22 °

max 32 ° / min 21 °

Srijeda

19.06.

32° / 21°

Četvrtak

20.06.

36° / 23°

Petak

21.06.

34° / 23°

Subota

22.06.

35° / 25°

Nedjelja

23.06.

33° / 24°

Ponedjeljak

24.06.

32° / 23°

Utorak

25.06.

32° / 23°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Kako su ustanovljene Njegoševa i Trinaestojulska nagrada

Istorija

Comments 1

Kako su ustanovljene Njegoševa i Trinaestojulska nagrada

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Jadranka Selhanović

Godina 1958. 21. jul. Tog dana na margini pristiglog dopisa u kabinet predsjednika Narodne skupštine NR Crne Gore, njen predsjednik Blažo Jovanović je svojeručno ispisao: „može da ide“.  

Bilo je to odobrenje na prijedlog za ustanovljenje nagrada umjetnicima i naučnim radnicima koji je pokrenuo Savjet za kulturu NR Crne Gore.

Savjet je, kako piše u dopisu, naimenovao komisiju koju su činili: Radovan Lalić, Veselin Đuranović i Čedo Vuković, a koja je nakon izvršenih konsultacija sa određenim ličnostima, sačinila prijedlog o ustanovljavanju nagrada.

U prijedlogu je naznačeno da će se nagrade dodjeljivati samo za najkvalitetnija umjetnička i naučna ostvarenja u Crnoj Gori,  i to djela koja imaju ili mogu imati jugoslovenski značaj. Smatrali su da ugled i opravdanost nagrade mora biti zaštićen kriterijumima za njeno dodjeljivanje.

Nagrade bi nosile ime Njegoševa nagrada i Trinaestojulska nagrada. Sastav žirija, kako je predviđeno prijedlogom, terebalo je da bude kvalitetan i autoritativan, koji bi „objedinjavali stručnjaci za najvažnije grane umjetnosti i nauke“.

Sadržaj pisma, koje je komisija dostavila predsjedniku Jovanoviću, 21. jula 1958. godine, objavljujemo integralno.

Dokument čini sastavni dio arhivske zbirke: „ Zbirka Blažo Jovanović“, signatura dokumenta, ZBJ, 437/58.

Dokument:

                               Predlog za ustanovljenje nagrada             

                               umjetnicima i naučnim radnicima

     U našoj Repulici do sad nije bilo riješeno u cjelini pitanje nagrada za najbolja ostvarenja u oblasti nauke i umjetnosti. Postojale su samo godišnje nagrade Udruženja književnika Crne Gore u iznosu od 100.000, 80.000 i 60.000 (one ni sa materijalne strane ni kao priznanje za pojedina ostvarenja nijesu mogle imati željeni efekat), zatim tradicionalni konkurs Savjeta za kulturu za mlade umjetnike-početnike i novogodišnje nagrade pojedinim kulturnim radnicima, koje su davane gotovo kao pomoć. Međutim, u drugim republikama i posebno u većim centrima, postoji veliki broj raznih nagrada, kao što su: nagrade Saveza književnika, udruženja književnika po republikama, pojedinih gradova, i to za sve oblasti umjetnosti i nauke (Beograd, Zagreb, Sarajevo), Prešernova, nagrade pojedinih listova („Politika“ i „Nin“), nagrade za filmska ostarenja prikazana u Puli, nagrade pojedinih izdavačkih preduzeća autorima čija djela izdaju (Sarajevo) itd.

      Zbog svega toga, Savjet za kulturu NR Crne Gore smatrao je za potrebno da se ovo pitanje pokrene i riješi u okviru naše Republike, i to u skladu sa našim mogućnostima i stepenom razvitka umjetnosti i nauke. Imenovana je posebna komisija (Radovan Lalić, Veselin Đuranović i Čedo Vuković) koja je, konsultujući pritom izvjestan broj ljudi i koristeći Uputstvo o Oktobarskim nagradama grada Beograda, razmotrila mnoge aspekte ovog problema i saglasila se da podnese sljedeće predloge.

    S obzirom na naše sadašnje prilike i potrebu  podizanja umjetničkog i naučnog stvaralaštva na viši stepen, neophodno je da se ustanovi jedinstveni sistem nagrada za najkvalitetnija umjetnička i naučna ostvarenja u Crnoj Gori.

    Polazeći od toga potrebno je obezbijediti da se nagrade dodjeljuju samo za kvalitetna ostvarenja iz oblasti umjetnosti i nauke, i to ostvarenja koja ne bi smjela biti ispod jugoslovenskog prosjeka, tj. djela koja imaju ili mogu imati izvjestan jugoslovenski značaj. Kriterijum za dodjeljivanje nagrada mora bi biti zasnovan na punoj objektivnosti i strogoj procjeni kvaliteta svih ostvarenja koja dolaze u obzir za nagradu. Jedino time može se steći ugled i opravdanje nagrade koja bi morala odigrati izvjesnu ulogu u afirmaciji naših umjetnika i naučnih radnika-dakle značila bi autoritativno javno priznanje za njegove rezultate (osim materijalne strane nagrade koja bi bila od drugostepenog značaja). Nagrade dodjeljivati svečano i dati im pun značaj pred javnošću.

    Nagrada bi nosila ime Njegoševa nagrada s tim da se dodjeljuje krajem godine za djela koja su prvi put publikovana, izložena ili izvedena u toku perioda od 1. decembra prošle do 1. decembra godine u kojoj se nagrade dodjeljuje.

        Osim toga, predlaže se –kao alternativno rješenje – naziv Trinaestojulska nagrada, s tim da se dodjeljuje za djela koja su prvi put publikovana, izložena ili izvedena od 20. juna prošle do 20. juna godine u kojoj se nagrada dodjeljuje.

         Za nagradu mogu biti predloženi:

a)    Djela umjetnika i naučnika  koji žive i rade u Crnoj Gori (za kolektivno ostvarenje može biti nagrađena i grupa naučnika i umjetnika);

b)    Djela koja su prvi put publikovana izložena ili izvedena u Crnoj Gori;

c)    Praktična ostvarenja naučnih radnika (naučni i tehnički pronalasci, primjena nauke u privredi i sl.);

d)    Djela koja su tematski vezana za Crnu Goru (o ovome bi trebalo posebno prodiskutovati, stoga što se time znatno proširuje krug kandidata za nagradu, jer naši slikari i pisci koji se nalaze izvan naše Republike obrađuju crnogorske motive, a mnogi naučnici iz svih krajeva Jugoslavije rade na izučavanju pojedinih tema vazanih za Crnu Goru; postoji bojazan da bi ljudi koji žive u Crnoj Gori u ovoj konkurenciji teško došli u obzir za nagradu).

Nagrade treba da dodjeljuje Savjet za kulturu NR Crne Gore, na predlog žirija.

Potrebno je imenovati za 3 godine jedan šire postavljen, ali po sastavu kvalitetan i autoritativan žiri. On bi objedinjavao stručnjake za najvažnije grane umjetnosti i nauke, a u njegovom sastavu mogao bi biti i neko od uglednih društveno-političkih radnika. Za žiri bi se mogli uzeti u obzir i ljudi izvan Crne Gore, što bi doprinijelo stručnijem i objektivnijem procjenjivanju djela i većem ugledu donesenih odluka. Osim toga, žiri bi za pojedina djela, naročito naučna, mogao tražiti stručne konsultante izvan naše Republike. Trebalo bi nagrađivati rad članova žirija-o tome bi donosio konkretne odluke Savjet za kulturu NR Crne Gore.

    Za nagrade bi svake godine trebalo u budžetu Savjeta obezbijediti sumu od 1, 500.000 dinara. Žiri bi u tom okviru predlagao broj i veličinu nagrade, s tim da se one kreću do 300.000 dinara (u izuzetnim prilikama, za krupna umjetnička i naučna ostvarenja, žiri može dodijeliti i veću nagradu).

     Pošto se na sjednici Savjeta za kulturu donese principijelna odluka o ustanovljenju nagrade, bilo bi potrebno izraditi detaljan pravilnik o načinu realizovanja te odluke, naročito o sastavu i radu žirija.

      Osim ovih nagrad bilo bi potrebno da Savjet za kulturu, putem konkursa, i dalje dodjeljuje nagrade mladim početnicima )u likovnoj umjetnosti, muzici i literaturi), jer su te nagrade već do sad potpuno opravdale svoje postojanje-one su bile podsticaj mladim talentima i čak su doprinijele njihovom otkrivanju. Slične nagrade, sa konkursima, daju i pojedini gradovi (Titograd, Ivangrad)

     U koliko savjet društva za staranje o djeci u NR Crne Gore ima mogućnosti da povremeno ili stalno daje nagradu za najbolju knjigu iz oblasti literature za djecu, trebalo bi mu preporučiti da to i dalje čini.

      CK narodne omladine Crne Gore takođe namjerava da osnuje svoje nagrade za mlade umjetnike ili za djela o omladini. U sklopu svih već postojećih nagrada trebalo bi prodiskutovati o specifičnom karakteru i namjeni ovih nagrada i možda ih okrenuti ka drugim oblastima aktivnosti omladine.         

21. jul. 1958. god.

 

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

JovoZ

Radi zaštite integriteta i ugleda dosadšnjih dobitnika i same nagrade, bilo bi dobro kad bi se ova nagrada sada nazivala "30.avgust", sve dok ne vidimo leđa "oslobodioca".