PJEŠČANI SAT: Slava ti i praštaj Gospodaru

1.03.1921.

Posljednji crnogorski kralj Nikola I Petrović Njegoš  preminuo je na današnji dan, 1. marta 1921. godine u egzilu, u Kap  Antibu u Francuskoj. Vijest o smrti suverena koji je Crnom Gorom vladao od 1860-1918. objavio je „Glas Crnogorca“:

„Umro je Gospodar!

Umro je u tuđini, daleko od mučenika crnogorskih, daleko od Lovćena, daleko od Crne Gore... Umro je čovjek koji je šezdeset  godina služio narodu i otadžbini... Umro je državnik,  civilizator i tvorac savremene Crne Gore ... Umro je velikan i najveći patriota XIX i XX vijeka cijele nacije naše! Vrijeđan, klevetan i prognan 's ognjišta milog'...

Slava ti nježni oče! Slava ti ponosu Crne Gore! Slava ti veliki i milostivi kralju! Slava ti Gospodaru! Slava ti mučeniče!“

U istom broju „Glasa Crnogorca“ objavljen je i tekst o posljednjim danima crnogorskog kralja koji je svrgnut s prijestola odlukama nelegitimne Podgoričke skupštine 1918. godine. U članku se navodi da je kralj Nikola preminuo okružen porodicom, s kamičkom zemlje sa Careva Laza u rukama, u Vili krinova, običnoj maloj kući, na kojoj mu nije zavidio ni obični građanin.

„Tačno u 11:15 noću iskrao se pošljednji dah iz snažnih grudi Gospodarevih... Na koljenima, u plaču i molitvi Kraljevska Porodica i prisutni, čekali su svršetak. Kralj je umro... Upravo on je presvisnuo. Presvisnuo je od bola, od uvreda, od nepravde i tuge za svojom rođenom grudom.“

Posljednje riječi kralja Nikole bile su: „Neka Bog blagoslovi i pomogne moje nesrećne Crnogorce“.

Posmrtni ostaci kralja Nikole, kraljice Milene i princeza Ksenije i Vjere, vraćeni su u Crnu Goru 1989, šezdeset osam godina nakon smrti crnogorskog vladara.

U decembru 2005. godine, na mjestu gdje je 1918. u zgradi Monopola duvana održana Podgorička skupština, otkriven je spomenik kralju Nikoli.  

„Gospodaru, praštaj Crnoj Gori i potomstvu, što si ti veliki sine Crne Gore, svih 68 godina počivao u tuđini... To se Crnoj Gori i njenoj čistoj istoriji nikada više ne smije ponoviti“, poručio je otkrivajući spomenik tadašnji predsjednik crnogorske Vlade, najavljujući: „Odlučni smo da obnovimo tvoje životno i državničko djelo, crnogorsku državu i njen međunarodni subjektivitet“.Dug prema Gospodaru i hiljadugodišnjoj istoriji crnogorske države vraćen je referendumskom odlukom građana 21. maja 2006. godine. 

S.R.