Izložba radova jednog od prvih školovanih crnogorskih slikara s početka 20. vijeka, Filipa Vučkovića (1888-1961), otvorena je danas u Njegoševom muzeju – Biljardi na Cetinju, povodom šezdesetogodišnjice umjetnikove smrti, saopšteno je iz Narodnog muzeja.
Izložba, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, obuhvata 48 radova manjeg formata, nastalih u intervalu od 1915. do 1940. godine, rađenih u tušu, akvarelu i ulju, koji su u vlasništvu Vučkovićeve porodice.
Izložbu je, uz poštovanje aktuelnih zdravstvenih mjera, otvorila direktorica Narodnog muzeja, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, Anastazija Miranović, koja je naglasila da je nastala u želji da se podsjeti na nezaobilazne crnogorske "međaše" likovne misli, koji su temeljili put kasnijim velikanima crnogorske likovne umjetnosti, bez kojih ona svakako ne bi bila to što jeste.
"Poput Janka Brajovića, znamenitog crnogorskog vajara, koji je stvarao i živio u „dalekom svijetu“, svijetu koji ga je više znao i cijenio od domaćeg, zavičajnog i Filip Vučković je nepravedno zaboravljen, površno i rijetko pominjan u sporadičnim stručnim opservacijama koje su se bavile generalnim ili tematskim presjecima ovdašnje likovne scene prve polovine dvadesetog vijeka", kazala je Miranović.
Ona je istakla da je Vučković tematski vezan za uobičajeni akademski prosede - portret, akt, pejzaž, gradske vedute; stilski ostaje dosljedan sebi, što je zapaženo na samom početku njegovog umjetničkog školovanja.
"Kontinuirana i permanentna edukacija u obrazovnim institucijama, a ništa manje u evropskim muzejima i galerijama, kanališe prikupljena i osvojena znanja u snažnu podršku Vučkovićevom zapaženom talentu i senzibilitetu, u stameni osolonac njegovom samopouzdanju za vlastita likovna promišljanja i iskaze.
Nema kod Vučkovića naglih iskoraka, sve ide i slijedi postupnost, u obrazovanju, u iskazu, maniru. Blage tonske modulacije, uglavnom zemljanih tonova, postepeno ustupaju prostor oslobađanju boje i forme, akcentovanim prodorima svjetlosti i većoj izražajnoj ekspresivnosti. Neminovno, duh epohe i akademskog obrazovanja u centrima ondašnje umjetnosti očitavao se u Vučkovićevom stvaralaštvu.
Ipak, ovaj talentovani umjetnik je uvijek ostajao privržen sebi, svom osjećaju, ne dozvoljavajući da ga akademizam sputa u finim, poetizovanim iskazima, ekspresijama viđenog i proživljenog", kazala je Miranović i dodala da čitav stvaralački opus Filipa Vučkovića predstavlja intimistički portret jedne epohe - portrete ljudi, mjesta, predjela, atmosfere.
Prema njenim riječima, u svim različitim žanrovima, motivima, tehnikama, Filip Vučković ostaje konzistentan i dosljedan vlastitom umjetničkom introspekcijskom pogledu u suštinu stvari, pojava i stanja. Titrajne nemire duše naljepše iskazuje u svojim akvarelima, dok se u crtežima, uglavnom tušem, dominantno ispoljava nervatura, stav, racio.
Ona se zahvalila Vučkovićevoj porodici na ustupanju radova za izložbu i iskazala očekivanje da je Narodni muzej uspio pobuditi interesovanje javnosti, prije svega one stručne, da ispod koprena crnogorske istorije umjetnosti otkrije vrijednost autentičnog, referentnog umjetničkog djela koje decenijama čeka adekvatnu valorizaciju.
Ispred porodice obratio se Aleksandar Vučković, koji se zahvalio Narodnom muzeju, dr Anastaziji Miranović i rukovoditeljki Njegoševog muzeja Isidori Kovačević, što su omogućili da se organizuje izložba upravo na šezdeset godina od umjetnikove smrti.
Filip Vučković pripada malom broju crnogorskih, školovanih umjetnika s početka dvadesetog vijeka. Završio je prestižnu, minhensku umjetničku Akademiju (Kraljevska Bavarska akademija likovnih umjetnosti - Koniglich Bayerische Akademie der bildenden Kunste). Takođe, dvije godine je proveo u Parizu u Školi lijepih umjetnosti (L' Scole Nationale des Beaux-Arts).
U pojedinim navodima pominje se Vučkovićeva edukacija i u Veneciji, na tamošnjoj umjetničkoj Akademiji, koju je, po istim, završio 1924. U Parizu, 1919. na izložbi jugoslovenskih umjetnika bio je jedini učesnik/predstavnik iz Crne Gore, u plejadi, tada, najistaknutijih jugoslovenskih umjetnika - Ivana Meštrovića, Vlaha Bukovca, Save Šumanovića, Rista i Bete Vukanović itd.
Otvaranje izložbe je organizovano bez prisustva publike, zbog aktuelnih zdravstvenih mjera u suzbijanju pandemije korona virusa, i prenošeno on line preko društvenih mreža Narodnog muzeja.
Autorka izložbe je Anastazija Miranović, a biće u postavci do 29. marta 2021. godine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR