovu autoritarnu državu u posljednjih nekoliko godina.
Tačan plan sastanka nije poznat, ali Kelog je u privatnim razgovorima opisao ovaj put kao korak koji bi mogao pomoći da se pokrenu pregovori o miru, s ciljem okončanja ruske agresije na Ukrajinu, rekli su dva izvora koji su tražili anonimnost jer put još nije javno najavljen.
Stejt department i ambasada Bjelorusije u Vašingtonu nisu željeli da komentarišu. Kelog i Bijela kuća nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Organizacija ovakvih putovanja zahtijeva pažljive pregovore i moguće je da put može biti otkazan ili izmijenjen u posljednjem trenutku.
Godine 2020, tokom Trampovog prvog mandata, državni sekretar Majk Pompeo je posjetio Bjelorusiju u najvišoj zvaničnoj američkoj posjeti toj istočnoevropskoj zemlji u posljednjih više od 20 godina. Taj posjet bio je dio kampanje prve Trampove administracije da poboljša odnose sa Bjelorusijom u trenutku kada su odnosi između Minska i Moskve bili na najnižem nivou.
Tadašnji nasljednik Trampa, demokratski predsjednik Džo Bajden, promijenio je kurs nakon izbora u Bjelorusiji 2020. koje su međunarodni posmatrači osudili kao ni slobodne ni fer. Masovni protesti na ulicama uslijedili su nakon izbora i bili su surovo ugušeni, a zapadne zemlje su uglavnom izbjegavale Bjelorusiju.
SAD su 2022. suspendovale rad svoje ambasade jer je postalo jasno Vašingtonu da će Bjelorusija podržati Rusiju u invaziji na Ukrajinu.
Međutim, tokom drugog mandata Trampa, administracija je obnovila napore da uspostavi radne odnose sa Bjelorusijom.
Jedan američki zvaničnik je za Reuters rekao da je Trampova administracija interno razmatrala načine da Minsku oduzme uticaj Moskve i privuče ga bliže Vašingtonu, makar i malo.
U februaru je zamjenik pomoćnika državnog sekretara Kristofer Smit i još dva zvaničnika Stejt departmenta putovalo u Bjelorusiju da izvadi trojicu političkih zatvorenika, izvijestio je tada New York Times. Smit je privatno opisao to putovanje kao prvi korak potencijalnog sporazuma kojim bi veliki broj političkih zatvorenika bio pušten u zamjenu za ublažavanje američkih sankcija, piše Times.
Drugi viši američki zvaničnik istakao je puštanje na slobodu Jurasa Zjenkoviča 30. aprila, 47-godišnjeg naturalizovanog američkog državljanina, kao znak da Lukašenko želi da poboljša odnose sa Vašingtonom.
Zapadni diplomate, ipak, ostaju skeptični prema američkim pokušajima da pridobiju Bjelorusiju, koja ostaje čvrsto povezana i ima duboke ekonomske veze sa susjednom Rusijom.
07:09 Rusija koristi sukob Izraela i Irana da skrene pažnju sa rata
Već dugo postoji nelagodna tenzija u srži složenog odnosa Kremlja sa Bliskim istokom.
S jedne strane, Rusija tradicionalno ima snažne saveze i ekonomsku moć u tom regionu. S druge strane, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte i gasa, Rusija ima finansijsku korist kad situacija u tom energetskom bogatom području izmakne kontroli i tržišta postanu uzdrmana.
Upravo se to sada i dešava: Kremlj posmatra kako njegov iranski saveznik biva ozbiljno oslabljen izraelskim vazdušnim napadima – dok istovremeno ubira korist.
Na prvi pogled, Rusija ima mnogo toga da izgubi.
Iran je Kremlju bio posebno koristan „strateški partner“, ne samo zato što dijele prezir prema zapadnim vrijednostima i uticaju, već i zato što je Iran ruskoj vojsci isporučio ogroman broj dronova tipa Šahed, čime je omogućeno uporno bombardovanje Ukrajine.
Ipak, veći dio te proizvodnje dronova već je odavno prebačen u Rusiju. Ali, kako ukrajinski dronovi sve češće pogađaju ruske fabrike duboko iza linije fronta, ta iranska pomoć bi Rusiji u budućnosti mogla ozbiljno da zafali, ocjenjuje se u analizi koju je objavio CNN.
Za Kremlj je takođe bolno i ponižavajuće gledati još jednog ključnog bliskoistočnog saveznika kako trpi žestoka razaranja, a da Moskva ne može – ili neće – da reaguje.
Moskva je izdala oštra saopštenja, nazivajući izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja „ilegalnim“ i optužujući ih da predstavljaju „neprihvatljivu prijetnju međunarodnoj bezbjednosti“.
Takođe su zapadne zemlje optužene da manipulišu situacijom kako bi „poravnale političke račune“.
Međutim, savez između Rusije i Irana nikada nije podrazumijevao vojnu zaštitu Islamske Republike – i Kremlj nije ponudio nikakvu konkretnu vojnu pomoć.
Tačno je i da bi pad iranskog režima – što se čini kao jasan cilj Izraela – značio još jednog izgubljenog saveznika i klijentsku državu na Bliskom istoku za Moskvu, uz Irak, Libiju i, u novije vrijeme, Siriju.
Ali tu se vraćamo na onu nelagodnu tenziju: situacija za Rusiju ipak nije tako loša kako izgleda. Zapravo, ovaj novi bliskoistočni sukob Kremlju ide veoma na ruku.
Pored finansijskog dobitka zbog skoka cijena nafte, sukob između Irana i Izraela otvara i diplomatske prilike za Moskvu, koja već godinama trpi međunarodnu izolaciju zbog rata u Ukrajini.
Rusija se nikada nije odrekla ambicije da bude ključni igrač u svjetskoj diplomatiji, rame uz rame sa Sjedinjenim Državama i Kinom.
Sada Kremlj ima temu na kojoj može sa SAD da sarađuje – i potencijalno se predstavi kao nezaobilazan partner u obnovi stabilnosti u regionu.
Kao jedini svjetski lider koji ima direktnu liniju i sa Irancima, i sa Izraelcima, i sa Amerikancima, ruski predsjednik Vladimir Putin već pažljivo koristi svoju poziciju, signalizujući spremnost da posreduje, predstavljajući Rusiju kao važnog igrača na Bliskom istoku.
U nedavnom razgovoru sa Bijelom kućom, Putin je podsjetio predsjednika Donalda Trampa da je Rusija dugo bila saveznik SAD kada je riječ o iranskom nuklearnom pitanju – što je bio jasan znak da je spreman da to ponovo bude.
Izgleda da je i Bijela kuća otvorena za tu ideju: nakon razgovora, predsjednik Tramp je izrazio spremnost da razmotri Putina kao mogućeg posrednika u sukobu.
Od početka svog drugog mandata, Trampova administracija i Kremlj pokušavaju da pronađu načine da prošire međusobne odnose izvan uskog fokusa na rat u Ukrajini. Sudbina Irana i njegovih nuklearnih ambicija sada se neočekivano pojavila – uz Arktik, ekonomsku saradnju i istraživanje svemira – kao još jedno moguće polje zajedničkog interesa.
Za Kremlj – a možda i za predsjednika Trampa – to je velika dobit.
Ali ne i za izmučenu Ukrajinu.
Sa krizom na Bliskom istoku koja eskalira, i SAD-om koji djeluje kao da je na ivici dubljeg uključivanja, svjetska pažnja se naglo preusmjerila sa rata u Ukrajini – gdje ruski dronovi i rakete ostavljaju stravične posljedice – na razaranja u Izraelu i Iranu.
I, makar privremeno, fokus se čvrsto pomjerio na ulogu Kremlja kao potencijalnog mirotvorca na Bliskom istoku – umjesto na rat koji i dalje vodi, mnogo bliže svojoj kući.
07:01 Karni: Mogli smo učiniti više za Ukrajinu
Grupa sedam (G7) ponovo je izrazila podršku Ukrajini, ali bez zaoštravanja stava prema Rusiji, tokom samita u Kanadi koji je poremetio prijevremeni odlazak američkog predsjednika zbog sukoba između Irana i Izraela.
„Neki od nas, uključujući i Kanadu, mogli su ići dalje“, priznao je premijer Mark Karni, domaćin samita, na završnoj konferenciji za medije, govoreći o stavovima G7 u vezi s ratom u Ukrajini.
Ipak, Karni je naglasio da su svi saglasni oko nastavka pritiska na Rusiju, uključujući i kroz finansijske sankcije.
Za razliku od prethodnih godina, kada je na čelu SAD bio Džo Bajden, ove godine nije objavljeno zajedničko saopštenje koje osuđuje „rusku agresiju“.
Tokom dana, jedan kanadski vladin izvor tvrdio je da su se Sjedinjene Države usprotivile objavljivanju oštrijeg zasebnog saopštenja, ali je kasnije povukao tu izjavu.
06:30 Dan žalosti u Ukrajini
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski proglasio je dan žalosti danas u toj zemlji, zbog smrtonosnih napada na Kijev i Odesu koje je Rusija izvela dan ranije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR