Predsjednik SAD uveo je visoke carine na izvoz iz desetina trgovinskih partnera uključujući Kanadu, Brazil, Indiju i Tajvan, nastavljajući relizaciju planova da preuredi globalnu ekonomiju uoči roka za trgovinski sporazum od danas.
Američki predsjednik Donald Tramp je povećao carinsku stopu Kanadi sa 25% na 35%, a nova stopa stupa na snagu u ponoć po istočnoameričkom vremenu.
U satima prije ključnog roka za sklapanje novih trgovinskih dogovora, Bijela kuća je objavila dodatne mjere koje ciljaju desetine drugih zemalja, a koje će stupiti na snagu 7. avgusta.
Ranije je Tramp odložio planove za uvođenje viših carinskih stopa Meksiku za još 90 dana.
Tramp je plan o carinama najavio u aprilu, što je izazvalo značajne poremećaje u globalnoj ekonomiji. Ipak, privremeno je zaustavio primjenu kako bi zemljama dao priliku da pregovaraju nove trgovinske sporazume.
Velika Britanija i Evropska unija su među partnerima koji su od tada postigle dogovore sa SAD. Dostupan je i spisak drugih zemalja sa novim sporazumima.
Ove carine zahtijevaju od firmi koje uvoze strane proizvode u SAD da plaćaju takse vladi. Stručnjaci upozoravaju da bi ove firme mogle prenijeti dodatne troškove na potrošače.
Tramp je odredio stope koje uključuju carinu od 35% na mnoge proizvode iz Kanade, 50% za Brazil, 25% za Indiju, 20% za Tajvan i 39% za Švajcarsku, prema predsjedničkoj izvršnoj uredbi.
Uredba navodi povećane stope uvozne carine od 10% do 41% koje stupaju na snagu za sedam dana za 69 trgovinskih partnera, kako se približavao rok u 12:01 po istočnoameričkom vremenu.
Neki od njih su postigli sporazume o smanjenju carina; drugi nijesu imali priliku da pregovaraju s njegovom administracijom. Tramp je napravio izuzetak za robu koja bude isporučena tokom naredne sedmice.
Roba iz svih drugih zemalja koje nijesu navedene bila bi podložna američkoj uvoznoj carini od 10%. Tramp je ranije rekao da ta stopa može biti i viša.
Administracija je takođe najavila da su u toku novi trgovinski sporazumi dok nastoji da zatvori trgovinske deficite i ojača domaću industriju.
Suočen s današnjim rokom koji je sam postavio, republikanski predsjednik se pozvao na vanredna ovlašćenja, vršio pritisak na strane lidere i sproveo trgovinske politike koje su izazvale pad tržišta kada su prvi put najavljene u aprilu.
Ovoga puta, tržišta su reagovala blaže. Akcije i terminski indeksi su blago pali jutros u jutarnjem trgovanju u Aziji.
Trampova uredba navodi da su neki trgovinski partneri, kako je rekao „iako su učestvovali u pregovorima, ponudili uslove koji, po mom mišljenju, ne rješavaju dovoljno neravnoteže u našem trgovinskom odnosu ili nijesu dovoljno usklađeni sa Sjedinjenim Državama po pitanju ekonomskih i bezbjednosnih interesa“.
Ostali detalji tek treba da budu objavljeni, uključujući i „pravila o porijeklu“ koja će odrediti koji proizvodi mogu biti podložni još višim carinama.
Tramp je takođe rekao „danas smo postigli nekoliko sporazuma koji su izuzetno dobri za zemlju“, a jedan američki zvaničnik je kasnije rekao novinarima da će ti sporazumi tek biti objavljeni.
KANADA, MEKSIKO
Tramp je izdao posebnu uredbu za Kanadu kojom se povećava stopa na kanadsku robu podložnu carinama povezanim s fentanilom na 35%, sa prethodnih 25%, navodeći da Kanada „nije sarađivala“ u suzbijanju ilegalnih tokova narkotika ka SAD.
Povećanje carina na kanadsku robu bilo je u oštrom kontrastu s Trampovom odlukom da Meksiku odobri 90-dnevno odlaganje viših carina od 30% na mnoge proizvode, kako bi se obezbijedilo više vremena za pregovore o širem trgovinskom sporazumu.
Tramp je ranije rekao novinarima da je Kanada „veoma loše vođena.“ Kanadska vlada nije odmah komentarisala, ali je ranije osporila osnovanost carina.
Produženje za Meksiko izbjegava carinu od 30% na većinu meksičke robe koja nije automobilska ili metalna, a usklađena je sa Sporazumom SAD-Meksiko-Kanada (USMCA), i uslijedilo je nakon jučerašnjeg telefonskog razgovora između Trampa i meksičke predsjednice Klaudije Šejnbaum.
„Izbjegli smo povećanje carina najavljeno za sjutra“, napisala je Šejnbaum na mreži X, dodajući da je poziv s Trampom bio „veoma dobar“.
Oko 85% uvoza iz Meksika u SAD usklađeno je s pravilima o porijeklu definisanim u USMCA, što ih štiti od carina od 25% povezanih s fentanilom, prema podacima meksičkog ministarstva ekonomije.
Tramp je rekao da će SAD nastaviti da naplaćuju carinu od 50% na meksički čelik, aluminijum i bakar, i 25% na meksička vozila i robu koja nije usklađena s USMCA a podložna je carinama zbog krize s fentanilom u SAD.
„Pored toga, Meksiko je pristao da odmah ukine svoje Ne-Carinske Trgovinske Barijere, kojih je bilo mnogo,“ naveo je Tramp na Truth Socialu, bez dodatnih detalja.
NESLAGANJE S INDIJOM
Roba iz Indije izgleda će biti podložna carini od 25% nakon što su pregovori zapeli oko pristupa indijskom poljoprivrednom sektoru, što je izazvalo Trampovu prijetnju višim carinama, uključujući i nepreciziranu kaznu zbog indijskih kupovina ruske nafte.
Iako su pregovori s Indijom još u toku, Nju Delhi je obećao da će zaštititi poljoprivredni sektor koji zapošljava mnogo radne snage, a prijetnja višim carinama izazvala je bijes opozicije i pad vrijednosti rupije.
Trampovo uvođenje viših uvoznih carina dolazi u trenutku kada ima sve više dokaza da su one počele da podižu cijene potrošačkih dobara.
Podaci Ministarstva trgovine objavljeni u četvrtak pokazuju da su cijene kućnog namještaja i trajne opreme za domaćinstvo porasle za 1,3% u junu, što je najveći rast od marta 2022. Cijene rekreativne opreme i vozila skočile su 0,9%, najviše od februara 2024. Cijene odjeće i obuće porasle su 0,4%.
Carinske stope po zemljama:
- Zambija 15%
- Venecuela 15%
- Ujedinjeno Kraljevstvo 10%
- Turska 15%
- Trinidad i Tobago 15%
- Tajvan 20%
- Švajcarska 39%
- Južna Koreja 15%
- Srbija 35%
- Papua Nova Gvineja 15%
- Norveška 15%
- Nigerija 15%
- Novi Zeland 15%
- Namibija 15%
- Mozambik 15%
- Mauricijus 15%
- Malavi 15%
- Lihtenštajn 15%
- Lesoto 15%
- Kazahstan 25%
- Japan 15%
- Irak 35%
- Indija 25%
- Gvajana 15%
- Fidži 15%
- Ekvatorska Gvineja 15%
- Ekvador 15%
- Obala Slonovače 15%
- Čad 15%
- Kambodža 19%
- Brazil 10%
- Bosna i Hercegovina 30%
- Bangladeš 20%
- Alžir 30%
- Afganistan 15%
- Angola 15%
- Bolivija 15%
- Bocvana 15%
- Brunej 25%
- Kamerun 15%
- Kostarika 15%
- Demokratska Republika Kongo 15%
- Evropska unija 0%–15%
- Folklandska ostrva 10%
- Gana 15%
- Island 15%
- Indonezija 19%
- Izrael 15%
- Jordan 15%
- Laos 40%
- Libija 30%
- Madagaskar 15%
- Malezija 19%
- Moldavija 25%
- Mjanmar (Burma) 40%
- Nauru 15%
- Nikaragva 18%
- Sjeverna Makedonija 15%
- Pakistan 19%
- Filipini 19%
- Južna Afrika 30%
- Šri Lanka 20%
- Sirija 41%
- Tajland 19%
- Tunis 25%
- Uganda 15%
- Vanuatu 15%
- Vijetnam 20%
- Zimbabve 15%
Crna Gora nije posebno navedena među zemljama na koje se odnose dodatne „recipročne“ carine koje je Trampova administracija najavila 9. aprila 2025, što znači da važe opšte pravilo: na uvoz iz Crne Gore SAD će primjenjivati osnovnu uvoznu carinu od 10%
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR