Uprkos problemima, Crna Gora je u protekloj godini proizvela nekoliko značajnih filmova, što je u najvećoj mjeri zasluga pojedinaca-entuzijasta nego što je uspjeh crnogorske kulturne politike, ocjenjuje producent Ivan Đurović.
Montenegro Film Forum organizovan je peti put protekle sedmice, a na jubilarnom izdanju stručnjaci iz regiona i Evropske unije, diskutovali su, između ostalog, o izazovima kinematografija malih zemalja.
Iako se čini da Crna Gora dijeli usud sa susjedima, naši filmski problemi dublji su, pojašnjava osnivač producentske kuće "Artikulacija", koja je i inicirala Montenegro film forum.
"To je jednostavno pitanje brojki. Na ovako malom tržištu mi nemamo ekipe, nemamo opreme i dosta nam je teže da se upustimo u film. Pritom, budžet koji Ministarstvo kulture odvaja za film je, malo je reći, skroman, čak i odnosu na najmanje države regiona poput Kosova", kazao je Đurović za portal Antena M.
"Premda na prvi pogled problemi svuda izgledaju isto, mi imamo mnogo veći problem", dodaje Đurović i kao primjer daje komparaciju sa Makedonijom.
"Oni imaju pet miliona godišnje, a mi 300.000."
Uprkos limitiranom budžetu, 2016. nije bila loša po crnogorske filmadžije, opšti je stav.
Čija je to zasluga?
"Filmovi iz naše države, kako kratki, tako i dugometražni imali su uspjeha na prestižnim festivalima. Ono što jeste za diku i što jesu relevantni rezultati su i dva sjajna dugometražna crnogorska filma ove godine", kaže Đurović.
A na pitanje da li su tim uspjesima kumovali istrajnost i entuzijazam pojedinaca ili sistemsko rješenje države, Đurović pojašnjava:
“Kad smo mi počeli filmsku priču, malo je reći da je to bilo na najnižem nivou. To je bila prava borba... Sada kad pogledate te filmove, oni možda izgledaju naivno, ali su pokrenuli stvar. Ta borba entuzijasta je stvorila enormno bolje uslove u kojima sada radimo."
Dodaje da država jeste uradila neke stvari, ali često na inicijativu zainteresovanih pojedinaca, civilnog sektora, filmskih radnika...
"Makar su imali sluha da nas saslušaju", navodi Đurović za Antenu M. "Ne često, ali kada su nas slušali to je bilo vrlo plodonosno. Primjer je i Zakon o kinematografiji."
Stoga je, zaključuje, "ovo zasluga ljudi koji se bave filmom a u manjem dijelu države".
MFF daje i podstrijek mladim ljudima iz domena filma time što ih nagrađuje. Ove godine je na konkursu za scenario kratkometražnog igranog filma pobijedio Bojan Stijović, koji studira na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti, s djelom "Tri praseta".
Crnogorska autentičnost
Holivudski mainstream narativ postao je vodija kinematografijama širom svijeta, ali crnogorska se ipak odupire, smatra naš sagovornik.
"Naši filmovi se poprilično razlikuju od regiona. Time ne govorim da su kvalitetni, to je već posve druga priča... ali, odudaramo od regiona temama i načinom obrade", precizira Đurović.
"Forsiramo autorski film, kakav god da je. On, istina, često daje loše rezultate ali ima svoj pečat."
S druge strane, napominje i da mi nemamo novca niti je naročito pametno da jurimo Holivud.
"Holivudski film, voljeli ga ili ne voljeli, iziskuje novac. Hrvatska na primjer ima neke serije u tom maniru, ali mi to produkcijski ne možemo da dosegnemo."
Kako se mjeri filmski uspjeh?
Đurović smatra da javnost u Crnoj Gori često bezrazložno hvali uspjehe pojedinih filmova.
Naime, na pitanje kako se uopšte da izmjeriti umjetnički uspjeh na tržištu, producent kaže da se "često hvalimo nekim kvantitativnim stvarima, poput - film je bio na 30 festivala".
"Ukoliko su to, međutim, neki palanački festivali, onda me taj uspjeh nimalo ne impresionira", navodi Đurović.
"Ako je film bio u glavnom programu Venecije kao što je bio Salatićev, ako se osvoji nagrada u Sarajevu kao Dušan Kasalica, ako prođe kroz vrhunske smotre poput Šahmanovićevog ili Milatovićevog djela...to su relevantni rezultati", ukazao je Đurović na svijetle momente crnogorske kinematografije.
"A to hoćemo li po nekim kasabama balkanskim osvojiti nešto ili kafanskim festivalima, koje organizuje naša dijaspora, to nijesu relevantni uspjesi", dodaje Đurović uz napomenu da ne potcjenjuje dijasporu nego govori o festivalskim kriterijumima.
Zaključio je i da su stručnjaci iz regiona primijetili taj problem, te da i crnogorski mediji i šira javnost često takve stvari nezasluženo tretiraju kao veliki uspjeh, ne praveći razliku od istinski značajnih rezultata.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR