25 °

max 35 ° / min 23 °

Nedjelja

05.07.

35° / 23°

Ponedjeljak

06.07.

34° / 25°

Utorak

07.07.

34° / 22°

Srijeda

08.07.

33° / 21°

Četvrtak

09.07.

34° / 21°

Petak

10.07.

35° / 22°

Subota

11.07.

35° / 22°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Svjetski vrijedan projekat: U Encikopediji slovenskih jezika i odrednica crnogorski jezik

Kultura

Comments 4

Autor: Antena M

  • Viber

Svjetski vrijedan projekat: U Encikopediji slovenskih jezika i odrednica crnogorski jezik

Svjetski vrijedan projekat Enciklopedija slovenskih jezika i lingvistika privodi se kraju. Veliki dio toga kompleksnoga posla obavljen je, a u jednoj od dosad završenih cjelina Enciklopedije nalazi se odrednica crnogorski jezik. O značaju toga projekta za slavistiku i mjestu malih jezika kakav je crnogorski u slavističkom mozaiku razgovaramo s glavnim urednikom te publikacije akademikom Markom L. Grinbergom, univerzitetskim profesorom iz Kanzasa. Grinberg je autor više knjiga i naučnih studija, a pored toga bio je šef katedre za slavistiku, prodekan za humanistiku i od 2014. godine direktor-osnivač Fakulteta za jezike, književnosti i kulture na tom univerzitetu u saveznoj državi Kanzas (University of Kansas). 

1. Kao urednik i inicijator velikoga projekta kakav je Enciklopedija slovenskih jezika i lingvistika upoznajte nas s polaznom Vašom idejom i motivima da pokrenete taj posao.

Ako bih tragao za porijeklom poriva da se angažujem u takvom jednom projektu, bilo bi neophodno da se vratim u dane svoje mladosti. Kao mladić osobite strpljivosti, vrijeme sam provodio uglavnom u čitanju i bio sam opśednut enciklopedijama. Britanika je bila moja omiljena. Činilo mi se kako bih mogao doktorirati u određenoj oblasti samo na osnovu upijanja informacija kojima su obilovali članci u voljenoj enciklopediji. To se, naravno, baš i nije pokazalo istinitim. Kada su mi kolege sa Univerziteta u Amsterdamu (ujedno predstavnici izdavačke kuće “Brill”) ponudile ulogu glavnog urednika projekta koji ste pomenuli, razbuktao se u meni mladalački zanos. Pomislio sam: eto nečega što je stvoreno za mene! U to vrijeme su u “Brillu” već bili pokrenuli projekat Enciklopedija starogrčkog jezika i lingvistike, kao i enciklopedije arapskog, hebrejskog i turskih jezika. Rezultati rečenih projekata potvrđivali su utisak izvanrednog istraživačkog kapaciteta ovog kolektiva. Bilo je jasno da ga čine ljudi koji su sposobni za naučna ostvarenja na vrhunskom nivou. I “Brill” je jedna ugledna kuća koja ima dugu tradiciju izdavaštva. Tamo se naučne knjige iz oblasti filologije štampaju još od 17. vijeka. Poređenja radi, izdavačka kuća iz Lajdna nije stara koliko je to, recimo, Crnojevića štamparija. Međutim, za zapadnoevropske pojmove ovaj nizozemski izdavač ima respektabilnu tradiciju u svojoj djelatnosti.

Kolege iz “Brilla” sam poznavao odranije. Autorku odličnog opisa čakavskoga dijalekta Orbanići kod Žminja u Istri, prof. dr Janneke Kalzbek (Kalsbeek), poznajem još od kasnih 80-ih, kad sam putujući u Sloveniju zbog terenskog istraživanja prekomurskog dijalekta slovenačkog jezika pośetio grupu nizozemskih jugoslavista, Vilema Vermera (Willem Vermeer), Petera Hautzagerza (H. Peter Houtzagers) i Hana Stenvejka (Han Steenwijk). U to vrijeme, oni su slovili za najkompetentniju grupu dijalektologa izvan Jugoslavije. Istovremeno, iza njih je stajalo ogromno radno iskustvo i značajni su mi bili njihovi savjeti o adekvatnom ponašanju stranca koji vrši istraživanja u jednoj specifičnoj, ruralnoj sredini, kao i u Jugoslaviji uopšte.

Riječ je o najvećem projektu toga tipa u slovenskoj lingvistici, ali ne i o jedinom takvom: određene izdavačke kuće u Velikoj Britaniji već pripremaju tri slična priručnika, doduše znatno manjeg opsega. Ti priručnici su na engleskom jeziku. Jedan stariji, objavljen je u Njemačkoj, a pisan je na njemačkom i engleskom. Mislim da sve ovo ukazuje na zrelost struke. Prošlo je već 200 godina otkako je Jozef Dobrovski osnovao slovensku uporednu lingvistiku i gotovo vijek otkako je rusko-američki lingvista Roman Jakobson napravio prvi strukturni pregled razvitka slovenskih jezika.

2. Kad je tačno projekat startovao, kako je metodološki postavljen i koliko ste saradnika angažovali? kad očekujete potpuno okončanje posla?

