Tribina "Njegoš kao inspiracija umjetnika“ održana sinoć u Matici crnogorskoj

Generacije rođene devedesetih godina Njegoša danas poznaju gotovo isključivo kroz mim kulturu, često pogrešno citirane izreke i objave na društvenim mrežama.

Taj odnos prema djelu jednog od najznačajnijih crnogorskih književnika, ocijenjeno je sinoć na tribini „Njegoš kao inspiracija umjetnika“, predstavlja i ogledalo stanja svijesti mlađih generacija. Tribinu je, u susret Njegoševom danu – prazniku crnogorske kulture, organizovala Matica crnogorska.

Kroz istoriju, brojni su umjetnici, književnici, kompozitori, slikari, vajari, pozorišni i filmski reditelji stvarali djela nadahnuta Njegošem – fragmentarno ili u potpunosti. Ovog puta, Matica je pozvala predstavnike mlađe generacije umjetnika da govore o svom doživljaju najvećeg lirika među Petrovićima.

Pjesnik i novinar Andrija Radović kazao je da je današnjim mladima epika postala udaljena.

– Mi smo daleko od deseterca, od junačkih pjesama, a još dalje od tumačenja Njegoša. Ali su svima usta puna Njegoša – rekao je Radović.

Reditelj i scenarista Sead Šabotić istakao je da je Njegoš i danas ličnost koja pomjera granice i izaziva polemike, ali i da su njegova djela često zloupotrebljavana.

– Posebno od 2020. godine naovamo, vidimo mlade političare koji citiraju Njegoša, a nisam siguran da su ga uopšte čitali, a kamoli razumjeli. Mladi su poučeni određenim ideološkim matricama. Njegoša treba izučavati isključivo sa naučnog aspekta – poručio je Šabotić.

Na pitanje zašto umjetnici i dalje pronalaze inspiraciju u Njegošu, istoričar umjetnosti Miloš Marjanović podsjetio je da je interesovanje za njegov lik i djelo postojalo još za njegova života.

– Još tada, zahvaljujući njegovoj popularnosti, odlascima u inostranstvo i poznanstvima, Njegoš je postao poželjna tema umjetnicima. Kasnije je to preraslo sve granice – kazao je Marjanović.

Govoreći o vizuelnim prikazima, Marjanović je izdvojio rad Pera Počeka, koji je ilustrovao brojne scene iz Gorskog vijenca, kao i spomenik u Njegoševom parku u Podgorici i druga obilježja širom svijeta.

– Ti spomenici i danas imaju pažnju, nema vandalizma, a česti su selfiji pored njih – što pokazuje da Njegoš živi u skladu sa savremenim vremenom – istakao je on.

Radović je dodao da nijedna ličnost nije toliko inspirisala književnike kao Njegoš, i da se u toj težnji često gubi mjera.

– On piše o univerzalnim, iskonskim vrijednostima. Nama je Njegoš ono što je Dante Italijanima ili Gete Njemcima – stub i simbol klasične veličine – kazao je Radović.

Na pitanje kako odbraniti Njegoša od ideoloških zloupotreba, Šabotić je podsjetio da je posljednja ozbiljna odbrana njegovog lika i djela bila 1993. godine na Cetinju, kada su Liberali jasno rekli da je Njegoš Crnogorac, a ne Srbin.

– Njegoš je naš pjesnik i vladar. O njemu treba govoriti bez ideoloških opterećenja, sa istorijskog i književnog aspekta. Samo ozbiljan intelektualni pristup može razbiti mitove i podvale – zaključio je Šabotić.

Na tribini se govorilo i o filmu „Otapanje vladara“ reditelja Ivana Salatića, koji tematizuje lik vladara sličnog Njegošu, kao i o tome kakav bi Njegoš bio da je živio u digitalnom dobu.

Kompletan snimak tribine dostupan je na YouTube kanalu Matice crnogorske.