Ruska vlada razmatra povećanje stope poreza na dodatu vrijednost kako bi zadržala budžetski deficit pod kontrolom i očuvala rezerve, reklo je Reutersu četvoro upućenih u ove okolnosti, iako je predsjednik Vladimir Putin javno obećao da neće biti povećanja poreza.
Nacrt budžeta trebalo bi da bude predat parlamentu 29. septembra. Njegove ključne stavke se unaprijed usaglašavaju sa Putinom i malo je vjerovatno da će se bitno mijenjati tokom formalne parlamentarne rasprave.
Rusija, koja je u četvrtoj godini rata u Ukrajini, ove godine je već povećala poreze na lični dohodak i profit preduzeća, ali je vlada ipak morala da utrostruči procjenu federalnog budžetskog deficita na 1,7% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u maju.
Sada se očekuje da će i taj cilj biti premašen, prema riječima jednog neimenovanog zvaničnika kojeg su ovog mjeseca citirali državni mediji. Deficit od 0,9% BDP-a za 2026, koji je bio unesen u zakon o budžetu prošle godine, takođe izgleda da će biti probijen.
Četvoro izvora bliskih vladi potvrdilo je izvještaj koji je ove sedmice objavio The Bell, medij sa sjedištem van Rusije, da vlada razmatra povećanje stope PDV-a na 22% sa 20% kako bi obuzdala deficit.
Izvještaj nije precizirao kada bi odluka mogla biti donijeta, ali je jedan od izvora rekao Reutersu da se razmatra za budžet 2026, pod uslovom da ostane na snazi pravilo budžeta koje usmjerava vanredne prihode od nafte u fond rezervi.
„Kako smanjiti deficit a pridržavati se pravila budžeta? Samo povećanjem poreza, jer teško da je ostalo još išta da se siječe, ni vojna potrošnja ni socijalna potrošnja“, rekao je jedan izvor.
PDV je 2024. činio 37% prihoda federalnog budžeta, a potencijalno povećanje moglo bi prepoloviti projektovani deficit za 2026, prema Rojtersovim proračunima.
Ruska ekonomija nastavila je da raste uprkos pooštravanju zapadnih sankcija zbog rata u Ukrajini. Ali se očekuje da će rast BDP-a usporiti na oko 1% sa prošlogodišnjih 4,3%, a inflacija ostaje iznad 8% u zemlji gdje značajan dio radne snage i 40% prihoda sada ide na odbranu i bezbjednost.
Državna potrošnja je glavni pokretač ekonomskog rasta u Rusiji, a kako je Putin izrazio nezadovoljstvo usporavanjem ekonomije i potrebom da se nastavi finansiranje iscrpljujućeg rata u Ukrajini, rezovi u potrošnji su malo vjerovatni.
Ministar finansija Anton Siluanov insistira da će pravilo budžeta, prema kojem se prihodi od energije iznad ciljne cijene ruske nafte, sada 60 dolara po barelu, usmjeravaju u fond fiskalne rezerve, ostati na snazi.
Nakon što je Rusija 2022. poslala trupe u Ukrajinu, zapadne države zabranile su osiguravačima i pomorskim servisima da posreduju u izvozu ruske nafte osim ako je cijena ispod 60 dolara po barelu. Indija je naglo povećala uvoz ruske nafte, ali sada trpi pritisak predsjednika SAD Donalda Trampa da to obustavi.
Ruski fond, koji je odvojen od rezervi centralne banke, trenutno ima oko 4 biliona rublji u likvidnoj imovini, koja se takođe može koristiti za pokrivanje deficita. Ove godine vlada planira da iz fonda povuče 447 milijardi rublji.
Putin, koji je 2024. obećao da neće biti velikih promjena poreskog sistema prije 2030, nakon povećanja poreza koja su uvedena 2025, zatražio je od vlade 5. septembra da poveća prihode kroz veću produktivnost, a ne poreze.
Izvor koji je rekao da u federalnom budžetu nema mnogo prostora za rezove, smatra da se vojna potrošnja ne može smanjiti, a manji rezovi u socijalnoj sferi ne bi imali veliki efekat.
„To je kao da šišate prase – mnogo vriske, a mala vajda. Da možemo da smanjimo 1–2 biliona rublji, pa dobro, ali takvih iznosa jednostavno nema. Možete skinuti par miliona, možda stotine“, rekao je izvor.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR