15 °

max 15 ° / min 12 °

Srijeda

26.02.

15° / 12°

Četvrtak

27.02.

11° / 5°

Petak

28.02.

12° / 3°

Subota

29.02.

13° / -1°

Nedjelja

01.03.

12° / 6°

Ponedjeljak

02.03.

16° / 11°

Utorak

03.03.

15° / 11°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Makedonski dokumentarac "Zemlja meda" u trci za Oskara

Kultura

Comments 0

Autor: Ana Ašanin

  • Viber

Makedonski dokumentarac "Zemlja meda" u trci za Oskara

Foto:Screenshot: YouTube

Makedonski dokumentarni film "Zemlja meda" mogao bi da osvoji prestižnu filmsku nagradu - Oskara, piše Večernji.hr.

Ovaj film, poetični dokumentarac, nije samo makedonski nacionalni kandidat u kategoriji najboljeg stranog filma, nego je poslije pobjede na "Sandensu" prenominovan i u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma.

To je veliki uspjeh za Ljubomira Stefanova i Tamaru Kotevsku, debitante koji su tri godine snimali skromnu pčelarku Hatidže i napravili jedan od dokumentarnih hitova godine.

Hatidže je osoba potpuno stopljena sa prirodom koja pčelama prilazi bez ikakve zaštite, sljedeći pravilo da se u prirodni sastav meda ne smije dirati i da pola svega pripada pčelama.

Skromnu kućicu od kamena i blata, naslonjenu na ruševinu nekad mnogo bogatijeg zdanja, dijeli sa starom, gotovo nepokretnom majkom, brojnim mačkama i psom.

Meditativni kvalitet njenog života u oštrom je kontrastu sa prljavim, haotičnim ulicama Skoplja na čijoj pijaci prodaje svoj med: prizor u kojem ta jednostavna, gotovo divlja žena dijeli sjedište u autobusu sa mladim pankerom učiniće nam se možda i smiješnom, ali će nam smijeh presjesti kada se taj isti prljavi grad doseli u Hatidžinu neposrednu blizinu.

Divlja glupost protiv divlje prirode

Personifikacija balkanske gluposti, nemara i divlje pohlepe u kontrastu s divljinom netaknute prirode, u filmu je Hasan, otac brojne porodice koja se nastanila odmah do glavne junakinje.

Kada Hasan otkrije da Hatidže teglice svog meda prodaje za 20-ak eura, on brže-bolje nabavlja poluraspadnute industrijske košnice i tera cijelu porodicu da se baci u proizvodnju o kojoj ne zna ništa.

Hasanova porodica i sama živi ispod nivoa temeljnog ljudskog dostojanstva, i kao takva ne može da se posmata kao negativac u odnosu na korporacije koje su upropastile prirodne lepote nepreglednih područja.

Sličan im je, međutim, u odnosu prema prirodi, koji se svodi na uzimanje bez vraćanja i bez svijesti da bi takav pristup dugoročno mogao da dovede do kraja života kakav poznajemo.

Zato ne čudi što je ova makedonska priča i u očima prekookeanske publike postala simbol za nešto mnogo opasnije i veće - pretnju uništenjem i mogućnost promjene koja kreće od nas samih.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR