Dva mala svemirska centra na krajnjem sjeveru Švedske i Norveške utrkuju se da postanu prva mjesta na evropskom kopnu odakle će biti lansirani sateliti u orbitu, dok kontinent nastoji da umanji oslonjenost na američke kompanije.
Politika "Amerika na prvom mjestu" američkog predsjednika Donalda Trampa i rat u Ukrajini natjerali su Evropu da pojača razvoj sopstvenih kapaciteta u više oblasti, uključujući odbranu i svemirske operacije.
Zabrinutost da bi Ilon Mask – koji je nekada bio blizak Trampu – mogao ograničiti pristup Ukrajine njegovim Starlink satelitima, ključnim za komunikaciju te zemlje, ubrzala je evropsku potragu za alternativama.
Ali pred Evropom je dug put.
Tokom 2024. godine, SAD su obavile 154 lansiranja satelita, dok je Evropa imala samo tri. Od ukupno 143 milijarde dolara javnih ulaganja u svemirske projekte na globalnom nivou prošle godine, Evropa je učestvovala sa svega 10%, pokazuje studija Evropske unije.
Trend lansiranja satelita u nižu orbitu Zemlje – koji su jeftiniji, nude bolje veze, ali zahtijevaju lansiranje velikog broja jedinica da bi se pokrila veća površina – takođe predstavlja izazov.
Prema izvještaju Goldman Sachsa, u narednih pet godina moglo bi biti lansirano čak 70.000 takvih satelita, što je deset puta više nego dosad.
"Mi smo izgubili trku, recimo, od Ilona Maska... i definitivno moramo imati sopstvene, autonomne mogućnosti lansiranja", rekao je za Reuters Andrijus Kubilijus, evropski komesar za odbranu i svemir.
"Zato je razvoj lansirnih kapaciteta na evropskom tlu, i u Švedskoj i u Norveškoj, od ogromne važnosti."
Jedini evropski svemirski centar trenutno se nalazi u Francuskoj Gvajani, u Južnoj Americi, oko 7.000 kilometara od Pariza. Odatle je Evropa početkom godine uspješno lansirala novu raketu "Arian 6", više od decenije nakon što je projektovana i pet godina iza prvobitnog plana.
Iako može ponijeti veću korisnu masu po letu u odnosu na SpaceX-ovu "Falkon 9", "Arian 6" nije višekratna raketa i svako lansiranje košta više. Osim toga, njen kapacitet nije ni blizu dovoljan da zadovolji buduće komercijalne i vojne potrebe Evrope.
Tu na scenu stupaju novi nordijski svemirski centri.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR