Vasojevićki intelektualci protiv četnika

Za Antenu M piše: Jadranka Selhanović

Nakon velikog poraza njemačkih i četničkih snaga na Neretvi i Sutjesci, 1943. godine, partizanske jedinice su vodile žestoke borbe za oslobođenje gradova koji su bili pod okupatorskom i četničkom upravom. Dvije godine četničke uprave u Kolašinu, partizani su okončali oslobađanjem grada 28. septembra 1943. godine. Nakon Kolašina, 10. oktobra 1943. godine, oslobođene su Berane, a  dva dana kasnije partizani su oslobodili i Andrijevicu.

U oslobođenom beranskom kraju, vasojevićki intelektualci su 8. decembra 1943. godine, održali konferenciju na kojoj je donešena Rezolucija intelektualaca Vasojevićke nahije. Ovom rezolucijom intelektualci se, između ostalog, zavjetuju da će: svoje znanje i iskustvo staviti u službu naroda i Narodnooslobodilačke vojske i da će u borbi za narodno oslobođenje istrajati do konačnog protjerivanja okupatora iz zemlje i uništenja i posljednjih ostataka bandi narodnih izdajnika i neprijatelja. Na kraju Rezolucije istaknut je proglas: Neka živi borbeno jedinstvo crnogorskog naroda u borbi protiv fašističkog okupatora i njegovih krvavih slugu četničkih bandi.

Rezoluciju je potpisalo 140 intelektualaca beranskog i andrijevačkog sreza, među kojima profesori, učitelji, ljekari, sveštenici, novinari, studenti, đaci.   

Dokument:

REZOLUCIJA INTELEKTUALACA VASOJEVIĆSKE NAHIJE

08.12.1943. godine

Intelektualci Vasojevićke nahije, okupljeni na svojoj zajedničkoj konferenciji u Beranama 8. decembra 1943. g., poslije svestrane diskusije po svim pitanjima koja se nameću našem narodu u današnjoj borbi za slobodu i srećniju budućnost, došli su do sledećih konstatacija:

Bivša Jugoslavija, zasnovana na temelju pljačke i nacionalnog ugnjetavanja, razrivena izdajom upravljačkih vrhova, postala je lak plijen fašističkih porobljivača. Narodi Jugoslavije doživjeli su najteže ropstvo koje pamti njihova istorija - ropstvo pod krvoločnim fašističkim osvajačem, zakletim  neprijateljem kulture i napretka, i najvećim neprijateljem Srpstva i Slovenstva.

Od prvog dana okupacije naše zemlje crnogorski narod, vjeran svojim istorijskim tradicijama, visoko je uzdigao zastavu borbe protiv fašističkog okupatora, ukazujući put svima od fašizma porobljenim narodima kojim trebaju da idu u borbu za svoje oslobođenje. U julu mjesecu 1941. g. crnogorski narod  je ispisao krvlju svojih sinova najslavnije stranice svoje istorije. Narod Vasojevićske nahije, u julskom svenarodnom ustanku protivu okupatora, svojim jedinstvom i žrtvama datim u borbi, zauzeo je časno mjesto među ostalim plemenima slobodarskog crnogorskog naroda.

Svjestan svoje nemoći u borbi protivu svenarodnog ustanka crnogorskog naroda, podli fašistički okupator potražio je pomagače i saveznike u okupiranoj zemlji. On ih je i našao među onima, koji su učestvovali u državnoj upravi za vrijeme 23 godine nenarodne vladavine. U najtežim danima po naš narod, krvavom okupatoru pošlo je za rukom da preko svojih bijednih sluga, narodnih izdajnika, pomoću najstrašnijeg terora i najbestidnijih laži, privremeno razbije narodno jedinstvo i da jednom dijelu naroda preda krvniče-puške u ruke, da sa njima prolije krv svojih najboljih sinova, da vodi borbu protivu samoga sebe i svojih interesa. Umjesto uporišta narodno - oslobodilačke borbe protiv okupatora, Vasojevićka nahija postade uporište izdajice i skitnica krvavih četničkih bandi, najpodlijeg zločinca i najvećeg izdajnika srpstva Draže Mihailovića.

Umjesto žarište osvete, ovaj kraj postade leglo izdaje, ali ne krivicom naroda, već izdajnika i neprijatelja ovog naroda, Dražinih četnika: Đorđija Lašića, Đoka Račića, Ljuba Vuksanovića, Pavla Đurišića, Radosava Joksimovića, Vuka Vukovića, Vlada Vujoševića i kompanije, koji organizujući četničke bande, zaigraše kolo izdaje i bratoubilačke borbe, bacajući se blatom na čast i obraz našega naroda. Oni isti, koji su 23 godine pljačkali i porobljavali narode Jugoslavije i najzad ih prodali najvećem neprijatelju Srpstva i Slovenstva i svega naprednog čovječanstva, krvavom njemačko - italijanskom fašizmu, nastavili su pljačku i nasilje, i pod okupatorom i zajedno sa njim. Mnogobrojni su zločini koje oni počiniše. Stotine i stotine grobova nevinih narodnih sinova posijaše širom naše zemlje porobljene, stotine i hiljade strijeljanih i ubijenih, premučenih i interniranih, opljačkanih i osramoćenih-paljevine i pustoš domova, potoci krvi i suza - to su rezultati krvave vladavine okupatora i njegovih krvavih sluga četničkih bandita.

U herojskoj borbi naroda Jugoslavije protivu fašističkog krvnika, crnogorski narod nije izostao. Najbolji sinovi crnogorskog naroda nijesu se dali zatvarati, već su nastavili tešku i krvavu borbu za veliko djelo narodnog oslobođenja otpočeto u slavnom julskom ustanku. Kroz najteže borbe i stradanja, preko krvi i žrtava oni su pronijeli slavu crnogorskog oružja i očuvali čast i ponos Crne Gore. Oni su izdržali nadčovječanske napore, svjesni da se radi o sudbini naroda i o njegovoj sutrašnjici.

Slavom ovjenčana Narodno Oslobodilačka Vojska, čedo naših naroda, izvojevala je bezbroj pobjeda nad krvavim okupatorom i njegovim izmećarima, najamničkim ustaškim i četničkim bandama. Svojom borbom oslobađala je sela i gradove naše porobljene domovine, učvršćujući međunarodni položaj i ugled Jugoslavije. Pored veličanstvenog uspjeha na vojničkom polju, naša herojska NOV postigla je i velike političke uspjehe.

Zahvaljujući džinovskoj borbi naše vojske i ogromnim uslugama koje je ona davala u borbi protivu fašističkih zavojevača, ona je priznata od strane naših moćnih saveznika kao četvrta vojna sila, uslijed čega je došlo do izašiljanja vojnih predstavnika pri Vrhovnom Štabu naše NOV i Partizanskih Odreda Jugoslavije. Pokazalo se pred čitavim svijetom da je oružana borba jedino ispravan i moguć put izvojevanju slobode i nezavisnosti naših naroda. Pokazalo se da je u našoj zemlji borba protivu okupatora počela u pravi čas, a da su izdajnici i razbijači narodnog jedinstva i njegove borbe i izdajnička izbeglička vlada u Londonu preko svog ministra Draže Mihailovića pod parolom „nije još vrijeme voditi borbu protivu okupatora“ nastojali su da unište i razbiju oružanu borbu naroda Jugoslavije. Za njih nije bilo vrijeme voditi borbu protivu okupatora, ali je bilo vrijeme i pravi čas uzeti okupatorsko oružje i  zajedno sa njim voditi borbu protivu svojih naroda i njihovih najboljih sinova.

U toku svoje krvave i teške, ali najslavnije borbe došao je naš narod do saznanja, da je Kralj Petar II, u čije ime su razbojnici pravili najveće izdaje i zločine, postao centar oko koga se okupila sva izdajnička klika Jugoslavije u kovanju mračnih planova protiv demokratske volje narodnih masa i bolje budućnosti naroda Jugoslavije. Sve te izdajničke klike pod raznim imenima: Jugoslovenske izbeglice, četnici, separatisti, nedićevci, mačekovci, ustaše i albanske age i begovi, ujedinjeni sa svojom velikom mržnjom protiv naroda i zajedničkom voljom da pomoću okupatora onemoguće slobodno opredelenje narodnih masa na osnovu demokratskih načela. Snage naše Narodno Oslobodilačke vojske i njen međunarodni ugled, najbolje su garancije da će svi planovi neprijatelja biti razbijeni o čvrsto jedinstvo naših naroda i da će slobodni narodi u bratskoj, demokratskoj, narodnoj, federativnoj Jugoslaviji uživati sami plodove svoje herojske borbe.

Čas oslobođenja naših naroda je blizu. Izdajničkim četničkim bandama, koje su se sada privezale na lanac njemačkih krvoloka i bratski zagrljene sa aginskim i begovskim bandama, biće uzaludni svi napori da ponovo razbiju jedinstvo poštenog naroda i da ga ponovo bace u kolo sramne izdaje.

U danima kada su naši moćni Saveznici: Rusija, Engleska i Amerika donijeli čvrstu odluku da što prije dotuku fašističku neman, ostvarena je i volja naših naroda: stvaranje Nacionalnog Komiteta Jugoslavije koji  u svoje ruke preuzima političku upravu zemlje. Na taj način narodi Jugoslavije preuzeli su sudbinu naše domovine u svoje ruke i neće više dozvoliti nikakvoj reakcionarnoj kliki da ponovi staru pljačku i staro nasilje.

Na osnovu naprijed iznesenih činjenica, kao na osnovu poimanja dužnosti intelektualaca u današnjim sudbonosnim danima, intelektualci sreza beranskog i andrijevačkog, poslije svestrane povedene diskusije po svim aktuelnim pitanjima današnjice, došli su do slijedećih odluka:

1. Mi intelektualci vasojevićske nahije potpuno smo svjesni da je jedini put ka boljoj i srećnijoj budućnosti našeg naroda, put borbe protiv fašističkog krvavog okupatora i njegovih slugu.

2. Zavjetujemo se da ćemo sve svoje znanje i iskustvo staviti u službu svome narodu i njegovoj Narodnoj Oslobodilačkoj Vojsci.

3. Da ćemo uložiti sve svoje snage i napore u stvaranju čvrstog borbenog jedinstva našeg naroda pomažući pravu narodnu vlast.

4. Da ćemo u ovoj svetoj borbi za narodno oslobođenje istrajati do konačnog protjerivanja okupatora iz naše zemlje i uništenja i poslednjih ostataka bandi narodnih izdajnika i neprijatelja.

NEKA ŽIVI BORBENO JEDINSTVO CRNOGORSKOG NARODA U BORBI PROTIV FAŠISTIČKOG OKUPATORA I NJEGOVIH KRVAVIH SLUGU ČETNIČKIH BANDI!

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

Aleksandar Maslar, učitelj, Aleksije Obradović, profesor, Božidar Jolić, student, Branko Čukić, Bogdan Kastratović, učitelj, Branko Marić, inž. šumarstva, Bešo Bašić, student, Boško Zeković, pravnik, Bl. Lekić, učitelj, Bogdan Vuković, sveštenik, Božo Bašić, đak, Bran. Šoškić, student, Vaso Dragović, učitelj, Vukajlo Novović, Vukman Šoškić, učitelj, Velimir Savić, učitelj, Vuk Maslovarić, geometar, Vukašin V. Šoškić, student, Vukašin Joksimović, učitelj, Vera Đuranović, đak, Vučelja Stefanović, učitelj, Vojin M. Vulić, sveštenik, Velimir Kastratović, Vojislav Ivanović, student, Vladimir Novović, novinar, Vuko Tmušić, student, Velimir Stijović, Voj. Vučetić, Vuko Dragović, činovnik, Dr. Vukdelić, ljekar, Vlad, Šćekić, učitelj, V. Vukićević, Vukajlo Babović, učitelj, Vel. Lutovac, Vuk M. Kljajić, student, Veljo Dedović, činovnik, Vaso Milikić, Vl. M. Bogavac, student, Vaso Ćulafić, Drago Čukić, sud. činovnik, Dragutin Vasović, student, Dragiša R. Babović, pravnik, Dimitrije Jojić, đak, Dragoljub Delević, student, Dušan Aleksić, profesor, Dimitrije Đoković, profesor, Dragutin Dragojević, Dušan Maslovarić, đak, Desanka Lakićević, đak, Danojla Danilović, student, Đorđe Šekularac, sudija, Živko Đuranović, inžinjer, Ilija Delević, učitelj, Ilija Lutovac, sudija, Ilija Božović, učitelj, Ivan Dedović, učitelj, Jagoš Mališić, činovnik, Jovo Bijelić, sudija, Jer. Bojović, učitelj, Jovan Babović, inžinjer, Jovan J. Arsenić, Ksenija Ćulafić, student, Ljubomir Ivanović, bogoslov, Ljubica Dević, Ljuba Lekić, učiteljica, Milisav P. Barjaktarović, učitelj, Milo Raičević, učitelj, Miro Čukić, Miraš Čukić, pravnik, Milun Bojović, Milutin Bojović, Miličko Cimbaljević, činovnik, Mikosav Šoškič, učitelj, Milun Vukanić, učitelj, Mihailo Marić, inž. šumarstva, Mihajlo Bakić, sud. činovnik, Marijan Lekić, učitelj, Mil. Stanković, učitelj, Mirko Dedović, inžinjer, Milorad Piper, inžinjer, Miloš M. Mušikić, Miomir M. Leposavić, đak, Milovan Ćulafić, Miraš P. Komatina, pravnik, Mileva Kujović, đak, Milka Bojović, đak, Milica Medenica, Milorad Komatina, Mihajlo J. Čukić, činovnik, Mitar Lekić, činovnik, Miloš Arsović, sudija, Milorad Stojković, učitelj, Mil. Đurović, iguman, M. Dedović, Miličko Vasović, učitelj, Mar. R. Mašović, student, M. Mitrović, profesor, M. Marjanović, student, Mileta Dujović, student prava, Milovan Simonović, student, Milan Delević, student, Milivoje Ivanović, Milosava T. Raičević, učiteljica, Miloš Marsenić, učitelj, Dr. Mehmed Hodžić, Milovan Barjaktarović, Nikola Mihović, sudija, Novo Martinović, učitelj, N. Marsenić, Novo Kiković, student, Nada Trifunović, đak, Perica Bajić, Petar Lalić, sud. pripr. Radoje Labović, student, Ranko Đukić, Radisav Dedović, profesor, Radosav Adzić, Raketa Vulović, sveštenik, Radivoje Vukićević, student, Rade Zulević, Radonja Dragović, đak, Radovan Lekić, student, Rajko Perović, student, Radovan Lalić, lektor Univerziteta, Stojanka Đukić, Spasoje Đaković, student, S. Vlahović, Stevan Maslovarić, đak, Stevan Laban, student, Savo Joksimović, student, Sofija Joksimović, student, Stanuša Lakićević, student, Trifun Leposavić, pravnik, Todor Vojvodić, student,  Tomo Savić, sudija, Tufik Softić, student, Čedomir Vuković, student, Šćepan Vulević, učitelj, Hristina Nedić, učiteljica.       

8. XII 1943. godine.

DACG, AOIRP-PG,VI1-8 (43)

   .

.