Glavna opoziciona partija u Turskoj je doživjela hapšenje stotina svojih članova u skoro godinu dana dugom pravnom pritisku koji će danas dostići kritičnu tačku kada sud odluči da li će poništiti posljednji kongres partije i smijeniti njenog lidera.
Odluka suda u Ankari o tome da li će proglasiti nevažećim kongres Republikanske narodne partije (CHP) iz 2023. godine zbog navodnih proceduralnih nepravilnosti mogla bi da preoblikuje partiju, uzdrma finansijska tržišta i čak utiče na vrijeme održavanja opštih izbora planiranih za 2028.
Sudski slučaj je dio opsežnog, jednogodišnjeg pritiska na partiju zbog optužbi za korupciju, za koje CHP tvrdi da su politički motivisane i da imaju za cilj destabilizaciju partije osnivača moderne, sekularne Turske, Mustafe Kemala Ataturka.
Vlada tvrdi da je pravosuđe nezavisno i negira političke motive istraga koje predsjednik Redžep Tajip Erdogan opisuje kao korumpiranu mrežu nalik „hobotnici čiji pipci dosežu do drugih dijelova Turske i inostranstva“.
Tokom istraga, Turska je uhapsila više od 500 ljudi, uključujući 16 gradonačelnika u Istanbulu i drugim opštinama pod upravom CHP-a, prema analizi Reutersa.
CHP odbacuje sve optužbe za korupciju i naziva ih pokušajem uklanjanja demokratske alternative za Turke, što vlada negira.
Istanbulski gradonačelnik iz CHP-a, Ekrem Imamoglu, glavni Erdoganov politički rival, do sada je bio u centru pažnje. Njegovo zatvaranje u martu zbog optužbi za korupciju izazvalo je najveće proteste u Turskoj u više od decenije i oštar pad lire.
Sada je ukupna struktura CHP-a pod lupom.
Partijski šef CHP-a u Istanbulu smijenjen je ranije ovog mjeseca nakon što je sud presudio da su glasovi delegata na pokrajinskom kongresu CHP-a u oktobru 2023. bili pod uticajem novčanih uplata.
Sud je imenovao bivšeg potpredsjednika CHP-a Gursela Tekina za privremenog pokrajinskog šefa. CHP je zatim isključio Tekina iz partije i odbio da sarađuje s njim, što je bio prkosan odgovor i nagovještaj onoga što bi moglo uslijediti.
Građanski sud u Ankari bi danas mogao preduzeti slične korake u vezi sa opštim kongresom CHP-a iz novembra 2023. kao odgovor na navodno kupovanje glasova i proceduralne nepravilnosti.
Na tom kongresu, sktuelni lider CHP-a Ozgur Ozel zamijenio je Kemala Kiličdaroglua, koji je poražen od Erdogana na predsjedničkim izborima ranije te godine i izgubio povjerenje mnogih pristalica CHP-a.
Sud bi mogao poništiti opšti kongres i postaviti državne povjerenike, ili samog Kiličdaroglua, da privremeno vode partiju do novih unutarpartijskih izbora.
Takođe bi mogao odbaciti slučaj ili odložiti presudu radi daljeg razmatranja, čekajući ishod posebnog krivičnog postupka o kongresu, čije je ročište zakazano za 4. novembar.
CHP planira vanredni kongres za 21. septembar kao pravnu mjeru opreza uoči očekivane presude danas.
Skoro godinu dana nakon početka pravnog pritiska, CHP je izjednačen sa vladajućom AK partijom (AKP) u anketama, zadržavajući snagu koju je pokazao na lokalnim izborima 2024. kada je AKP doživio težak poraz.
Predsjednički izbori nijesu planirani do 2028. godine, ali bi mogli biti raspisani ranije ako Erdogan poželi da se ponovo kandiduje, za šta bi mu bila potrebna značajna podrška u parlamentu.
Investitori pomno prate dešavanja u Turskoj, članici NATO-a.
Istrage su već uzdrmale finansijska tržišta ove godine, prijeteći da naruše postepeni povratak povjerenja od izbora 2023. kada je došlo do promjene prethodne nekonvencionalne ekonomske politike koja je izazvala krizu lire.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR