“Vučić zadržava moćne alate za napad na Kosovo”: Evropska pravda piše da je predsjednik Srbije vješt u organizovanju psiholoških operacija

Spremnost evropskih zemalja da preispitaju uspostavljeni status kvo na Balkanu i prime Kosovo u Savjet Evrope već je izazvala novu eskalaciju u regionu, piše Evropska pravda.

Srbija, poručuju iz Prištine, nastavila je sa diskriminacijom građana Kosova koji prelaze granicu Srbije.

U isto vreme, referendum o vanrednim lokalnim izborima na sjeveru Kosova, koji je uglavnom naseljen etničkim Srbima, praktično je prekinut. Srbija se dugo zalagala za poništavanje rezultata prethodnih izbora, ali kada je Zapad natjerao Kosovo na ove ustupke, kosovski Srbi su odjednom odlučili da eskaliraju.

Šta se dešava u regionu?

I da li je moguće da će Srbija odlučiti da eskalira sukob pokušavajući da ga pretvori u žarište? 
Evropska pravda otputovala je na Kosovo da pronađe odgovore na ova pitanja. U ovom članku ćemo pokušati da otkrijemo zašto su pristupi Zapada samo pogoršali krizu u regionu.

Vučićev hibridni pokušaj

„Moramo da budemo spremni za rat. Da, konvencionalni rat je sada nemoguć, pošto nas štite mirovnjaci Kfora. Međutim, kao što je pokazao primjer Banjske, hibridni napad na nas uvijek može da se pokrene a mi moramo biti spremni da se ovo ponovi u bilo kom trenutku“, kaže Besnik Bislimi, prvi zamjenik premijera Kosova.

Bislimi misli na događaje koji su se desili u Banjskoj, selu na sjeveru Kosova, u septembru prošle godine. Sve je počelo sukobom sa policijom koji se završio tako što je jedan kosovski policajac ubijen. Sukob je prerastao u protivterorističku operaciju.

Napadači – njih nekoliko desetina – sklonili su se u obližnji manastir. Kosovska policija je bila prinuđena da odustane od napada zbog visokog rizika od civilnih žrtava – u manastiru je bilo mnogo hodočasnika, pored lokalnog stanovništva.

„Ova situacija je pokazala da su nam životi svih naših građana, bez obzira na etničku pripadnost, važni. Upad u manastir je mogao da dovede do brojnih civilnih žrtava, pa smo morali da ga napustimo“, kaže kosovski ministar odbrane Ejup Maćedonci.

Ključno je da je iza ovog pokušaja destabilizacije stajao Milan Radoičić, tadašnji potpredsjednik Srpske liste – stranke koja predstavlja srpsku zajednicu na Kosovu. Srpska lista ima reputaciju da zastupa interese stranke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Kosovu.

Ejup Maćedonci navodi ključne znakove koji ukazuju na to da Srbija stoji iza napada.

„Imali su oružje koje je u upotrebi u srpskoj vojsci – štaviše, ti ljudi su bili posebno obučeni, živjeli u kasarnama srpske vojske. Čini se da smo imali posla sa pokušajem hibridnog napada za zauzimanje sjevera Kosova – nešto slično onome što je uradila Rusija 2014. na Krimu i Donbasu“, kaže on.

Besnik Bislimi dalje dodaje da postoje i razlozi da se vjeruje da je Rusija direktno umiješana u napad. „Na jugu Srbije, u gradu Nišu, koji se nalazi nedaleko od granice sa Srbijom, postoji takozvani Ruski humanitarni centar koji se zvanično bavi vatrogasnom bezbjednošću, ali niko nije vidio rezultate njegovog rada, objašnjava on.

Ovaj centar je dugo bio osumnjičen za organizovanje špijunskih operacija u regionu. Dakle, moguće je da su operaciju u Banjskoj organizovali ruski specijalisti u Nišu.

Ali što je najvažnije, naglašava potpredsjednik vlade, Zapad se slaže sa dokazima da je riječ o hibridnom napadu koji je osmislilo rukovodstvo Srbije.

Ovo je bio jedan od ključnih argumenata za promenu stava EU, posebno u pogledu pristupanja Kosova Savetu Evrope – očekuje se da zemlja postane punopravna članica u maju.

Zarobljenik propagande

Obično, kada se govori o sjeveru Kosova, misli se na Mitrovicu, mjesto koje je postalo simbol sukoba između Srba i Albanaca. U Ukrajini je poznat po ozloglašenom muralu koji podržava aneksiju Krima i koji uključuje slogan „Kosovo je Srbija – Krim je Rusija“.

Međutim, naš put u Banjsku pokazao je da se proruski simboli šire sve dublje u regionu. Brojna su slova „Z“ (simbol ruske invazije na Ukrajinu) i pozivi Rusiji da spase Srbe od „albanske okupacije“.

I to nije iznenađujuće. Lokalni Srbi, koji žive u informativnom balonu, ne vide sadašnji rat kao rat protiv Ukrajine, već kao dugo očekivani ustanak protiv zapadne hegemonije – ustanak za koji se kosovski Srbi nadaju da će pomjeriti granice Srbije i vratiti ih kući.

„Srpska propaganda je veoma blisko isprepletena sa ruskom propagandom“, kaže kosovska novinarka Jeta Džara, specijalizovana za suzbijanje ruskih dezinformacija u regionu.

I ova propaganda je izuzetno efikasna. To je razlog što na sjeveru Kosova već skoro dvije godine ne postoji odgovarajuća lokalna uprava.

Tokom poslednjih protesta protiv odluka centralne vlade, svi lokalni poslanici na sjeveru Kosova podnijeli su ostavke. Centralna vlast je raspisala nove izbore, ali je Beograd pozivao Srbe da ih ignorišu, i oni su to uradili.

Neviđeno mala izlaznost, sa samo nekoliko glasova etničkih Srba, dovela je u pitanje legitimitet novih lokalnih vlasti – iako su izabrane po slovu zakona.

Na kraju, pod pritiskom Zapada, Priština je pristala na vanredne izbore – tačnije na održavanje referenduma na kome bi građani sjevera Kosova mogli da se izjasne o potrebi novih izbora.

Referendum je, međutim, propao jer su lokalni Srbi pod pritiskom Beograda ponovo izašli na birališta.

Umjesto toga, Srbija želi trajni sukob koji joj omogućava da ostatku svijeta govori kako se krše prava manjine na Kosovu i nedemokratskoj prirodi kosovske vlade.

I do sada im je to sjajno uspijevalo.

Pritisak preko društvenih medija

Ali srpske vlasti imaju na raspolaganju više od puke propagande.

To se jasno vidi iz situacije sa policijom na sjeveru Kosova 2022. godine, kada su srpski policajci podnijeli ostavke zajedno sa lokalnim poslanicima.

Policiju na sjeveru Kosova sada predvodi potpukovnik Veton Elšani. Tačnije, Elšani je zamenik šefa policije, jer po dogovorima policiju na sjeveru Kosova mora da vodi etnički Srbin. Međutim, takva osoba još nije pronađena, pa je privremeno zadužen Albanac.

Postoji još jedan dogovor koji je mnogo teže ispuniti: nacionalni sastav policije mora odgovarati nacionalnom sastavu stanovništva opština u kojima radi. To znači da bi Srbi trebalo da čine oko 90 odsto policijskih snaga na sjeveru Kosova. Međutim, trenutno je samo oko 40 od 350 policajaca srpske nacionalnosti.

Potpukovnik Elšani dodaje da su još oko 30 policajaca predstavnici drugih etničkih manjina: nisu Srbi, ali nisu ni Albanci. Međutim, govori da nema mnogo policajaca lokalnih Srba – većina njih dolazi iz srpskih zajednica u drugim regionima Kosova.

Za razliku od sjevera, ove zajednice nemaju iluzije o mogućem povratku u Srbiju, što ih ohrabruje da se integrišu u kosovsko društvo.

Elšani to pripisuje pritisku – ne od strane društva, već od srpskih institucija.

„Tako se dešava da na sjeveru Kosova Srbija finansira rad dva socijalna sektora: prosvjete i zdravstva. A znamo za slučajeve da su srpski policajci ili članovi njihovih porodica bili diskriminisani prilikom obraćanja ovim institucijama, upravo zato što su rade za kosovsku policiju“, objašnjava on.

Kontrola nad društvenom sferom, zajedno sa propagandom, alati su koje Beograd može da upotrebi da natjera kosovske Srbe da slijede njihova uputstva: prvo ignorišu izbore, zatim zahtevaju reizbore, a zatim ih ignorišu.

Manjinska prava ili državna bezbjednost?

Ključni zahtjev Beograda (barem zvanično) je da kosovske vlasti daju saglasnost na formiranje Zajednice srpskih opština. A u tome srpske vlasti podržava Zapad, jer su obećali da ZSO neće postati osnova za separatizam, već će djelovati isključivo u ustavnim okvirima Kosova.

Kosovska vlada se ne slaže sa ovom logikom.

„Kada bismo imali dobre odnose sa Srbijom, po mogućnosti i diplomatsko priznanje, onda osnivanje ZSO za nas ne bi predstavljalo problem. Ali vidimo da srpska manjina često ne koristi prava koja trenutno ima, oni su oruđe u Vučićevim rukama za torpedovanje međunarodnog priznanja Kosova, u ovoj situaciji, ideja da mu se preda još jedno moćno oruđe izgleda nam opasno“, priznaje Besnik Bislimi.

li je možda Donald Tramp bio u pravu kada je tokom svog predsjedavanja predložio mirovni plan, čiji je ključni dio trebalo da bude razmjena teritorija – sjever Kosova naseljen Srbima u zamjenu za nekoliko srpskih opština sa pretežno albanskim stanovništvom.

Moguće je da će se Tramp vratiti u Bijelu kuću i ponovo iznijeti ovaj prijedlog.

Ali u Prištini je takav prijedlog neprihvatljiv. „Ovaj plan ne rješava probleme, već stvara nove za cio region. Presedan promjene granice na Balkanu mogao bi biti veoma opasan i mogao bi da započne novi rat,“ kaže Donika Gervala-Švarc, ministarka spoljnih poslova Kosova.

Alternativa je, kaže ona, „izuzetno složen posao integracije“.

„Nemamo problema sa našim građanima srpskog porijekla. Mi smo demokratska zemlja i spremni smo da poštujemo njihova prava. Imamo probleme sa Vladom Srbije i njenim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, za koga je situacija oko kosovskih Srba alat za održavanje moći“, kaže Gervala-Švarc.

Međutim, i poslije događaja u Banjskoj, stav Zapada ostaje nepromijenjen – i dalje se nada da će nova prava srpske manjine ublažiti tenzije na Kosovu.

To znači da su kosovske vlasti u pravu što se pripremaju za novi hibridni napad – uprkos neuspjehu u Banjskoj i neuspjehu da blokira prijem Kosova u Savjet Evrope, predsjednik Vučić zadržava moćne alate za napad na Kosovo.

Uostalom, kao što je svako ko je govorio za Evropsku pravdu na Kosovu, Vučić je svoju političku karijeru započeo kao ministar informisanja u vladi Slobodana Miloševića, pa je samim tim veoma vješt u organizovanju psihologa.

Ali što je najvažnije, novi hibridni napadi su mogući jer EU i SAD još uvek ne vide granicu između prava etničkih manjina i prava država da štite nacionalne interese.