Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uručio je večeras na svečanosti u Vili „Gorica“ Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu Bećiru Vukoviću, za knjigu „Kuće beskućnika” i grafičaru Velju Stanišiću, za autorsku izložbu „Evolucija”.
- Obraćajući se prisutnima, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je istakao da dvije ključne istorijske prekretnice 13. jul 1878. i 13. jul 1941. godine, iako razdvojene decenijama, spaja ista vrijednost - borba za slobodu i dostojanstvo naroda Crne Gore. Predsjednik Skupštine je naveo da 13. jul treba da bude podsjetnik da se sloboda ne podrazumijeva, te da iako je teritorijalno mala, Crna Gora mora da bude zemlja slobodnih, srećnih i bogatih ljudi, navodi se u saopštenju.
Kako dodaju iz Skupštine, rema riječima Mandića, 13. jul 1941. godine svjedoči o iskonskoj iskri slobode, navodeći da je taj datum bio autentičan, opštenarodni odgovor na pokušaj okupatora da ponize čast i ime Crne Gore.
Mandić je dodao da je njegova današnja misija da ne govorimo samo o prošlosti, već i o budućnosti.
„Naša misija nije da samo obilježavamo datume. Naša misija je da vaspitavamo generacije. Da mlade učimo ko su, odakle potiču, i što duguju svojim precima, ali i svojim potomcima. Da ih učimo da sloboda nije data, već izborena. Da pravda nije deklaracija, već borba. Da služenje narodu nije fraza, već životni poziv. I ono najvažnije – da bratska ljubav i pomirenje nemaju cijenu, a ni alternativu“, kazao je Mandić.
Tokom izlaganja, predsjednik Skupštine uputio je zahvalnost ovogodišnjim laureatima i naveo da su njihova djela, posvećenost i uspjesi simbol onoga što 13. jul treba da bude u 21. vijeku - borba ne više samo za teritoriju, već za duh, za obraz, za kulturu, za čovjeka.
„Svi znate da su danas u Crnoj Gori plate i penzije najveće od uvođenja višestranačja i prelaska iz jednog zatvorenog ekonomskog sistema na tržište slobodne ekonomije, a ja vam sa ovog mjesta kažem da to nije dovoljno! Plate i penzije moraju da budu još veće, moramo da stvorimo sigurnost za nove naraštaje, ali i za one najstarije, koji su svoj životni vijek posvetili ovom društvu. Zacrtali smo jasne ciljeve. Ne samo da želimo, nego moramo da učinimo da naša Crna Gora bude zemlja slobodnih, srećnih i bogatih ljudi. Na spoljnopolitičkom planu, put se zna – uvešćemo Crnu Goru u zajednicu najrazvijenijih, demokratskih zemalja Evrope i svi smo na tom putu zajedno, dragi moji prijatelji. A kako bi postigli taj veliki iskorak, moramo prije svega da se pomirimo među sobom. Moramo da naučimo da slušamo onog drugog i da ga razumijemo. Završeno je sa vremenom diktature jednog čovjeka, jedne partije i jednog miljea. Ta mračna vremena se nikada više neće vratiti. Ovo je vrijeme dogovora, ovo je vrijeme praštanja, ovo je vrijeme bratskog izmirenja. Pomirenje je luča ljubavi i svjetlost razuma i ono nikako ne može biti slabost, naprotiv ono predstavlja snagu ogrnutu istinom. Ono predstavlja hrabrost dobrih ljudi koji ne veličaju sebe, koliko poštuju drugoga“, zaključio je predsjednik Skupštine Crne Gore.
Obrazlažući odluku ovogodišnjeg Žirija, prisutnima se obratio Nikola Rakočević, predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, koji je ukazao na kriterijume za dodjelu najvišeg državnog priznanja koje se dodjeljuje u čast Dana državnosti Crne Gore.
„Godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu, koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore”, podsjetio je Rakočević.
U ime dobitnika, književnik Bećir Vuković je kazao da smo isuviše mali i nemoćni da bismo se još dijelili, te da pomirenje u suštini znači preobraženje.
„Od svih podjela najgore su vještačke podjele, a od svih vještačkih podjela, zaista, najgore su ideološke podjele. Ipak, živimo u realnom svijetu a ne vještačkom, i treba nam istina, odnosno istinsko a ne vještačko pomirenje. Treba nam istina, a ne simulacija.“
Vuković je istakao da je, prije svega, neophodno da se pomirimo u svojoj kući.
„Ako se ne pomirimo, onda, i ne izlazimo iz kuće. Nepomireni, nigdje nismo pristigli. Da nije bilo 13. jula 1878, ne bi bilo ni ovog 13. jula kojeg slavimo“, zaključio je Vuković.
Svečanosti povodom ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade prisustvovali su poslanici, predstavnici sudske i zakonodavne vlasti, crkveni velikodostojnici, predstavnici diplomatskog kora, te predstavnici medija.
Mila K
Parada ćacilenda u tunjavosti sa obzorjem karleušanskog.
Blažo
Ne mojte nas vrijeđati,niste vi nas brat i nikad nećete biti. 13 Julsku nagradu su ustanovili i omogućili partizani i sve ono što je tekovina 13og Jula 1941,datuma bez kojeg ne bi bilo ni ove nagrade niti ove države. Da su se 1945 pitali "braca" koja su 1918 izdali Crnu Goru,sad bi bili srpski srez.
Orlov krš
Nema mirenja sa fašizmom i fašistima, Mandiću!