Festival “Mirëdita, dobar dan” zatvoren je sinoć svečanom dodelom nagrade reditelju Ognjenu Glavoniću, jer je – kako je rečeno – svojim filmovima “Dubina 2” i “Teret” prekinuo “sramotni zavjet ćutanja” o masovnoj grobnici u Batajnici i na taj način napravio veliki korak u približavanju srpskog i kosovskog društva.
Predstavnica Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji Fiona Jelići je prilikom uručenja nagrade u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju rekla da se ne priča o grobnici u Batajnici i da se o žrtvama i dalje ništa ne zna, da grobnice u Batajnici nema u javnom prostoru Srbije, u razgovoru, ni u pamćenju, a da je Glavonić jedan od onih koji su se tome glasno i artikulisano usprotivili.
Dobitnik nagrade Ognjen Glavonić je zahvalio na nagradi i dodao da “osobe koje se izlože kao mladi u Inicijativi mladih za ljudska prava čeka pljuvanje, nasilje i agresija“, zbog čega je sa ponosom prihvatio ovu nagradu, kako bi ih podržao.
Nagrada festivala “Mirëdita, dobar dan” dodeljuje se treću godinu pojedincima i institucijama koje grade posebne odnose između srpskog i kosovskog društva.
Pored dodjele nagrade, prisutni su tokom posljednjeg dana festivala mogli da prate i učestvuju u debati “Tranziciona pravda na Kosovu danas”, na kojoj se raspravljalo o sjećanju na žrtve rata na Kosovu, pojedinačnoj odgovornosti i procesuiranju ratnih zločina, kao i o pronalasku nestalih lica.
Politički analitičar i autor publikacije „Demokratizacija tranzicione pravde: Ka promišljenoj infrastrukturi za suočavanje sa prošlošću na Kosovu“ Besart Lumi je rekao da se Kosovo još bavi poteškoćama sa suočavanjem sa prošlošću, kao i da i dalje postoji problemi sa nedostatkom informacija o tome šta se desilo tokom rata i sa nestalim licima.
“Potrebno je uključiti sve etničke grupe i da se pribave sve informacije. Vrlo je važno što postoji inicijativa da se priča o prošlosti i da onda vidimo kako treba da izgleda strategija za tranzicionu pravdu”, kazao je Lumi.
Jovana Radosavljević iz Nove društvene inicijative iz Kosovske Mitrovice je rekla da Srbi na Kosovu nikada nijesu bili dio pregovora, niti su bili za pregovaračkim stolom, kao i da se ne osjećaju uključenim u kosovske institucije, iako su dijelom integrisani.
“Razlog zašto srpska zajednica ne vjeruje kosovskim institucijama je zato što same kosovske institucije ne poštuju kosovske zakone”, navela je Jovana Radosavljević.
Aktivistkinja iz Prištine Nora Ahmetaj je rekla da građani Kosova treba da idu naprijed i da se traži istina za žrtve bez obzira na etničku pripadnost.
“Albanska populacija većinski misli da bi izvinjenje iz Srbije smekšalo odnose. S druge strane, mladi iz srpske zajednice govore da su zločini individualni i da oni koji su odgovorni za zločine, treba da odgovaraju”, kazala je Ahmetaj i dodala da je potrebno napraviti bazu podataka iz koje će učiti mladi šta se desilo u prošlosti, kako se iste situacije nikada više ne bi ponovile.
Festival je zatvorio glumac Tristan Halilaj čitanjem odlomaka iz svoje knjige „Ričard Gir je bio ovdje“ zbirke priča koja je originalno objavljena na srpskom jeziku.
Za kraj, publika je mogla da odgleda i film „Agina kuća“ koji se prikazuje u Centru za kulturnu dekontaminaciju.
Inspiracija za festival “Mirëdita, dobar dan!” je Bekim Fehmiju, poznati albanski, kosovski, beogradski, jugoslovenski i svjetski glumac koji predstavlja simbol jedinstva i raskola, ali i mogućnost povezivanja dva kulturna prostora u jedinstvenu cjelinu, objasnila je Inicijativa mladih za ljudska prava.
Festival „Mirëdita, dobar dan!“ se od 2014. održava u Beogradu, a organizuju ga Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanske Inicijative iz Beograda i Integra iz Prištine.
Otvaranje ovogodišnjeg festivala pokušale su da spriječe grupe ekstremnih desničara.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR