Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Hagu da je jedna od 32 članice alijanse - SAD, predugo nosila preveliki dio tereta finansiranja tog vojnog saveza i da će to danas biti promijenjeno.
Otvarajući 25. juna sastanak Sjevernoatlantskog saveta (NAC), centralni dio dvodnevnog samita NATO, Rute je istakao značaj odluke koja se danas očekuje - obavezivanja saveznika da izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, na čemu insistira predsjednik SAD Donald Tramp.
Obraćajući se direktno Trampu, Rute je rekao da je njegovo liderstvo po tom pitanju "već proizvelo da se evropski saveznici obavežu na 1.000 milijardi dolara dodatne potrošnje od 2016. godine".
"Današnje odluke će proizvesti još hiljade milijardi dolara za našu zajedničku odbranu kako bi se što više ujednačio nivo potrošnje između SAD i američkih saveznika. To znači i ogromno proširenje naše baze namjenske industrije sa obje strane Atlantika. To je dobro za našu bezbjednost, za naše ekonomije i za naša radna mjesta", kazao je Rute.
Naveo je da će saveznici donjeti odluku i o nastavku podrške Ukrajini, uz istovremeno zalaganje za pravedan i trajan mir u toj zemlji koja se brani od ruske invazije.
"Svi želimo da se krvoproliće zaustavi. Pozivamo Rusiju da okonča agresiju protiv Ukrajine", rekao je Rute.
On je kazao da se samit NATO održava "u opasnom trenutku" za milijardu građana alijanse - "bijesni ruski rat protiv Ukrajine, protivnici nastoje da podijele i izazovu saveznike, rat je na Bliskom istoku, terorizam predstavlja stalnu prijetnju, a nove tehnologije, uz mogućnosti, donose i mnoge ozbiljne bezbjednosne izazove".
"Suočeni sa svim tim, stojimo zajedno, ujedinjeni u NATO, najmoćnijem odbrambenom savezu u svjetskoj istoriji. Istorija je pokazala da je zajednički rad Sjeverne Amerike i Evrope dobitna kombinacija. Naši protivnici to znaju", naveo je Rute.
Holandski premijer Dik Šof rekao je na početku sastanka da se kraj istorije "pokazao kao iluzija koja je zauvijek razbijena kada je Rusija brutalno napala Ukrajinu".
"U našim redovima postoji obnovljena svijest da se mir ne može uzimati zdravo za gotovo i da se mora stalno da se štiti", kazao je Šof, poslije čijeg obraćanja je sastanak zatvoren za javnost.
Očekuje se da 32 lidera na tom sastanku postignu dogovor o povećanju troškova za odbranu na pet odsto BDP-a, o povećanju proizvodnje u namjenskoj industriji i o potvrđivanju dugoročne podrške Ukrajini.
Španski premijer Pedro Sančes rekao je uoči samita da Španija neće moći da poveća izdvajanja na pet odsto BDP-a do 2035. godine, nazivajući taj novi rok "nerazumnim".
Kada je jutros došao na samit, Rute je odbacio mogućnost da Španija poremeti planove NATO, rekavši da očekivane odluke nijesu lake, ali da "nemaju alternativu, s obzirom na prijetnju od Rusa i na međunarodnu bezbjednosnu situaciju".
Rubio: Ovo je Trampov samit, njegov uticaj jača NATO
Američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je ovogodišnji NATO samit u Hagu "Trampovim samitom", dok se članice Alijanse spremaju da povećaju izdvajanja za odbranu, što je zahtjev predsjednika SAD Donalda Trampa.
"Nazvao bih ovo Trampovim samitom. Pritisak predsjednika Trampa u njegovom prvom mandatu (2017-2021) i zatim puna invazija i rat u Evropi koji je započeo Vladimir Putin doveli su do toga da se sada praktično svaka zemlja, svaki partner u savezu NATO, obavezala da dostigne tih pet odsto (BDP-a), sa izuzetkom, nažalost, Španije", rekao je danas Rubio u intervjuu za briselski portal Politiko na marginama samita.
Špansko odbijanje da poveća odbrambene troškove, koji sada iznose dva odsto BDP-a, Rubio je okarakterisao kao "veliki problem".
"Mislim da dogovor koji je postigla Španija nije održiv i iskreno stavlja ih u veoma težak položaj u odnosu na druge saveznike i partnere", rekao je Rubio, dodajući da će to biti tema današnjih razgovora lidera.
Stav Španije je izazvao kritike na samitu i zabrinutost da bi i druge zemlje mogle da iskoriste to da ne ispune svoje obaveze.
Rubio je kazao da će uticaj Trampa u međuvremenu koristiti Alijansi.
"Ako svi ispune svoje obaveze, to će biti mnogo jači savez sa sposobnijim partnerima. To će iskreno omogućiti SAD da i dalje budu snažan član, najveći član saveza, ali i da preraspodijele resurse u druge djelove svijeta bez umanjenja snage alijanse", rekao je Rubio.
Kada su u pitanju molbe Evrope da SAD pooštre sankcije Rusiji, Rubio je rekao da će Vašington to odbiti jer i dalje želi da ima prostor za mirovne pregovore.
Politiko piše da će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri pokušati danas da ubjede Trampa da uvede dodatne sankcije Moskvi, posebno pošto je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta odbacio pokušaje Vašingtona da posreduje u uspostavljanju prekida vatre.
"Ako bismo uradili ono što svi ovdje žele, a to je da dođemo i slomimo ih dodatnim sankcijama, vjerovatno bismo izgubili mogućnost da razgovaramo o prekidu vatre i ko će onda da razgovara s njima?", kazao je američki državni sekretar.
Tramp će "znati kada je pravo vrijeme i mjesto" za nove ekonomske mjere, rekao je Rubio ali je dodao da će ako se to desi to značiti da vjerovatno više nema mogućnosti za pregovore s Rusijom o mirovnom sporazumu.
"Ako to uradi (uvede sankcije), to je skoro priznanje da se o ovome neće uskoro pregovarati", rekao je Rubio.
On je dodao da će SAD nastaviti da se angažuju i da će iskoristiti svaku priliku da dovedu Moskvu za pregovarački sto.
Rusi će pokušati da postignu na bojnom polju ono što su zahtjevali za pregovaračkim stolom, a to je da ispune svoje teritorijalne ciljeve, rekao je Rubio, dodajući da Vašington vjeruje da će to biti "mnogo teže nego što misle".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR