4 °

max 14 ° / min 2 °

Petak

12.12.

14° / 2°

Subota

13.12.

15° / 0°

Nedjelja

14.12.

13° / 7°

Ponedjeljak

15.12.

14° / 7°

Utorak

16.12.

12° / 8°

Srijeda

17.12.

12° / 9°

Četvrtak

18.12.

15° / 10°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Matine razgovori: Simbolika rozih pantalona otkriva dublje pukotine u našem društvu

Izvor: CGO

Kultura

Comments 0

Matine razgovori: Simbolika rozih pantalona otkriva dublje pukotine u našem društvu

Autor: Antena M

  • Viber

Ismijavanje, odbacivanje i osjećaj nepripadanja dio su svakodnevnice mnoge djece u školama, a scenario prikazan u filmu Dječak u roze pantalonama nije daleko od naše realnosti, ocijenjeno je danas na matine razgovoru “Ko se boji rozih pantalona i kako škole vide različitosti?”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Razgovor je održan u okviru 16. Crnogorskog filmskog festivala o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, inspirisan i filmom koji je zasnovan na istinitoj priči petnaestogodišnjeg Andree iz Italije, koji je nakon dugotrajnog vršnjačkog nasilja izvršio samoubistvo, a sve je počelo „šalom“ na račun boje njegovih pantalona.

Sagovornici Miloša Kneževića, koordinatora za razvoj u CGO-u, bili su Staša Baštrica, izvršna direktorka Kvir Montenegro, Al-Ammar Kašić, psiholog i psihotarapeut i Nikola Latković, pedagog u OŠ “Lovćenski partizanski odred” na Cetinju.

Al-Ammar Kašić je ukazao na dubinu i složenost problema nasilja, naglašavajući da promjene nijesu moguće ako unaprijed povjerujemo da su nedostižne. “Nikada ne smijemo pomisliti da nešto ne možemo uraditi, bez obzira koliko nas je malo”, rekao je on, ističući da nasilje prožima cijelo društveno ustrojstvo i oblikuju ga često nevidljive struje poput roda, klase i rase. Naglasio je da, kada se bavimo problemom, moramo ostaviti prostor da sagledamo njegove dublje korijene.

“Često imamo tendenciju da samo adresiramo simptome na površini. A kada pričamo o nasilju, pričamo o ljudskoj prirodi, o našoj evoluciji i nečemju što ide kroz naše gene i oblikuje čitav svijet u kojem živimo”, pojasnio je Kašić.

Napominje da ovaj problem nije moguće riješiti brzo i da je potrebno strpljenje. “Moramo njegovati kapacitete da izdržimo neprijatnosti onda kada je teško”, kazao je Kašić, dodajući da se promjene ne dešavaju naglo niti u okviru jedne generacije.

“Važno je blagovremeno posaditi sjeme koje će se njegovati kroz buduće generacije i ostaviti im u amanet zadatak da nastave rješavanje ovog problema”, zaključio je on.

Staša Baštrica je stava da vršnjačko nasilje nad LGBTIQ+ mladima nije problem pojedinca, već sistemski problem koji opstaje zbog neznanja, predrasuda i ćutanja odraslih. Naglasila je da se ono svakodnevno dešava u školama, ostavljajući duboke i dugotrajne posljedice.

„Ako želimo sigurnije škole i podržavajuće okruženje, mora se raditi na edukaciji i senzibilizaciji nastavnog kadra, roditelja i predstavnika i predstavnica institucija, kako bi mogli prepoznati, imenovati i spriječiti nasilje prije nego što nanese trajnu štetu“, poručila je ona, dodajući da se samo tako može mijenjati kultura koja toleriše diskriminaciju i graditi okruženje u kojem je svako dijete sigurno, vidljivo i prihvaćeno onakvo kakvo jeste.

Nikola Latković je naglasio da učionica može biti sigurno mjesto samo ako se od prvog dana jasno postave norme koje se zasnivaju na uvažavanju, sigurnosti i pravu svakog djeteta da bude ono što jeste.

„Djeca najviše uče iz onoga što odrasli rade, pa je modelovanje prihvatanja ključni zadatak nastavnika“, podsjetio je on, ali i ukazao na neophodnost brzog reagovanja na svaku diskriminaciju, kao i saradnje sa roditeljima kako bi se gradile zajedničke poruke podrške i otvorenosti. „Najvažnije je jačati samopouzdanje djece koja se izdvajaju i stvoriti atmosferu u kojoj niko ne osjeća da mora da se sakrije da bi bio prihvaćen“, zaključio je Latković.

Jedna od učesnica koja je pratila matine razgovor, Una Perazić, podvlači važnost otvaranja prostora za mlade da razgovaraju o vršnjačkom nasilju. „Mladi su spremni da pričaju o ovoj temi, samo treba da im se da prostor od strane starijih i samog obrazovnog sistema“, kazala je ona. Istakla je da heterogenost grupe nije prepreka, već da je „najbitnije da se o tome govori i da se postepeno izgrađuje okruženje zasnovano na toleranciji”.

Film Dječak u roze pantalonama će crnogorska publika imati priliku da pogleda u okviru glavnog programa Festivala, u subotu, 13. decembra, u 18:45h, u Crnogorskoj kinoteci.

Događaj je dio projekta „Kroz kaleidoskop raznolikosti – bolje perspektive za LGBTIQ prava“ koji realizuje CGO uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR