Lideri NATO-a obavezali su se da će do 2035. godine svake godine izdvajati 5% BDP-a za odbranu i bezbjednost kako bi ispunili „pojedinačne i zajedničke obaveze“, navodi se u završnoj deklaraciji samita u Hagu koja je upravo usvojena.
U deklaraciji stoji da će članice dostavljati „godišnje planove“ kojima će pokazati „vjerodostojan i postepen put ka tom cilju“, dok je šira revizija napretka predviđena za 2029. godinu.
Pet tačaka deklaracije uključuje i ponovno potvrđivanje „čvrste posvećenosti 32 članice kolektivnoj odbrani, kako je definisana članom 5. Vašingtonskog ugovora – napad na jednu članicu smatra se napadom na sve“.
Dokument takođe uključuje obećanje o daljoj podršci Ukrajini, uz napomenu da njena „bezbjednost doprinosi našoj“, ali ne sadrži direktnu osudu Rusije.
Ipak, u posebnoj rečenici ističe se „dugoročna prijetnja koju Rusija predstavlja za evroatlantsku bezbjednost“.
DEKLARACIJA SA SAMITA U HAGU
Mi, šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza, okupili smo se u Hagu kako bismo ponovo potvrdili svoju posvećenost NATO-u, najsnažnijem savezu u istoriji, kao i transatlantskoj vezi. Potvrđujemo svoju čvrstu posvećenost kolektivnoj odbrani, kako je definisana članom 5. Vašingtonskog ugovora – napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni u namjeri da zaštitimo milijardu naših građana, odbranimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju.
Ujedinjeni pred ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima – posebno dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja za evroatlantsku bezbjednost, kao i stalnom prijetnjom terorizma – saveznici se obavezuju da će godišnje ulagati 5% BDP-a u ključne odbrambene potrebe i troškove vezane za odbranu i bezbjednost do 2035. godine, kako bi ispunili svoje pojedinačne i zajedničke obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora. Ta ulaganja obezbijediće da imamo snage, sposobnosti, resurse, infrastrukturu, borbenu spremnost i otpornost potrebne za odvraćanje i odbranu, u skladu sa tri ključne misije Saveza: odvraćanjem i odbranom, prevencijom i upravljanjem krizama te kooperativnom bezbjednošću.
Saveznici su saglasni da se ta obaveza od 5% sastoji od dvije osnovne kategorije ulaganja. Do 2035. godine najmanje 3,5% BDP-a godišnje izdvajaće se, prema dogovorenoj NATO-ovoj definiciji odbrambenih troškova, za osnovne odbrambene potrebe i ispunjenje ciljeva sposobnosti Saveza. Saveznici će podnositi godišnje planove koji prikazuju vjerodostojan i postepen put ka tom cilju.
Dodatno, do 1,5% BDP-a godišnje izdvajaće se, između ostalog, za zaštitu kritične infrastrukture, sajber odbranu, civilnu pripravnost i otpornost, podsticanje inovacija i jačanje odbrambene industrijske baze. Putanja i ravnoteža ovih ulaganja biće preispitani 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu suverenu obavezu pružanja podrške Ukrajini, čija bezbjednost doprinosi našoj sopstvenoj, i u skladu s tim, direktni doprinosi ukrajinskoj odbrani i odbrambenoj industriji biće uključeni u ukupni obračun odbrambenih troškova.
Ponovo potvrđujemo zajedničku posvećenost brzom proširenju transatlantske odbrambene industrijske saradnje, kao i korišćenju novih tehnologija i inovacija radi jačanja zajedničke bezbjednosti. Radićemo na uklanjanju prepreka u trgovini naoružanjem među saveznicima i jačanju partnerstava u cilju unapređenja odbrambene industrijske saradnje.
Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na velikodušnom gostoprimstvu. Radujemo se sljedećem sastanku u Turskoj 2026. godine, a zatim i u Albaniji.
Mila K
Sad će df i advokat Šoć u slavlje. Njihov T ugasi nato. eto koliko su oni svi u pravu