Dvotomna studija istaknutog makedonskog medieviste prof. dr Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“ koju je objavila Matica crnogorska, promovisana je sinoć u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju, predočeno je u saopštenju Matice.
Prema riječima urednika i prevodioca Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, pred crnogorskom i regionalnom javnošću je voluminozno naučno djelo, oslobođeno romantičarskih strasti, ističe Matica crnogorska.
"U uslovima permanentnih nasrtaja na crnogorski nacionalni i duhovni identitet i pokušaja njegovog otimanja, djelo koje večeras premijerno predstavljamo, još jednom potvrđuje njegovu duboku zasnovanost. Prateći autentični razvoj crnogorske kulturne i duhovne istorije i crnogorskog identitetskog kontinuuma, ova monografija nas dodatno uvjerava da će svaka kvazinaučna, hegemonistička konstrukcija, nužno biti prepoznata kao vještačka, i da će kao takva samu sebe poraziti.
Zbog svega navedenog dvotomno djelo 'Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu' prof. Ilije Veleva ima prvorazredno crnogorsko identitetsko i suverenističko značenje", rekao je Ivanović i dodao "da se identitet nacije ne može sagledati samo iz jedne faze razvitka; nužno je posmatrati ukupnost manifestacija u ostvarenom istorijskom razvitku".
Pored navedenog, Ivanović je predočio da "nacija u svome nastanku na osoben način prima uticaje osnovnih pokretačkih snaga ukupnog društvenog razvitka među kojima značajno mjesto pripada hrišćanstvu, kao religiji, civilizaciji i kulturi, bez koje se ona ne bi ni mogla ostvariti kao posebna kategorija.
Konkretna istraživanja i sinteze koje nalazimo u ovoj monografiji, obogaćuju naše poznavanje preduslova stvaranja crnogorske nacije, a njihov značaj se ogleda i u upotpunjavanju znanja o njenom duhovnom utemeljenju u hrišćanskoj tradiciji".
Istoričar Božidar Šekularac kazao je da knjiga Ilije Veleva osvjetljava još jednu dimenziju crnogorske istorije.
"Nestanak i prisajedinjenje nezavisne Cne Gore srpskoj državi, kojoj je bila potrebna crnogorska državotvorna, duhovna, kulturno-istorijska i nacionalna tradicija da bi poduprla svoje hegemonističke ideje i podredila ih svojim interesima. Podstiču se razni kultovi, naročito Nemanjića, a detronizovana je i crnogorska crkva, navodno samoukidanje, a ne okupacija", kazao je Šekularac.
Prema njegovim riječima, crnogorsko pitanje između 1920. i 1944. imalo je nesagledive posljedice za nacionalni, duhovni i kulturno-istorijski identitet Crne Gore i Crnogoraca.
Tek će 1944/45. formiranjem jugoslovenske države, Crna Gora dobiti mjesto pod suncem koje joj je silom oduzeto, uspostavlja se nacionalna ravnopravnost Crne Gore u federalnoj državi. Nažalost, posljedice se osjećaju i danas – rekao je Šekularac.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović istakao je da su u djelu Ilije Veleva determinisani markeri hrišćanskog identiteta na crnogorskom prostoru, te da njegova studija predstavlja sveobuhvatan sadržaj kulturno-istorijske zaostavštine, u obliku duhovnih i materijalnih tragova nastalih u proteklih dva milenijuma na crnogorskom prostoru.
"Bogatu riznicu koju samo fragmentarno možemo sagledati i razumjeti, naročito kada je u pitanju prvi milenijum hrišćanstva, profesor Velev je dao iscrpan uvid i interpretaciju poznatih istorijskih izvora i arheoloških nalaza, koristeći se komparativnom metodom u objašnjenju tako složene tematike. Profesor Velev ponudio je potrebne odgovore na nastanak i razvoj hrišćanskog učenja i crkvene organizacije ne samo na prostoru Crne Gore nego i širem koji je obuhvatala dukljanska država.
Preko anticipiranja brojnih izvora i korišćene literature iz oblasti istorije književnosti i umjetnosti, prava, filozofije, teologije, običaja i dr., korišćena je komparativna metoda u cilju eksplanacije nekih opštih mjesta u istoriji hrišćanstva, predstavljajući stručnoj i naučnoj javnosti dubinsku analizu duhovnog nasljeđa gdje je hrišćanstvo dominantno, ali ne isključivo, odredilo kulturološke odrednice Crne Gore imajući u vidu prisustvo islama na ovim prostorima nekoliko vjekova", kazao je Jovović.
Prvi tom ove knjige je, prema riječima Jovovića, veoma bitan za razumijevanje „dugog procesa etnogeneze crnogorskog naroda koji na ovom prostoru predstavlja istorijski sukcesor drevnih tradicija od antičkog doba, preko rimske i vizantijske provincije Duklje, pa do kneževine i na kraju Kraljevine Duklje“.
"Upravo je hrišćanstvo uticalo da različiti etnosi koji su obitavali na današnjem tlu Crne Gore, ilirski, romanski i slovenski, do kraja IX vijeka budu integrisani u jedinstveno narodno biće ili politički subjekt koji se u pisanim izvorima naziva Dukljanima. Samo hrišćanska crkva je u datim okolnostima tako heterogene etničke zajednice mogla objediniti kroz crkvenu organizaciju i stvoriti kolektivnu svijest o dukljanskoj tradiciji koja će postojati sve do kraja srednjeg vijeka", naveo je Jovović.
Politikolog Radovan Radonjić nazvao je Veleva jednim od rijetkih pravoslavaca koji se usudio da dođe u Crnu Goru da nam kaže ono što, prema njegovom mišljenju, jeste trebalo, ali i ono što nijesmo uradili.
"Pokazali ste nam kako se piše velika knjiga, ona koja ostaje iza svog autora kao svjedočanstvo da je imao rašta da se rodi. Istovremeno, ona nas obavezuje da se, i u vlastitim osvrtima na prošlost, postavimo drugačije – kritičnije, ozbiljnije i odgovornije. Jer pitanje crkve je veliko, posebno osjetljivo pitanje u istoriji Crne Gore, koja je – kako iz vaše knjige jasno vidimo – imala vrlo značajnu, ali i tragičnu ulogu u kulturno-istorijskom razvoju ovog prostora", istakao je Radonjić.
Autor Ilija Velev ističe da njegova monografska studija nije usmjerena protiv bilo koga.
"Odmah želim da naglasim – ova knjiga nije antisrpska, nije antihrvatska, niti je usmjerena protiv bilo koga. Ovo je montenegristička knjiga koja oslikava sve procese koji su se odvijali na prostoru Crne Gore. Govori o svim civilizacijskim slojevima, odnosno supstratima. Njenih 850 stranica rezultat su metodološkog pristupa usmjerenog na objašnjavanje pojava koje su ostavile trag i talog kroz civilizacijske slojeve. Cilj je da crnogorski narod zna da ima svoju tradiciju i da s njom živi", kazao je autor.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR