Kad srpski istoričar i propagandista Čedomir Antić patološki mrzi mrtvog Sekulu Drljevića

Piše: Novak Adžić

Istoričar iz Srbije dr Čedomir Antić, kome je s razlogom ranije bio zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog subverzivne djelatnosti protiv njenog ustavnog poretka, je ne tako davno izjavio: "Mislim da treba negovati uspomenu na one junake koji su ubili Sekulu Drljevića u Austriji".

(Izjava objavljena u listu "Danas", Beograd, on line, 30. 07. 2020).

Velikosrpski šovinista iz Beograda Čedomir Antić, koji je osvjedočeni mrzitelj svega crnogorskog, naziva četnicke koljače koji su ubili (zaklali) Sekulu Drljevića i njegovu suprugu Mariju ni manje ni više nego "junacima".
Nevjerovatno, ali istinito. Za njega su "junaci" oni prebjegli četnici koji su naoružani i podmuko, kamuflirani, i na prevaru, ubili nenaoružano lice, civila dr Sekulu Drljevića, koji je tada već bio jako slabog zdravlja, kao i njegovu suprugu.

Prema svjedočenju Milana Baste, Srbina, Ličanina, partizana, tadašnjeg potpukovika NOVOJ-a i politickog komesara, a kasnije general majora JNA, objavljenog u njegovoj knjizi "Rat je zavrsen sedam dana kasnije", dr Sekula Drljević je krajem 1945 ubijen "u jednoj bolnici u Celovcu" u Austriji, u koju se bio sklonio.

Basta piše da su četnici Drljevića "zaklali u toj bolnici, zajedno s njegovom ženom".

Istoriografija jos uvijek nije sasvim tačno, precizno i vjerodostojno utvrdila đe je tačno krajem 1945., ubijen crnogorski rodoljub, političar i zaslužni suverenista i nacionalni i državotvorni ideolog istorijskog Crnogorstva dr Sekula Drljević, kao i njegova žena.
Postoje u istoriografiji oprečni podaci o tome. Neki govore da je to bilo u Klagenfurtu/Celovcu ili u Judenburgu, ali još uvijek precizno nije utvrđeno koja je bliža lokacija, te kako i zašto je on ubijen i tačno od koga poimenice (navode se kao ubice Vaso Janjić, Vojin Džogaz i Vaso Stevančević, ali to još istorijska nauka treba provjeriti), kao što postoje i usmene tvrdnje, odnosno iskazi narativnog karaktera koje treba, takođe dalje istražiti i provjeravati, da li one mogu biti osnovane ili ne, da je Drljević zaklan od strane četnika bolnici u Wiener Neustadt-Bečki novi grad ili novo mjesto.

Do sada je iz više izvora potvrđena tvrdnja da je dr Sekula Drljević ubijen klanjem od dvojice ili trojice izbjeglih četnika, koje smo već pomenuli, te ako bismo je prihvatili kao tačno utvrđenu činjenicu (mada je još temeljnije treba provjeriti i ispitati) te ako bismo onda kao pouzdan prihvatili i iskaz Milana Baste da je on ubijen u bolnici u Celovcu/Klagenfurtu (što takođe traži dodatnu provjeru, da se utvrdi što je pouzdano a što ne), stoga, na ovu morbidnu i dobrano politički lobotomijsku izjavu Čedomira Antića možemo imati samo sljedeće pitanje:

Zar je "veliki", "moralni" i "herojski" čin ubiti, zaklati čovjeka u bolesničkoj postelji!?

Zaista, grozomorno i nehumano je što je istoričar Čedomir Antić izjavio, koliko god on bio protiv politike i ideologije koju je nekad zastupao dr Sekula Drljević.
Nije normalno niti prihvatljivo ovako nešto izjaviti i veličati četničke ubice ili koljače kao što je on to više nego skandalozno uradio.

Na kraju, ovog kratkog priloga želim navesti i to da je Milan Basta jako nepovoljno, odnosno, loše pisao o dr Sekuli Drljeviću, sa puno animoziteta prema njemu, na brojnim mjestima nekorektno, često klevetnički i isključivo, uprkos svim Drljevićevim političkim zabludama i brojnim pogrešnim postupcima tokom drugog svjetskog rata (1941-1945), koji zaslužuju objektivnu i razložnu bona fides naučnu i drugu kritiku.