Kako su ustanovljene Njegoševa i Trinaestojulska nagrada

Za Antenu M piše: Jadranka Selhanović

Godina 1958. 21. jul. Tog dana na margini pristiglog dopisa u kabinet predsjednika Narodne skupštine NR Crne Gore, njen predsjednik Blažo Jovanović je svojeručno ispisao: „može da ide“.  

Bilo je to odobrenje na prijedlog za ustanovljenje nagrada umjetnicima i naučnim radnicima koji je pokrenuo Savjet za kulturu NR Crne Gore.

Savjet je, kako piše u dopisu, naimenovao komisiju koju su činili: Radovan Lalić, Veselin Đuranović i Čedo Vuković, a koja je nakon izvršenih konsultacija sa određenim ličnostima, sačinila prijedlog o ustanovljavanju nagrada.

U prijedlogu je naznačeno da će se nagrade dodjeljivati samo za najkvalitetnija umjetnička i naučna ostvarenja u Crnoj Gori,  i to djela koja imaju ili mogu imati jugoslovenski značaj. Smatrali su da ugled i opravdanost nagrade mora biti zaštićen kriterijumima za njeno dodjeljivanje.

Nagrade bi nosile ime Njegoševa nagrada i Trinaestojulska nagrada. Sastav žirija, kako je predviđeno prijedlogom, terebalo je da bude kvalitetan i autoritativan, koji bi „objedinjavali stručnjaci za najvažnije grane umjetnosti i nauke“.

Sadržaj pisma, koje je komisija dostavila predsjedniku Jovanoviću, 21. jula 1958. godine, objavljujemo integralno.

Dokument čini sastavni dio arhivske zbirke: „ Zbirka Blažo Jovanović“, signatura dokumenta, ZBJ, 437/58.

Dokument:

                               Predlog za ustanovljenje nagrada             

                               umjetnicima i naučnim radnicima

     U našoj Repulici do sad nije bilo riješeno u cjelini pitanje nagrada za najbolja ostvarenja u oblasti nauke i umjetnosti. Postojale su samo godišnje nagrade Udruženja književnika Crne Gore u iznosu od 100.000, 80.000 i 60.000 (one ni sa materijalne strane ni kao priznanje za pojedina ostvarenja nijesu mogle imati željeni efekat), zatim tradicionalni konkurs Savjeta za kulturu za mlade umjetnike-početnike i novogodišnje nagrade pojedinim kulturnim radnicima, koje su davane gotovo kao pomoć. Međutim, u drugim republikama i posebno u većim centrima, postoji veliki broj raznih nagrada, kao što su: nagrade Saveza književnika, udruženja književnika po republikama, pojedinih gradova, i to za sve oblasti umjetnosti i nauke (Beograd, Zagreb, Sarajevo), Prešernova, nagrade pojedinih listova („Politika“ i „Nin“), nagrade za filmska ostarenja prikazana u Puli, nagrade pojedinih izdavačkih preduzeća autorima čija djela izdaju (Sarajevo) itd.

      Zbog svega toga, Savjet za kulturu NR Crne Gore smatrao je za potrebno da se ovo pitanje pokrene i riješi u okviru naše Republike, i to u skladu sa našim mogućnostima i stepenom razvitka umjetnosti i nauke. Imenovana je posebna komisija (Radovan Lalić, Veselin Đuranović i Čedo Vuković) koja je, konsultujući pritom izvjestan broj ljudi i koristeći Uputstvo o Oktobarskim nagradama grada Beograda, razmotrila mnoge aspekte ovog problema i saglasila se da podnese sljedeće predloge.

    S obzirom na naše sadašnje prilike i potrebu  podizanja umjetničkog i naučnog stvaralaštva na viši stepen, neophodno je da se ustanovi jedinstveni sistem nagrada za najkvalitetnija umjetnička i naučna ostvarenja u Crnoj Gori.

    Polazeći od toga potrebno je obezbijediti da se nagrade dodjeljuju samo za kvalitetna ostvarenja iz oblasti umjetnosti i nauke, i to ostvarenja koja ne bi smjela biti ispod jugoslovenskog prosjeka, tj. djela koja imaju ili mogu imati izvjestan jugoslovenski značaj. Kriterijum za dodjeljivanje nagrada mora bi biti zasnovan na punoj objektivnosti i strogoj procjeni kvaliteta svih ostvarenja koja dolaze u obzir za nagradu. Jedino time može se steći ugled i opravdanje nagrade koja bi morala odigrati izvjesnu ulogu u afirmaciji naših umjetnika i naučnih radnika-dakle značila bi autoritativno javno priznanje za njegove rezultate (osim materijalne strane nagrade koja bi bila od drugostepenog značaja). Nagrade dodjeljivati svečano i dati im pun značaj pred javnošću.

    Nagrada bi nosila ime Njegoševa nagrada s tim da se dodjeljuje krajem godine za djela koja su prvi put publikovana, izložena ili izvedena u toku perioda od 1. decembra prošle do 1. decembra godine u kojoj se nagrade dodjeljuje.

        Osim toga, predlaže se –kao alternativno rješenje – naziv Trinaestojulska nagrada, s tim da se dodjeljuje za djela koja su prvi put publikovana, izložena ili izvedena od 20. juna prošle do 20. juna godine u kojoj se nagrada dodjeljuje.

         Za nagradu mogu biti predloženi:

a)    Djela umjetnika i naučnika  koji žive i rade u Crnoj Gori (za kolektivno ostvarenje može biti nagrađena i grupa naučnika i umjetnika);

b)    Djela koja su prvi put publikovana izložena ili izvedena u Crnoj Gori;

c)    Praktična ostvarenja naučnih radnika (naučni i tehnički pronalasci, primjena nauke u privredi i sl.);

d)    Djela koja su tematski vezana za Crnu Goru (o ovome bi trebalo posebno prodiskutovati, stoga što se time znatno proširuje krug kandidata za nagradu, jer naši slikari i pisci koji se nalaze izvan naše Republike obrađuju crnogorske motive, a mnogi naučnici iz svih krajeva Jugoslavije rade na izučavanju pojedinih tema vazanih za Crnu Goru; postoji bojazan da bi ljudi koji žive u Crnoj Gori u ovoj konkurenciji teško došli u obzir za nagradu).

Nagrade treba da dodjeljuje Savjet za kulturu NR Crne Gore, na predlog žirija.

Potrebno je imenovati za 3 godine jedan šire postavljen, ali po sastavu kvalitetan i autoritativan žiri. On bi objedinjavao stručnjake za najvažnije grane umjetnosti i nauke, a u njegovom sastavu mogao bi biti i neko od uglednih društveno-političkih radnika. Za žiri bi se mogli uzeti u obzir i ljudi izvan Crne Gore, što bi doprinijelo stručnijem i objektivnijem procjenjivanju djela i većem ugledu donesenih odluka. Osim toga, žiri bi za pojedina djela, naročito naučna, mogao tražiti stručne konsultante izvan naše Republike. Trebalo bi nagrađivati rad članova žirija-o tome bi donosio konkretne odluke Savjet za kulturu NR Crne Gore.

    Za nagrade bi svake godine trebalo u budžetu Savjeta obezbijediti sumu od 1, 500.000 dinara. Žiri bi u tom okviru predlagao broj i veličinu nagrade, s tim da se one kreću do 300.000 dinara (u izuzetnim prilikama, za krupna umjetnička i naučna ostvarenja, žiri može dodijeliti i veću nagradu).

     Pošto se na sjednici Savjeta za kulturu donese principijelna odluka o ustanovljenju nagrade, bilo bi potrebno izraditi detaljan pravilnik o načinu realizovanja te odluke, naročito o sastavu i radu žirija.

      Osim ovih nagrad bilo bi potrebno da Savjet za kulturu, putem konkursa, i dalje dodjeljuje nagrade mladim početnicima )u likovnoj umjetnosti, muzici i literaturi), jer su te nagrade već do sad potpuno opravdale svoje postojanje-one su bile podsticaj mladim talentima i čak su doprinijele njihovom otkrivanju. Slične nagrade, sa konkursima, daju i pojedini gradovi (Titograd, Ivangrad)

     U koliko savjet društva za staranje o djeci u NR Crne Gore ima mogućnosti da povremeno ili stalno daje nagradu za najbolju knjigu iz oblasti literature za djecu, trebalo bi mu preporučiti da to i dalje čini.

      CK narodne omladine Crne Gore takođe namjerava da osnuje svoje nagrade za mlade umjetnike ili za djela o omladini. U sklopu svih već postojećih nagrada trebalo bi prodiskutovati o specifičnom karakteru i namjeni ovih nagrada i možda ih okrenuti ka drugim oblastima aktivnosti omladine.         

21. jul. 1958. god.