Nova bojna linija je na internetu, a na kocki je demokratski suverenitet.
Pišu bivši ambasadori SAD u Rumuniji – Mark Gitenštajn (2009–2012), Ejdrian Zakerman (2019–2021) i Džim Rozapipe (1998–2001) su bivši američki ambasadori u Rumuniji
Svi znamo da je ruski predsjednik Vladimir Putin 2022. godine napao Ukrajinu tenkovima. Ali mnogi ne znaju da je 2024. godine napao Rumuniju – tvitovima.
U oba slučaja nije uspio – barem za sada. Ali Putinova agresija je usmjerena protiv SAD i svih njihovih saveznika. Troši milione dolara, zasipa evropske glasače manipulativnim kampanjama na društvenim mrežama i lažnim informacijama u ogromnim razmjerama. To je novi oblik rata protiv demokratije, u kojem više nije potrebno slati tenkove u prijestonice.
Putinova stalno mijenjajuća strategija je rezultat njegove neuspješne vojne kampanje da zauzme Kijev i uguši ukrajinsku demokratiju. Sreo se sa nepokolebljivim otporom Ukrajinaca, pa je počeo da primjenjuje dugogodišnju rusku (i sovjetsku) taktiku – da uništi zapadne demokratije iznutra, podržavajući i gajeći političke kandidate naklonjene Putinu. A TikTok, Telegram i druge društvene mreže sada su oružje u ovom novom ratu.
Nije zaboravio svoje KGB korijene, pa Putin zna da se javno mnjenje može manipulisati i oblikovati preko političkih posrednika i propagande koju kontroliše Ruski vođa. Dovoljno je da pogledamo nedavne izbore u Rumuniji da to potvrdimo.
Godine 2024. Putin je uložio milione da izabere proruski orijentisanog predsjednika u Rumuniji. Njegova metoda: uplitanje u izbore, podrška autoritarnim kandidatima i manipulacija digitalnim platformama da se iskrivi javno mnjenje. Tako je ruski lider iz nepoznatosti izdigao kandidata Kalina Đorđeskua, koji je za samo dvije sedmice osvojio 21 odsto glasova, ostavivši šesnaestoro drugih kandidata u šoku.
Kršeći zdrav razum, stvarnost, kao i rumunske zakone, Đorđesku je tvrdio da nije prikupljao sredstva za kampanju niti pravio troškove. Umjesto toga, imao je zlonamjernog pomagača u Putinu.
Medijska ofanziva na društvenim mrežama bila je sastavljena od dezinformacija i milionske lenjinističke kampanje da se uništi demokratija u Rumuniji. Cilj je bio i da se naruše bezbjednosni interesi SAD, NATO i EU. Srećom, ovaj tajni napad na rumunski izborni proces otkrile su rumunske i druge zapadne obavještajne službe.
Zbog ozbiljnih kršenja izbornih zakona i strane intervencije, rumunski Ustavni sud je poništio prvi krug izbora i naložio novi. Kada je održan drugi krug, izlaznost je skočila sa prosječnih 51 odsto na skoro 65, jer su Rumuni jasno i hrabro odgovorili na krizu. Odbacili su Putinovog kandidata i odlučno izabrali demokratski, pro-NATO put rezultatom 54 prema 46 odsto.
Sa grupom od sedam bivših američkih ambasadora u Rumuniji, javno smo pozivali Rumune da odbace Putinovog kandidata. Nismo mogli nijemo posmatrati kako lažna ruska propaganda prolazi bez osporavanja. „Iskustveno smo vidjeli Rumuniju kako se uspješno izdiže iz ruske diktature ka slobodi i integraciji u Evropu kroz EU i savez sa SAD kroz NATO“, napisali smo u otvorenom pismu.
Prepoznali smo priliku da jasno predstavimo istorijski izbor pred kojim Rumuni stoje i jasno istakli šta je na kocki: „Pod Putinom, Rusija ponovo juriša. Prvo je napala Ukrajinu. Hoće li Rumunija biti sljedeća meta, kao nekada kod Staljina?... Rumuni imaju jasan istorijski izbor: da li će biti pod ruskom dominacijom ili će kročiti u sopstvenu budućnost u savezu sa Amerikom i NATO-om“.
Iako su Putinovi pokušaji u Rumuniji na kraju propali, šteta je mogla biti velika. Srećom, demokratske institucije i glasovi u zemlji nisu popustili njegovim novim taktikama. Sada pozivamo druge da podignu svoj glas protiv Putinovih nastojanja da sruši demokratiju na izborima.
Rumuni su opravdano preuzeli odgovornost za sopstvenu budućnost — izabrali su slobodu i prosperitet umjesto putinizma. Nakon pobjede Nikušora Dana na predsjedničkim izborima, američki predsjednik Donald Tramp je uvjerio Rumune da će „ojačati veze sa Rumunijom, podržati naš vojni savez i promovisati i braniti američke ekonomske i bezbjednosne interese u svijetu“.
Nažalost, još uvijek mnogi koji bi trebali znati bolje, pridružuju se Putinu, podržavaju njegove proruske kandidate i podrivaju bezbjednost SAD i drugih demokratskih saveznika. Mario Naufal, Maskova desna ruka, bio je u Moskvi u maju, dok su otac tehno milijardera Ilona Maska i kontroverzni američki desničarski komentatori Džekson Hinkle i Aleks Džons učestvovali na forumu Future 2050 u Moskvi u junu. Među govornicima su bili brojni Putinovi saveznici: desničarski ruski filozof Aleksandar Dugin, portparol Kremlja Dmitrij Peskov i bivši predsjednik Dmitrij Medvedev.
Rumunska bitka je dobijena, ali Putinov rat protiv demokratije se nastavlja. Ko je sljedeći na njegovoj listi? Jesenji izbori u Moldaviji, Estoniji, Gruziji, Nizozemskoj, Češkoj i drugim evropskim državama su sve potencijalne mete za uplitanje. Ali prije nego što njegova propaganda zaživi, neophodno je strogo sankcionisati kršenja izbornih zakona.
Borba za demokratiju sada se vodi i u sajber prostoru, gdje Putinove invazione taktike moraju biti spriječene kao što su zaustavljene na bojnom polju. Nova bojna linija je na internetu, a na kocki je demokratski suverenitet.
Pouka iz Rumunije je jasna: najbolja odbrana od propagande je istina – i hrabrost da se ona izgovori.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR