Glavni prioriteti nove vlade Kosova biće borba protiv pandemije i ekonomska obnova, izjavio je mandatar Avdulah Hoti u ekspozeu.
Vlada Kosova se bira drugi put od kako su u oktobru prošle godine održani parlamentarni izbori.
Mandatar je kao prioritet naveo i preuzimanje ustavnih odgovornosti za dijalog sa Srbijom, u saradnji sa EU i SAD, ali "ne dopuštajući promjenu granice ili razmjenu teritorija".
Među prioritetima nove vlade biće, kazao je, i unapređenje evropskih integracija i sprovođenje evropskih reformi, ojačavanje suvereniteta i integriteta države, unapređenje demokratije, borba protiv negativnih pojava, posebno protiv organizovanog kriminala i korupcije, ekonomski razvoj.
Rekao je i kako treba da se unaprijede odnosi sa zajednicama na Kosovu i da im se pomogne da dođe do potpune integracije.
Mandatar Hoti je iz Demokratskog saveza Kosova, drugoplasirane stranke na oktobarskim izborima.
Sjednicu za izbor nove vlade je otvorio član predsjedništva Skupštine Kujtim Šalja iz Demokratskog saveza Kosova (DSK), umjesto predsjednice Skupštine Vjose Osmani.
Vkosa Osmani, inače potpredsjednica DSK, protivila se formiranju nove vlade u vrijeme pandemije i dan ranije predložila je formiranje tranzicione vlade.
Iz pobjedničkog pokreta Samoopredjeljenje, aktuelnog premijera na dužnosti Aljbina Kurtija, poručili su da je svaka vlada bez izbornog pobjednika - nelegitimna. Ova partija je inače pokrenula peticiju za održavanje novih izbora.
U koaliciji sa DSK je i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja, Inicijativa za Kosovo Fatmira Ljimaja, Srpska lista i ostale manjinske zajednice.
"Ubijeđen sam da glasove imamo i očekujem novu vladu", izjavio je predsjednik DSK-a Isa Mustafa na konferenciji za novinare noć uoči glasanja.
Sjednici prisustvuje 71 od 120 poslanika, koliko ima Skupšina. Poslanici Samoopredjeljenja nijesu prisutni. Za izbor vlade potreban je 61 glas od ukupnog broja poslanika Skupštine.
Hoti, koji je u Kurtijevoj vladi bio zamjenik premijera, izjavio je da će prioriteti nove vlade biti borba protiv pandemije, ekonomska obnova, dijalog sa Srbijom, ojačavanje zakonske države i drugo.
Govoreći o dijalogu sa Srbijom, lider DSK Isa Mustafa je rekao da taj proces, na osnovu odluke Ustavnog suda, treba da vodi Vlada Kosova.
Hoti je poručio da će se ukloniti sve smetnje koje postoje u ovom procesu, aludirajući na recipročne mjere koje je uvela Kurtijeva vlada na dužnosti.
Pozicija predsjednika države, koja će ostati upražnjena u februaru 2021, nije bila dio pregovora.
Ko su novi članovi vlade?
Ono što je do sada objavljeno jeste da će članovi nove vlade iz DSK biti: zamjenik premijera Driton Seljmanaj, ministarka finansija Hikmete Bajrami, ministar poljoprivrede Besian Mustafa, ministarka kulture, nauke i sporta, Vljora Dumoši, ministar odbrane Anton Ćuni, ministar unutrašnjih poslova Agim Veljiu, ministar infrastrukture Arban Abraši i ministar zdravlja Armend Zemaj.
Iz Haradinajeve Alijanse za budućnost Kosova u vladi će biti: zamjenik premijera Besnik Tahiri, ministar pravde Seljim Seljimi, ministarka spoljnih poslova Meljiza Haradinaj Stubla, ministar ekonomskog razvoja Bljerim Kuči i ministar obrazovanja Ram Likaj.
Zašto se po drugi put formira vlada?
Do formiranja nove vlade dolazi nakon što je Ustavni sud ocijenio ustavnim dekret predsjednika Kosova Hašima Tačija o određivanju Hotija iz partije koja je bila druga po broju osvojenih glasova za novog mandatara vlade.
Taj dekret osporili su poslanici pokreta Samoopredjeljenje, navodeći da nakon uspješnog raspuštanja vlade treba održati nove izbore i da je svako formiranje vlade bez izbornog pobjednika neustavno.
Kurtijeva vlada oborena je 25. marta, 52 dana od njenog formiranja, na zahtjev koalicionog partnera - DSK usljed nesuglasica o mjerama preduzetim tokom pandemije kovida 19 i odnosa sa SAD.
Tači je u nekoliko navrata od Kurtija tražio novo ime mandatara, što Kurti nije uradio, uz obrazloženje da je pandemija i nije vrijeme za to. On, međutim, nikada nije eksplicitno odbio da odredi novog mandatara iz njegove partije.
Ustavni sud je utvrdio da predsjednik Kosova "u slučaju uspješnog glasanja o nepovjerenju vladi, ima mogućnost, ali ne i obavezu da raspusti Skupštinu".
Po pitanju formiranja vlade, Sud je objasnio da prvo stranka koja je pobijedila na izborima ima mogućnost da formira Vladu. U slučaju da u tome ne uspije, pravo formiranja Vlade prelazi na parlamentarnu grupaciju koja "po mišljenju predsjednika, ima najviše šansi za formiranje Vlade kako bi se izbjegli izbori". Tek ako ne uspije ni jedan od dva scenarija, takva situacija "rezultira obavezom predsjednika da raspiše izbore, kako je definisano Ustavom".
Kurti je nakon toga saopštio da je takva odluka Ustavnog suda nepravedna i neprihvatljiva.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR