Vrhovni sud ukinuo ograničenja na imigracione kontrole u LA, velika pobjeda za Trampa

Vrhovni sud je sinoć ukinuo nalog saveznog sudije kojim se zabranjivalo da državni agenti sprovode neselektivna imigraciona zaustavljanja u oblasti Los Anđelesa, a koje su protivnici nazvali „očiglednim rasnim profilisanjem“.

Kratak nalog suda bio je nepotpisan i bez obrazloženja. Ovo nije konačna odluka u predmetu, koji se još vodi pred saveznim apelacionim sudom i može ponovo doći pred vrhovne sudije. Troje liberalnih članova suda su izdvojila mišljenje.

„Ne bi trebalo da živimo u zemlji u kojoj vlada može privesti svakoga ko izgleda kao Latino, govori španski i radi slabo plaćen posao“, napisala je sudinica Sonja Sotomajor, kojoj su se pridružile sudinice Elena Kejgan i Ketandži Braun Džekson.

„Umjesto da stojim skrštenih ruku dok se naša ustavna prava gube“, dodala je, „izdvajam mišljenje“.

Odluka suda za sada omogućava ono što kritičari nazivaju patrolama maskiranih agenata koji rutinski krše Četvrti amandman, a pristalice vide kao odlučan, ali zakonit pokušaj sprovođenja imigracionih zakona.

Pošto većina nije dala obrazloženje, nije jasno da li se odluka odnosi na cijelu zemlju ili samo na Los Anđeles, gdje administracija tvrdi da su problemi sa ilegalnom imigracijom posebno izraženi. Ipak, malo je sumnje da će odluka ohrabriti beskompromisne napore administracije da deportuje neovlašćene imigrante širom zemlje.

Gradonačelnica Los Anđelesa Keren Bas rekla je da očekuje dalekosežne posljedice.

„Želim da me čitava nacija čuje kada kažem da ovo nije samo napad na ljude u Los Anđelesu, već na svakoga u svakom gradu u ovoj zemlji“, navela je u saopštenju.

Triša Meklaflin, portparolka Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, izjavila je da je odluka „pobjeda za bezbjednost Kalifornijaca i vladavinu prava“, dodajući da „D.H.S. neće usporiti i nastaviće da hapsi i uklanja ubice, silovatelje, članove bandi i druge kriminalne ilegalne imigrante kojima Keren Bas nastavlja da pruža utočište“.

Agresivne akcije sprovođenja zakona u Los Anđelesu, uključujući i one nq video-snimcima, koje su izgledale kao nasumična privođenja Hispanoamerikanaca od strane naoružanih agenata, postale su žarište sukoba i izazvale proteste.

Grupe za ljudska prava i više pojedinaca podnijeli su tužbu, optužujući administraciju za neustavne racije u kojima su uhapšene hiljade ljudi. U tužbi su te akcije opisane kao „neselektivne imigracione operacije“ koje su pogodile hiljade nadničara, radnika na perionicama automobila, poljoprivrednih radnika, njegovatelja i drugih.

„Pojedince tamnije puti presreću ili odvajaju neidentifikovani savezni agenti, iznenada i uz demonstraciju sile,“ navedeno je u tužbi, „i primoravaju ih da odgovaraju na pitanja ko su i odakle su“, čime se krši zabrana nerazumnih pretresa i hapšenja iz Četvrtog amandmana.

Kao odgovor, sudinica Maame Frimpong iz Okružnog suda SAD za Centralni okrug Kalifornije uvela je značajna ograničenja na pokušaje predsjednika SAD Donalda Trampa da poveća broj hapšenja imigranata kako bi ispunio obećanje o masovnim deportacijama.

Naredila je agentima da se ne oslanjaju na određene faktore, pojedinačno ili u kombinaciji, prilikom odlučivanja koga da zaustave i ispitaju u njenom sudskom okrugu, koji obuhvata Los Anđeles i okolinu.

Ti faktori su bili: rasa ili etničko porijeklo; govor španskog ili engleskog sa naglaskom; prisustvo na određenim lokacijama, poput mjesta gdje se okupljaju nadničari ili poljoprivrednih parcela; ili obavljanje određene vrste posla.

U opširnom izdvojenom mišljenju, sudija Bret Kavano, jedini iz većine koji je ponudio objašnjenje, naveo je da demografska stvarnost opravdava postupke agenata Imigracione i carinske službe.

„Oko 10 procenata ljudi u oblasti Los Anđelesa ilegalno boravi u Sjedinjenim Državama, što znači oko dva miliona ilegalnih imigranata od ukupno 20 miliona stanovnika“, napisao je.

Kavano je rekao da četiri faktora koja je sudinica Frimpong navela mogu igrati ulogu pri odlučivanju koga zaustaviti. Na primjer, naveo je da neovlašćeni imigranti često rade kao nadničari u hortikulturi, poljoprivredi ili građevini i da „mnogi od onih koji ilegalno borave u Los Anđelesu dolaze iz Meksika ili Centralne Amerike i ne govore dobro engleski“.

Sam izgled ili etnicitet nijesu dozvoljen razlog da se neko zaustavi, dodao je, ali mogu biti relevantni u kombinaciji sa drugim faktorima.

U izdvojenom mišljenju, sudinica Sotomajor napisala je da su administracija i sudija Kavano „gotovo proglasili da su svi Latinoamerikanci, bez obzira da li su građani SAD ili ne, koji rade slabo plaćene poslove, legitimna meta da budu privedeni u bilo kom trenutku, odvedeni sa posla i zadržani dok ne dokažu svoj status na način koji zadovoljava agente“.

Sotomajor je takođe kritikovala Kavanoovu odbranu navodno „kratkih zaustavljanja radi ispitivanja“.

„Bezbroj ljudi u oblasti Los Anđelesa je zgrabljeno, oboreno na zemlju i stavljeno u lisice samo zbog izgleda, akcenta i činjenice da zarađuju za život fizičkim radom“, napisala je. „Danas sud nepotrebno izlaže bezbroj drugih istim tim poniženjima“.

Jedan od tužilaca, Džejson Brajan Gavidija, državljanin SAD rođen u Istočnom Los Anđelesu, zaustavljen je od strane maskiranog agenta dok je radio na svom automobilu ispred šlep-servisa. Susret je snimljen kamerom. Agent ga je pitao da li je Amerikanac, a on je odgovorio da jeste.

Agent je zatim pitao u kojoj bolnici je rođen, a on je rekao da ne zna. Prema tužbi, agent i kolega su ga zatim udarili o metalnu kapiju, uvrnuli mu ruku i oduzeli telefon.

„U strahu za svoj život, Gavidija je ponudio da pokaže svoju ličnu kartu“, navedeno je u tužbi. „Agenti su uzeli dokument, a oko 20 minuta kasnije vratili mu telefon i pustili ga. Dokument nikada nijesu vratili“.

U svom izdvojenom mišljenju, Kavano je napisao da žrtve mogu da tuže ako agenti upotrijebe prekomjernu silu.

Tročlano vijeće Apelacionog suda za Deveti okrug odbilo je da obustavi nalog sudinice Frimpong, koju je imenovao predsjednik Džozef Bajden.

Administracija se potom obratila Vrhovnom sudu. U hitnoj aplikaciji, D. Džon Sauer, glavni državni pravobranilac, napisao je da je nalog sudinice Frimpong nezakonito sputao sprovođenje imigracionih zakona u najnaseljenijem sudskom okrugu u zemlji.

Sauer je dodao da agenti koriste prosuđivanje i diskreciju.

„Podrazumijeva se“, napisao je, „da niko ne misli da govor španskog ili rad u građevini uvijek stvaraju osnovanu sumnju. Niti iko tvrdi da su to jedini faktori koje agenti ikada razmatraju. Ali u mnogim situacijama, takvi faktori, sami ili u kombinaciji, mogu povećati vjerovatnoću da je neko nezakonito prisutan u Sjedinjenim Državama, iznad osnovne vjerovatnoće od 1 prema 10 u okrugu“.

Mohamad Tadžsar, advokat Američke unije za građanske slobode, rekao je da je odluka Vrhovnog suda razočaravajuća.

„Iako je ova odluka razoran udarac za naše tužioce i zajednice koje su mjesecima bile izložene nemoralnim imigracionim kontrolama, nastavićemo da se borimo protiv rasističke deportacione politike administracije“, rekao je.

Nalog Vrhovnog suda, napisala je sudinica Sotomajor, bio je „zabrinjavajući iz drugog razloga: potpuno je neobjašnjen“.

To je postalo uobičajeno u mnogim od otprilike 20 odluka o hitnim aplikacijama koje je podnijela Trampova administracija.

„U posljednjih osam mjeseci“, napisala je, „apetit ovog suda da zaobiđe uobičajeni žalbeni postupak i umiješa se u važna pitanja eksponencijalno je porastao. Nažalost, interesovanje da objasni svoje postupke nije“.