Skidanje rogova se pokazalo efikasnijim i jeftinijim od tradicionalnih metoda zaštite poput rendžera, tvrde naučnici.
Prema novom istraživanju, uklanjanje rogova nosorozima značajno smanjuje krivolov, što otvara pitanje koliko su stvarno efikasne tradicionalne i skupe metode zaštite ovih afričkih životinja, prenosi Guardian pozivajući se na istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Science.
Krivolov zbog rogova predstavlja ozbiljnu prijetnju za svih pet vrsta nosoroga. Rog, koji je sastavom sličan ljudskom noktu, koristi se u tradicionalnoj medicini u Kini, Vijetnamu i drugim azijskim zemljama. Na crnom tržištu dostiže cijene od više desetina hiljada dolara, uprkos tome što se pogrešno vjeruje da liječi temperaturu, bolove i nizak libido.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science ukazuje na učinkovitije načine zaštite nosoroga. Analiza sprovedena u regionu Velikog Krugera u Južnoj Africi – gdje živi četvrtina svih afričkih nosoroga – pokazala je da je od 2017. do 2023. godine krivolov smanjen za gotovo 80% zahvaljujući uklanjanju rogova.
Istraživanje je sprovedeno kroz saradnju naučnika, zaštitara prirode i državnih institucija. Zaključeno je da tradicionalne metode – kao što su rendžeri, kamere, psi tragači i helikopteri – iako su otkrile stotine krivolovaca, nisu imale značajan uticaj na smanjenje broja ubijenih nosoroga, uprkos milionskim troškovima.
„Skidanje rogova da bi se smanjio motiv za krivolov dovelo je do 78% manjeg broja ubijenih nosoroga, koristeći svega 1,2% ukupnog budžeta za njihovu zaštitu“, rekao je dr Tim Kajper (Tim Kuiper) sa Univerziteta Nelson Mandela, glavni autor studije. „Možda treba da preispitamo ciljeve. Da li nam je cilj samo da hapsimo krivolovce? To, izgleda, ne daje veliki rezultat u sprečavanju ubistava nosoroga“.
Sam postupak uklanjanja roga podrazumijeva da se nosorog uspava, zatvore mu se oči i uši, a zatim se električnom testerom odstrani rog. Rog kasnije ponovo izraste – u prosjeku, nosorog treba ponovo da se ‘obradi’ na svakih godinu i po do dvije. Procedura je vrlo bezbjedna i ne nanosi bol životinji.
„Najvažniji zaključak je da se uklanjanje rogova pokazalo kao najučinkovitije. Ne tvrdimo da druge metode ne rade – one su uspješne kada je u pitanju otkrivanje krivolovaca. Ali samo hvatanje krivolovaca ne znači i manje ubistava nosoroga“, objasnio je Kajper.
U Južnoj Africi krivolov i dalje predstavlja ozbiljan problem – u prva tri mjeseca 2025. godine ubijena su 103 nosoroga, dok ih je tokom 2024. godine ubijeno 420. Posljednjih decenija, populacija nosoroga u Aziji i Africi drastično je opala, najviše zbog krivolova i gubitka prirodnog staništa, a sve je počelo još u kolonijalnom periodu kada su ih evropski lovci nemilosrdno ubijali.
Autori istraživanja, među kojima su naučnici sa Univerziteta Kejptaun, Nelson Mandela, Stelenboš i Oksford, upozoravaju da uklanjanje rogova nije „čarobno rješenje“. Na nosorogu i dalje ostane dio roga koji neki krivolovci smatraju vrijednim i spremni su da zbog njega ubijaju.
Šeron Hausman (Sharon Haussmann), jedna od pionirki u zaštiti nosoroga u Južnoj Africi i koautorka studije, igrala je ključnu ulogu u koordinaciji terenskih aktivnosti. Preminula je iznenada proteklog vikenda, a Kajper je u njen spomen istakao važnost saradnje između sektora koji često nemaju povjerenja jedni u druge.
„Da li nosorog bez roga i dalje ostaje nosorog? To je dublje pitanje“, rekao je Kajper.
Jedna prethodna studija crnih nosoroga pokazala je da, iako je krivolov bio manji, nosorozi bez rogova postaju plašljiviji i kreću se na znatno manjoj teritoriji. Istraživači vjeruju da rog ima ulogu u obilježavanju teritorije, što životinje više nijesu mogle da rade nakon skidanja roga.
„Ne želimo da ih stalno šišamo narednih 100 godina“, zaključuje Kajper. „U idealnom slučaju, treba da se pozabavimo uzrocima krivolova. Ali ovo je, nažalost, manje zlo u odnosu na ono što im se dešava kada ih krivolovci ubiju“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR