16 °

max 19 ° / min 12 °

Ponedjeljak

18.10.

19° / 12°

Utorak

19.10.

19° / 10°

Srijeda

20.10.

19° / 11°

Četvrtak

21.10.

18° / 10°

Petak

22.10.

18° / 14°

Subota

23.10.

15° / 7°

Nedjelja

24.10.

12° / 5°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Nazarko: Abazović više učinio za albansku manjinu nego sve nacionalne stranke za tri decenije

Izvor: Antena M

Region

Comments 7

Nazarko: Abazović više učinio za albansku manjinu nego sve nacionalne stranke za tri decenije

Autor: Antena M

  • Viber

Albanski politički analitičar Mentor Nazarko smatra da je aktuelni potpredsjednik Vlade više uradio za albansku manjinu u Crnoj Gori, nego što su to uradile sve nacionalne stranke za tri decenije pluralizma. U intervju za Antenu M, ovaj bivši savjetnik dva albanska predsjednika, kao i bivšeg šefa kosovske diplomatije Bedžeta Pacolija, govori i o tome zašto je istovremeno “fan” predsjednika Mila Đukanovića, o dijalogu Beograd –Priština kao i zašto smatra da je administracija Donalda Trampa bolje vodila pregovore Kosovo- Srbija nego što to čini EU.

Logično, razgovarali smo i o omiljenoj balkanskoj temi -granicama.

Razgovarala:  Biljana Jovićević

Antena M: Sigurna sam da pratite posljednje događaje u Crnoj Gori, naročito od avgusta prošle godine, kada smo nakon tri decenije na vlasti jedne stranke dobili novu vladu i takozvano “osvježenje”. Stoga kako iz Vaše perspektive izgleda aktuelna situacija u Crnoj Gori?

Nazarko: Ako govorim slobodno i neutralno, ja sam veliki podržavalac stabilnosti, fan prosvećenih diktatora za naše male države. Ja smatram da našim državama treba da se vlada na autoritaran način u određenom vremenskom razdoblju, dok ekonomski razvoj ne postigne određeni nivo prihoda i nakon toga će pluralizam donijeti benefite za sve. Tako da ja gledam veoma pozitivno na način na koji je predsjednik Đukanović (Milo) vodio svoju zemlju. Ja ga smatram, uz izvinjenje zbog nedostatka potpunog znanja o svim političkim procesima u vašoj zemlji, kao utemeljivača moderne crnogorske nacije, na bazi naravno bogatog istorijskog nasljeđa, koji je istovremeno uspio da okrene kurs zemlje na prozapadni smjer, što je veoma važno. On je svoj doprinos bez sumnje dao na bazi volje naroda, ali i zahvaljujući svom snažnom liderstvu. Praveći poređenje sa Albanijom takođe mogu reći da je u cijelom periodu bio snažan lider koji je istovremeno imao dobru kontrolu nad teritorijom, što recimo u Albaniji nije slučaj. Dio obale je uništen, dio prirodnog okruženja takođe.

Antena M:  Ovdje bi Vam pak mnogi rekli da je isti slučaj i sa Crnom Gorom?

Nazarko: Da ali u tome je čar upoređivanja i davanja drugih perspekitiva. Prema mojoj analizi on je dao jedno novo dostojanstvo Crnoj Gori, povratio nezavisnost i očuvao je, uprkos veličini zemlje. Sa malom državom kao što je ova, a sa veoma važnim strateškim položajem veoma je lako zamisliti situaciju u kojoj nekolicina ljudi igraju šaha u bašti sa puno posmatrača oko njih, od koji neki pokušavaju staviti svoje ruke na taj sto. Dakle Crna Gora je veoma strateška država, i ja sam se sa ovom metaforom referisao na uloge stranih igrača koji okružuju Crnu Goru, ali i onih koji su udaljeni, ali su zainteresovani da kontrolišu, ekonomski, politički i socijalni život ovdje.

I ja mogu zamisliti da je tokom kontrolisanja zemlje tako dugo, tri decenije, mnogo negativnih problema akumulisano, vjerujem da su neki elementi države pogoršani, ali eto upravo zbog toga je važna rotacija na vlasti i pluralizam. Crna Gora je imala neku vrstu rotacije na vlasti, ali ako gledate izvana, tu postoji neka vrsta mirne kohabitacije, između prošle vlasti i nove Vlade. Iz nekih perspektiva možda izgleda malo haotična, ali ja mslim da je ono što je važno činjenica da, zahvaljući nekim faktorima u Crnoj Gori, ova zemlja je uspjela da očuva prozapadnu orijentaciju. Pretpostavljam, a to su mi potvrdili i moji prijatelji da je uticaj Srbije i uticaj drugih faktora povećan, ali vjerujem da zapadni svijet ima u vidu važnost Crne Gore, njeno članstvo u NATO i da će SAD i EU povećati prisustvo u cilju očuvanja stabilnosti i prozapadne orijentacije. Vjerujem da je put Crne Gore prema zapadnom svijetu neupitan i ne vjerujem da će se mijenjati.

Antena M: Crna Gora ima relativno veliku albansku manjinu, čiji su politički predstavnici ranije učestvovali u prethodnim vladama ili vladi, imajući na umu da je Đukanovićeva partija bila na vlasti tri decenije. Sada se to promijenilo, u novoj vladi nemamo predstavnike manjinskih stranka, ne samo albanske nego ni ostalih. Ipak imamo potpredsjednika Vlade, Dritana Abazovića, kao jednu od najvažnijih političkih figura u Crnoj Gori u ovom trenutku, etničkog Albanca, kao lidera URA-e koje sebe identifikuje kao zeleni građanski pokret. Kako Vi na ovo gledate?

Nazarko: Podijelimo moj odgovor na dva dijela. Prvi da posvetimo albanskim strankama i njihovoj ulozi u pluralističkom životu Crne Gore. Ja sam ranije bio savjetnik albanskog predsjednika Redžepa Mejdanija (Recep) od 1997. do 2002. Sjećam se iz tog vremena susreta sa predsjednikom Đukanovićem na samitu u Njujorku, u septembru 2000-te. Sjećam se i svoje posjete kao savjetnika predsjednika Ulcinju, gdje sam se susreo sa albanskim strankama. U to vrijeme 2000-te su postojale tri stranke. Od tog vremena i tri stranke u Ulcinju do danas postoje brojne albanske stranke, oko 13 njih. Proces atomizacije albanskih stranaka u Crnoj Gori dramatično je povećan. Ali se sa druge strane broj crnogorskih državljana albanskog etniciteta značajno smanjio, jer su mnogi emigrirali u SAD-e, a dio njih je asimiliziran. Atomizacija albanskih stranaka ovdje nije znak njihovog sazrijevanja već znakova feudalizacije u modernom životu.

Antena M: Ali ja bih rekla da to nije samo karakteristika albanskih stranka, ili samo stranka koje su predstavnici nacionalnih manjina, pa čak ne ni samo karakteristika ovdje, imate to kao trend svugdje?

Nazarko: Da, jeste, znam, imate to i kod srpskih stranka ovdje i njih je veliki broj oko 13 takođe. Ali ako ne uzmemo u obzir samo brojke već i rezultate, ja mislim da albanske stranke nijesu postigle neke važne rezultate ili napredak u kulturnom životu ili drugdje. Ja imam neku vrstu introspektivnog pristupa u multietničkom kontekstu. Problem ne treba gledati sa tačke ponašanja drugih, već sopstvenog.

Ja svakako moram priznati da su drugi faktori uticali na to, poput želje predsjednika Đukanovića da poveća svoj uticaj i da je stoga možda promovisao usitnjavanje stranka, ali je prevashodna odgovornost albanskih lidera ovdje što nijesu imali jedinstven albanski faktor ili politiku. Zašto? Jer da su bili jedinstveniji imali bi više rezultatata, a oni nemaju stvarnog napretka u svakodnevnom životu. Broj Albanaca koji su emigrirali van zemlje je veći nego kod ostalih građana. Ili recimo albanske regije, poput Ulcinja, manje su razvijene od ostalih primorskih regija u Crnoj Gori, bez obriza na veličinu.

I ovdje mogu reći nešto što će izgledati paradoksalno. Stranka kao što je partija gospodina Abazovića koja se identifikuje kao građanska partija i zeleni pokret je postigla, zahvaljući svom karakteru kao multietnička građanska stranka, više rezultatata u par mjeseci nego 13 stranka u tri decenije političkog života.

Antena M: Šta su postigli?

Nazrako: Zbog važnosti brojki, sa četiri poslanika koliko imaju u malom parlamentu od 81 predstavnika, oni su doprinijeli održavanju prozapadne orijentacije, sačuvali članstvo u NATO, pro-EU orijentaciju, nijesu dozvolili povlačenje priznanja Kosova, doprinijeli su restituciji imovine albanski građana u Valdanosu, što su dobri rezultati. I ja sam pomogao posjeti gospodina Abazovića Tirani i meni se čini kao veoma dramatičan ali i veoma amblematičan jedan problem koji iz naše perspektive izgleda kao mali, ali je veoma realitističan: zašto u 30 godina Albanci nijesu bili u stanju da poguraju, promovišu i izlobiraju izgradnju mosta na Bojani, što uzrokuje mnogo duži put od Skadra do Ulcinja-od 40 kilometara. Taj most bi imao veliki ekonomski i kulturni uticaj, ali niti jedna albanska vlada ranije, ni Saljija Beriše, Fatosa Nanoa ili Edija Rame, nikada nije doprinijela tome. Niko nije bio u stanju da lobira za izgradnju tog mosta.

Antena M: Ako sam Vas dobro shvatila, Vi mislite da je gospodin Abazović zahvaljući učešću u vlasti sa četiri poslanika u vladajućoj koaliciji, znatno uspješniji za interese albanske manjine, nego što su to bila učešća svih prethodnih albanskih stranka u crnogorskim vladama?

Nazarko: Apsolutno, ja sam u to potpuno ubijeđen. Mi možemo imati mnogo kiritika na račun vladajućih stranka, ali kada je riječ o albanskoj manjini, on bi mogao ostvariti bolje rezultate umjesto se pretvarati da su postignuti nacionalni ciljevi, što se u realnosti nije desilo. Stoga vjerujem da ima mnogo puteva za albanske stranke ovdje, ali unija ili stvaranje jedne, maksimum dvije stranke, mogla bi dati bolje rezultate nego što je aktuelna situacija. Građanska stranka kao što je Abazovićeva ili neka slična njemu, mogla bi, po mom sudu, donijeti bolje rezulatate nego monoetničke stranke.

Monoteničke stranke su važne u zemljama sa visokim stepenom interetničkog konflikta, one tu imaju cilj i smisao. U zemljama kao što je Crna Gora u kojima nivo interetničkog konflikta nije visok imati građansku stranku je mnogo važnije jer na taj način nudite mladim generacijima perspektivu zajedničkog života u ovoj zemlji.

Antena M:  Kada je riječ o gospodinu Abazoviću još samo jedno pitanje, da li znate da su neki ljudi koji su ga podržali i bili članovi stranke u međuvremenu postali njegovi kritičari, nakon svega što smo vidjeli da je urađeno u ovih skoro godinu dana? Zbog toga što je na određeni način postao pokriće za najklerikalniju srpsku politiku prema Crnoj Gori.

Nazarko:  Pažljivo sam čitao te kritike i primjedbe i mislim da on tu mora da da neka razjašnjenja, ali ne meni, niti albanskoj manjini. Moram priznati da za njega kao kosmopolitskog pojedinca, nekog ko je rođen u Ulcinju, studirao u Bosni, u Sarajevu, sa bratom koji živi i radi uspješno u Beogradu, da unutar društva kao što je crnogorsko koje je multietničko, promoviše samo dio populacije, nije realistično. On mora da iskazuje pozicije koje imaju minimum zajedničkog interesa za čitavu populaciju, da zastupa interese svih zajednica. Ja nijesam u potpunosti upoznat sa problemima koji se tiču crkvenog vlasništva, što je veoma delikatno pitanje, ali ovo što ste rekli je neka vrsta metafore za njegove kritičare. No u realnosti on je bio u stanju, da sa svoja četri poslanika uspostavi prvu tehničku vladu eksperata.

Antena M: To je veoma diskutabilno. U toj se vladi samo jedna ili dvije osobe mogu zaista posmatrati kao kredibilni stručnjaci u svojim oblastima.

Nazarko: Da, da, ali u našim društvima ili vladama veoma je teško naći eksperte i sve je veoma politizovano.

Antena M: Ali upravo je to dio kritika, da vlada iako je obećano, nije ekspertska. Već u potpunosti politička i da im gospodin Abazović daje pokriće za ostvarivanje političkih ciljeva koji su u suštini u suprotnosti sa crnogorskim građanskim društvom i interesima.

Nazarko: Za mene je veliko iznenađenje kako jedan Albanac, koji predstavlja građanski pokret i koji ima samo četiri poslanika, može predstavljati tako veliku stvar, ali realnost je da logika brojki može doprinijeti tome. Ja mogu zamisliti da promjene koje je uradila ili ponudila ova vlada nijesu velike i možda je u nekim smjerovima ova vlada imala negativan doprinos, trebalo bi da provjerim I pročitam detaljnije o tome, posebno pitanje crkvenog vlasništva. Ali to je problem koji imaju i druge zemlje, Albanija i Grčka, Kosovo i Srbija, postoji problem i u Makedoniji takođe… Ali ja sam rezonovao kao neko izvana, ne kao unutrašanji posmatrač.

Kritike na račun Abazovića su legitmne, ali kao što sam rekao ranije ja sam zadovoljan sa ključnim linijama, bez ulaska u detalje, sa tim što je Crna Gora postigla u ove tri decenije. Ja mislim da je gospodin Đukanović vodio ovu zemlju sa određenom umjerenošću, nije bio previše prisutan u svakodnevnom životu, kako je to slučaj sa liderima u Albaniji i drugim zemljama, zadržavajući nizak nivo u dnevnoj političkoj retorici, imajući diskretnu kontrolu nad cijelom teritorijom i održavajući dignitet i ugled zemlje, njenih institucija i diplomatije, ali je rotacija i promjena bila neophodna.

Antena M: Apsolutno! Pitanje je samo kakva promjena?

Nazarko: Da. Promjene nijesu uvijek iste boje. Ljepota života je što nije uvijek sve crno-bijelo. Ja sam se referisao na to da kao važnu činjenicu imamo neku vrstu rotacije. Znam i da postoji određena nestabilnost, poznata mi je igra sa brojkama i glasanjem u paralamentu, znam da često fali glasova za usvajanje zakona, ali je sigurna činjenica da je Crna Gora doživjela rotaciju na vlasti, da je Crna Gora zadržala zapadni kurs, vjerujem takođe zahvaljući pritisku spolja, od zapadnog svijeta, SAD-a i EU, da nijeste promijenili politiku prema Kosovu, prema Albaniji. Takođe ste počeli da se bavite pitanjem imovine građana Albanije u Crnoj Gori, znam da mnogi građani Skadra imaju imovinu ovdje. Crna Gora je počela da vodi računa o pitanju prekograničnog kriminala, da provjerava određene procese privatizacije, vjerujem da gospodin Abazović, koji je, kako smo ranije razgovarali potpredsjednik Vlade, ali ga u mnogim pitanjima tretiraju kao premjera, tome doprinosi.

Antena M: Tretiraju ga tako zato što je istovremeno ljubimac i EU i Beograda. Reći ću Vam da je on jedina osoba iz Crne Gore koja prilikom usvajanja Deklaracije o genocidu u Srebrenici, nije brutalno napadnuta u beogradskim medijima.

Nazarko:  Interesantno. Vidio sam takođe u bosanskim medijima da su ga napali zbog posjete Srebrenici. Ali vidite, nekako najveći problem u našim zemljama je da konfrontirate ili pomiješate neke male stvari sa velikima i veoma je lako vjerovati u teorije zavjere. Ovo su sigurne činjenice: iz moje perspektive glasanje za rezoluciju o Srebrenici je nešto komplikovano za malu zemlju kao što je Crna Gora, a bez praktičnih efekata na dnevni život građana Crne Gore. Crna Gora treba da zadrži neku vrstu balansa između Srbije, koja je najveći ekonomski partner Crne Gore, sa Bosnom i Albanijom takođe, ali su odlučili da glasaju za tu rezoluciju i ja sam sa simpatijama vidio kohabitaciju u ovom slučaju. To je rezolucija koju su izglasale dvije strane u parlamentu. Ja sam gledao Kongres URA-e i u tom slučaju sve političke stranke uključujući i DPS, predsjednika Đukanovića su bile tamo, jer je to demokrtija i pluralizam. To je pragmatizam.

Ja cijenim što ste imali ovakvu vrstu rotacije nakon tri decenije bez problema sa destabilizacijom. I zajedničko glasanje o rezoluciji o Srebrenici je takođe dobar rezulatat. Ja to ne bih mogao zamisliti u Albaniji. Rekao bih da je u određenim aspektima politički život ovdje mnogo zreliji nego u Albaniji. Ne vjerujem da je to samo zahvaljući ulozi gospodina Abazovića, vjerujem da je to i zahvaljući ulozi EU, a sve u cilju da se ograniči prostor za uticaj Rusije ili povećanje srpskog uticaja. Crna Gora iako mala zemlja ima veoma važno mjesto u igrama velikih sila i tu postoje veliki faktori koji utiču na razvoj situacije u određenom smjeru. Za nas kao Albaniju je veoma važno da je Crna Gora zadržala svoju generalnu orijentaciju.

Antena M: Kako ste rekli bili ste savjetnik bivšeg albanskog predsjednika Mejdanija, kao i Bamira Topija, ali isto tako i bivšeg ministra vanjskh poslova Kosova, Bedžeta Pacolija (Bedget) što znači da ste veoma dobro upoznati sa odnosima Srbije i Kosova. Kakva je Vaša trenutna procjena stanja dijaloga između Beograda i Prištine pod medijatorskom ulogom EU?

Nazarko: Mislim da je dijalog ušao u veoma komplikovanu fazu zbog lokalnih izbora koji će se održati na Kosovu u oktobru, a i u Srbiji sljedeće godine. Dijalog je takođe izgubio SAD-e kao medijatora, pa sada opet imamo samo EU kao jedinog posrednika, uprkos tome što kažu da SAD-e, podržavaju medijaciju gospodina Lajčaka (Miroslav) i komesara Borela (Joseph Borrel). Mislim da su dvije runde dijaloga pokazale koliko je bila važna medijatorska uloga administracije predsjednika Trampa (Donald Trump). Ja sam u potpunosti podržavao način na koji je predsjednik Tramp, odnosno njegova administracija, posredovala i moram pretpostaviti da će igra dvije strane uslovljena izborima možda isprovocirati senzibilnost međunarodnog faktora. 

Takođe mislim da kosovska strana ima sopstvenih grešaka, jer ne shvataju koliko je važno da okončaju dijalog što je prije moguće. To je značajno da bi postali dio međunarodnih organizacija, UN-a prije svega, i onda da energiju usmjere u drugim pravcima, jer je Kosovo najizolovanija zemlja u Evropi. A to znači da mlade generacije u zemlji najviše trpe zbog izolacije. Ako živite u izolaciji kultivišete neku vrstu egocentrizma koji nije baš najzdraviji.

Antena M: U srcu svega je jedna od omiljenih balkanskih tema- granice. Pa hajde da Vas pitam da li mislite da je razmijena teritorije ili promjena granica između Srbije i Kosova zatvoreno pitanje nakon odlaska gospodina Trampa iz Bijele kuće? Čula sam Vaš stav da je način na koji je Trampova administracija vodila dijalog bio dobar. Dakle, voljela bih da mi objasnite zašto to mislite i naravno da li mislite da još ima prostora da balkanski zagovornici promjena granica mogu to pitanje i dalje potezati uz pomoć određenih saveznika?

Nazarko: Kada je riječ o medijaciji SAD-a, imali smo dvije faze. Jednu u kojoj je dijalog gurao savjetnik za bezbjednost predsjednika Džon Bolton (John Bolton) i on je bio zagovornik malih teritorijalnih promjena. I baš je prije neki dan dao intervju u kojem je rekao da ukoliko ne bude manjih teritorijalnih promjena neće biti napretka u dijalogu.

Lično sam ranije radio sa gospodinom Bedžetom Pacolijem i ja sam zagovornik slobodne razmjene ljudi i trgovine između Srbije i Kosova u susjednim regijama kao što je sjeverni dio Kosova i južni dio Srbije u oblasti od hiljadu kvadratnih kilometra, gdje bi bila uspostavljena neka finasijska i ekonomska slobodna trgovinska zona, što bi moglo da posluži i kao model za rješavanje sličnih problema širom svijeta.

Antena M: Ali da li to znači promjenu granica ili samo posebnu zonu?

Ne, ne promjenu granica, već zadržati granice, ali ih učiniti nevidljivim. I to je predlagao gospodin Pacoli, tada kao potpredsjednik Vlade i šef diplomatije, ali se nije previše isticao jer je dijalog u to vrijeme vodio gospodin Tači (Hashim Thaci). Ja vjerujem da između Kosova i Srbije treba definitivno da bude postignut mirovni sporazum i mislim da takođe Albanija tu treba da igra ulogu, jer mir treba da bude postignut između dva naroda, ne samo između Kosova i Srbije.

Mislim da su teritorijalne razmjene ili asocijacija srpskih opština rješenja koja neće dati rezultat u stvarnom životu bez stvarnog mira. Kakva je trenutno situacija: vi znate da u južnom dijelu Srbije postoji albanska manjina koja je u fazi nestajanja. Bilo ih je preko 100 hiljada u tri opštine, sada ih je kao u Crnoj Gori, manje od 30 hiljada. Na sjeveru Kosova ne samo u Mitrovici, vidimo da se zakoni Kosova ne primjenjuju, već da taj dio kontroliše Srbija, a to je ujedno i slobodna zona za kriminalne bande koje švercuju naftom, cigaretama i svim ostalim. To je zona organizovanog kriminala. Kosovo dakle gubi sjeverni dio, a Albanci nestaju iz južnog dijela Srbije zbog statusa quo u dijalogu. Zato dijalog treba okončati što je prije moguće uz učešće Albanije, ne direktno, ali uz asistiranje Kosovu na veoma mirnodopski način.

Antena M: Možete li predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi?

Nazarko: Veoma mi je teško, imajući u vidi izbore u Srbiji i na Kosovu, koji će se ponavljati i ponavljati …

Antena M: Osim, u jednom trenutku kako je izgledalo, gotovo “završenog posla” između Vučića (Aleksandra) i Tačija, koji je nekako ipak osujećen u kombinaciji mnogo faktora i okolnosti, mi još uvijek imamo u opticaju više ideja o pitanju promjene granica. Neke od njih, ne baš eksplicitne ili sakrivne iza novih imena poput “sprskog sveta” umjesto starog “velika Srbija”, ali i neke nešto formalnije, na način zvani “non-paper” koji cirukulišu kroz briselsku administraciju i koji manje više sadrže konkretnije prijedloge. Kako gledate na sve te prijedloge o prekrajanju granica?

Nazarko: Ja vjerujem da je iza oba scenarija isti autor- Srbija. Srbija pokušava da poveća uticaj i pritisak na Balkanu kroz ovakvu vrstu propagande, koja se može nazvati propaganda starog tipa.

Antena M: Ali ovaj put imaju podršku unutar EU, poput mađarskog premijera Viktora Orbana ili slovenačkog Janeza Janše.

Nazrako: Ja ne vjerujem da imaju tako jasnu podršku. Normalno je da gospodin Vučić pokušava da maksimalizuje svoje sopstvene interese i upravo ta činjenica podupire moju teoriju da dijalog treba što prije okončati, da se ne bi povećavao značaj Srbije na regionalnom nivou, a smanjivao značaj Kosova.

Antena M: Makar ovdje ideja velike Srbije uvijek je praćena idejom velike Albanije. Možete li nam reći kakav eho ta ideja ima u Albaniji i koliko je ozbiljni politički faktori koriste i u koje svrhe?

Nazarko: Ideja velike Albanije gubi na značaju. Ali ne ideja velike Albanije kao takva, već ujedinjenje svih Albanaca u jednu državu, gubi na važnosti. Vjerujem da ljudi shvataju da će interes Albanaca kao jedne nacije najbolje biti realizovan sa evropskim integracijima i napretkom ka evropeizaciji. U tom zajedničkom evropskom prostoru Albanci će se naći svi zajedno. I mislim da i naša istorija iz prošlog vijeka pokazuje da se Albanci nikada nijesu borili za to da okupiraju tuđe teritorije, tako da to nije pitanje Albanije.

Kada je riječ o Srbiji, vjerujem da je gospodin Vučić dovoljno pametan da shvati da nije moguće ostvariti ideju “srpskog sveta” sa vojskom, mada naravno druge države moraju biti oprezne u posmatranju njegovih poteza ako bi povećavao vojne kapcitete ili nešto slično.

Antena M: Ali gospodin Vučić, odnosno njegovi glasnogovornici oličeni u primjera radi gospodinu Vulinu (Aleksandar) i kažu da je njihov cilj da “srpski svet” ostvare bez upotrebe oružja. Mislite da je to moguće?

Nazrako: Vidite sve države pokušavaju da ostvare svoj uticaj u okruženju koristeći mirnodopske poluge kao što su religija i ekonomski uticaj.  I Crna Gora je primjer toga-korištenje Srpske pravoslavne crkve u cilju povećanja uticaja i povećanja broja Crnogoraca koji sebe identifikuju kao Srbi, i to su i učinili. Jednostavno moramo da ukalkulišemo tu destruktivnu ulogu uticaja Srbije u regionu.

Antena M: U kontekstu toga šta mislite o takozvanom “mini -Šengenu”. Neki političari i analitičari su zabrinuti da ova konkretna ideja upakovana u privlačnom nazivu “mini-Šengen” može biti dio “dila” čiji je krajnji cilj da zapravo zadovolji neke od ambicija Srbije i Albanije, kao i dobar izgovor za EU da odlaže i odugovlači proces EU integracija?

Nazarko: Sve što ste rekli je istina. Normalno je da će Srbija u jednom drugom kontekstu bez ograničenja granica i ometanja protoka roba, ljudi i kapitala pokušati da poveća svoj uticaj i istina je da bi u tom kontekstu Srbija kao najveća ekonomija imala najviše benefita, više nego mi ostali. Tu mislim na benefite u kratkom roku, ali dugoročno rezultati će biti drugačiji. Takođe, Albanci treba da budu pripremljeni na to, trebalo je da budu pripremeljeni da koriste benefite od uspostvaljanja kosovske države. Razumijem i to što ste rekli i da EU ima svoje interese da bi odgodila proces integracija i malo poradila na relaksaciji sopstvenih članica prema novim budućim članicima, ali to je samo perspektiva. Mini-Šengen je stara ideja.

Antena M: Vjerujete li da je to dobra ideja?

Nazarko: Ja vjerujem da je dobra ideja uprkos imenu i pojedinačnoj perspektivi svake od država. Kosovo ima legitimne strahove jer je zaključana zemlja.

Antena M: Crna Gora takođe, kao i djelimično Sjeverna Makedonija.

Nazarko: Da, ali moraju da se nose sa tim rezervama.

Antena M: Kada je riječ o granicama, još jedna granica je ponovo otvorena kao problem, ona između Crne Gore i Kosova. Ovo pitanje je ranije riješeno međunarodnim sporazumom potpisanim u Beču, ali je kosovski premijer Aljbin Kurti (Albin) nedavno najavio da će ovaj sporazum biti mijenjan. Da li mislite da je tako nešto moguće i ukoliko on istraje u tome kakvog to uticaja može imati na inače dobre odnose između dvije zemlje?

Nazarko: Ja ne mislim da je to moguće, jer da bi igrali tango potrebno je da imate dvoje igrača. Međunarodne sporazume nije moguće mijenjati bez pristanka druge strane. Ali postoje mogućnosti ne samo u okviru “mini–Šengena” već i međusobne saradnje da se smanji važnost granica. Ima puno primjera gdje je u takvim zonama moguće smanjiti uticaj administracije u cilju da se ne unište dobrosusjedski odnosi. Gospodin Kurti je inteligentan i vjerujem da zna da ne može realizovati tako nešto, ali pretpostavljam da ovim pokušava da održi neku lojalnost u odnosu na svoja ranija obećanja, mada zna da ne može uraditi ništa da promijeni stanje-onakvo kakvo je već.

Komentari (7)

POŠALJI KOMENTAR

Eagles

Više je Dritan uradio za srpski svet ovih 330 dana, nego svi Albanci zajedno od njihovog postanka, širom planete zemlje

mb

Necu ni da trosim vrijeme, na ovoliko opsiran tekst, nekog tipa koga finansira vucic kao i abazovica, i iza kojih stoji isti albanski lobi koji glasa Trampa u Americi…. Nebitan lik… ali bas

Mareme

Ptrisalice Donala Trampa,? Vučić dobio olovku? Mislio kosovo srpska i cg ?