Prihvatio sam ulogu glavnoga urednika krajem 2015. godine. Posao sam narednog ljeta započeo sa kolegom Reneom Genisom. Sastajali smo se u śedištu “Brilla” u Lajdnu, pokušavajući da okupimo uređivački kolegijum. Tražili smo saradnike u širokoj mreži poznanikā među stručnjacima za jezik, angažovali smo se u odabiru autorā za enciklopedijske članke. Nastojali smo da pokrijemo sva područja ekspertize, dijahronijski i sinhronijski, kao i geografski. Nažalost, brojne obaveze izvan samog projekta Genisa su prinudile da se povuče, ali je posao nastavila talentovana međunarodna ekipa: Lenor Grenobel (Lenore Grenoble, glavna urednica, SAD), Masako Ueda Fidler (SAD), Nadja Zorihina-Nilson (Švedska), Anita Peti-Stantić (Hrvatska), Marek Lazinski (Poljska), Stiven Diki (Stephen Dickey, SAD), Bjern Vimer (Björn Wiemer, Njemačka), Marija Mitova (tehnička urednica, Bugarska) i Kšištof Borovski (Krzysztof Borowski, tehnički urednik i pomoćnik glavnog urednika, Poljska i SAD).

Članke smo rasporedili prema tematskim cjelinama, npr. pregledi jezika, istorija jezika, sociolingvistička pitanja, fonologija, morfologija, sintaksa, semantika, posebne teme, itd. U kontinuitetu smo prilagođavali organizaciju rada realnim okolnostima. Radni raspored se mijenjao u skladu sa tim ko nam se i u kom trenutku stavljao na raspolaganje. Samom procesu pisanja Enciklopedije pristupili smo otvoreni za prijedloge i sugestije, što je nerijetko ishodovalo određenim modifikacijama. Činjenica da smo primili na stotine članaka (nekih milion i po riječi) koje su pisali eminentni autori iz svih slovenskih i brojnih drugih zemalja, čini ovaj projekat događajem od prvoklasne važnosti za humanistiku u istorijskom trenutku u kojem je nastao. Od ove godine radimo i na onlajn izdanju Enciklopedije. Cilj nam je da sadržaj tog izdanja zaključimo do 2023. godine, nakon čega ćemo pripremiti i izdanje za štampu. Predviđeno je da se onlajn verzija dalje razvija na neodređeno vrijeme.

3. Poznato je da ste veliki stručnjak za slovenački jezik, osobito je znameniti Dalibor Brozović u više navrata hvalio taj segment Vašega rad. Takođe dobro poznajete dijalekatske i standardnojezičke prilike na štokavskome prostoru. Koliko ste zadovoljni napisanim jedinicama o bosanskome, crnogorskome, hrvatskome i srpskom jeziku?

Najprije želim istaći da sam ja lingvista koji se jezikom bavi opisno, i to s aspekta istorijskog razvoja. Standardizacija i pravopis su povezani sa institucionalizacijom jezika, što ide uporedo sa gradnjom nacije ili, da se poslužim sintagmom Benedikta Andersona, zamišljene zajednice. Ovi procesi svakako provociraju moju pažnju, ali mi je mnogo zanimljivije ono što se dešava u govorima. Čini se da su, propašću jugoslovenskoga projekta iz kojeg je proizašao srpskohrvatski, primjetni neki novi impulsi u procesima jezičke standardizacije. U tom smislu, smatram da vrijedi uzeti u obzir mišljenje troje hrvatskih autora knjige “Jeziku je svejedno”. Da rezimiram njihov stav: standardizacija je nešto dato odozgo i nije sigurno da će naići na dobar prijem odozdo. Naime, u Hrvatskoj su purističke tendencije jake u tolikoj mjeri da se stiče utisak kako ljudi komuniciraju u strahu od greške pred samozvanim zaštitnicima “pravilnog” uzusa jezika. Zapravo, obični ljudi su takođe stvaraoci jezika. Sa druge strane, u Crnoj Gori primjećujem da je pravopis prilagođen stvarnom izgovoru s, na primjer, jotovanim oblicima tipa ćerati, viđeh, śećati. Ovakvim rješenjem postiže se da pravopis odgovara prirodnoj realizaciji jezika, onome kako se jezik u suštini ostvaruje. Takvom fleksibilnošću se rješava problem oklijevanja u praktičnoj upotrebi i mislim da to govorniku ostavlja veću slobodu izražavanja. Engleski jezik ima rigidniji pravopis: pišemo through [θru], trough [traf], though [ðou]. Cijena ovakvih besmislica je u mnoštvu onih koji nikad u potpunosti ne savladaju pravopis, koji, dakle, ostaju polupismeni. Svjedoci smo da takvi mogu dogurati i do predśedničkog položaja u državi. Svejedno, mislim da sam pravopis nije tome kriv.

4. Odrednicu crnogorski jezik za Enciklopediju pisao je Adnan Čirgić. Sinteza koju je ponudio odbacila je neke zablude tradicionalističke lingvistike u pogledu na crnogorski jezik i jezičko nasljeđe ovoga prostora. Kako je ona primljena u uredništvu Enciklopedije, vašim recenzentskim timovima? Kako Vi lično gledate na takav pristup jeziku u nas?

Kao urednici enciklopedije, težimo nepristrasnosti. U tu svrhu tražimo autore koji će nam pružiti stručna mišljenja o različitim problemima slavistike i lingvistike. Sintezu dekana Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Cetinje, prof. dr Čirgića, cijenimo kao rad vodećega stručnjaka za istoriju i strukturu crnogorskoga jezika a, takođe, i kao značajan doprinos u izradi Enciklopedije. Naša je želja da obuhvatimo i obradimo što je moguće više relevantnih sadržaja u djelu takvoga opsega. Ljepota rada na enciklopediji ogleda se u međusobnoj povezanosti članaka, kao i u obimnoj bibliografiji uz svaki članak pojedinačno. Nadam se da će odrednica Crnogorski jezik pobuditi zanimanje našega čitalaštva za ovaj jezik, njegove tradicije i njegov istorijski kontekst.

5. Za septembar je najavljeno Vaše gostovanje na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i tada ćete održati predavanje povodom Enciklopedije. Hoće li to biti njezino prvo predstavljanje na prostoru bivše Jugoslavije?

Na Univerzitetu Johan Gutenberg u Majncu sam, 2019. godine, imao izlaganja o nekim užim problematikama koje se tiču Enciklopedije. Posljednje u nizu takvih izlaganja imao sam tokom inauguralnog predavanja u Slovenačkoj akademiji nauka i umjetnosti, dakle u svojstvu novog člana. Međutim, prva i sveobuhvatna javna promocija biće održana u Crnoj Gori, i to zahvaljujući podršci dobrih kolega s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Cetinje. Želim da im, u ime uredništva Enciklopedije, izrazim zahvalnost povodom toga. Njihovo učešće i kolegijalnost u realizaciji ovog velikog naučnog projekta doživljavamo kao nesporan dokaz angažovanja crnogorske slavistike u naučnom radu na internacionalnom nivou.

 

6. Pripremljeno je za štampu englesko izdanje Dijalektologije crnogorskoga jezika Adnana Čirgića za američku naučnu javnost. Koliko inače do vas u SAD stiže filološke literature iz Crne Gore i postoji li kakva organizovanija saradnja?

Član sam uredništva edicije Rasprave iz slovenskih, baltičkih i istočnoevropskih jezika i kultura (Studies in Slavic, Baltic, and Eastern European Languages and Cultures) kod Leksingtona Buksa, u izdavačkoj kući Rouman i Litelfild (Rowman and Littlefield). Glavni urednik, Andrej Danilenko, uvrstio je Čirgićev tekst u pomenutu ediciju. Želim istaći da je Danilenko, nakon što sam mu pomenuo ovaj intervju, kazao da mu je čast što će, u ediciji koju on uređuje, biti objavljena i Čirgićeva knjiga i da će ona otvoriti novo poglavlje u američkoj slavistici. Predugo zaśenjen “većim” jezicima, crnogorski konačno ulazi u vidokrug čitalaštva iz sfere engleskog jezika. Urednik edicije zaključuje da će, zahvaljujući impresivnom znanju autora i odličnom prijevodu Gorana Drinčića, Čirgićeva Dijalektologija crnogorskoga jezika predstavljati značajan doprinos kanonu slavistike.

Na koncu, želim izraziti zadovoljstvo zbog sve veće dostupnosti crnogorske filološke literature u SAD. Vaši lingvistički radovi redovno stižu u Śevernu Ameriku. Nedavno sam potražio Čirgićevu knjigu Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti u katalogu WorldCat i, gle! Pronašao sam je na policama 19 velikih svjetskih biblioteka. Ima je u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, u univerzitetskim bibliotekama poput onih u Berkliju, Harvardu, Stenfordu, Kornelu, Torontu, Viskonsinu… Da se pohvalim: imamo je i u biblioteci na našem, Univerzitetu u Kanzasu.

(Odgovore je akademik Mark L. Grinberg sam pisao pravopisom crnogorskoga jezika uz napomenu da se objave isključivo u jotovanome liku.)

Razgovorao: Novica Vujović

 

Komentari (4)

POŠALJI KOMENTAR

Slobo

Vise podrske Fakultetu za crnogorski, zlatnim naučnicima: Čirgiću, Acu Radomanu i Novici Vujoviću.

jovan

Crnogorski jezik nema rječnik iako svi drugi balkanski jezici imaju. Sujeta je zaustavila rad na njemu u CANU. Čirgić i njegovi su se povodom toga u Pobjedi oglasili 48 puta (najviše Čirgić 10, Šušanj 7 i Vojinović 6 puta). Njima su bili pridruženi Đeljošaj 8 puta i Mustafić 3 puta.

Radam

Čestitam...savršen intervju. Pišite, saopštavajte da šira javnost čuje i sazna kako o nama govore i misle najpoznatiji svjetski umovi i enciklopedisti. Ovo trebaju da čuju svi, a posebno mladi ... oni koji dolaze.