Batrićević: Abazovića čeka ne jedan, već deset Belvedera

Crna Gora propuštiće istorijsku priliku da se približi ulasku u EU i za to će jedini krivac biti URA, rezolutan je dr Nemanja Batrićević, uz opasku da, nakon onoga što su predsjedniku Vlade Crne Gore saopštili evropski partneri, niko ne može tražiti izgovor u tome da nije znao kakva je cijena politike koju vode. U intervjuu za Antenu M poručuje da će "žig izdaje nositi i oni koji možda nijesu ucijenjeni kao što očigledno Abazović jeste". 

Uprkos svemu, smatra da manjinska vlada nije bila pogrešan izbor, iz prostog razloga što bi, da je opstala Krivokapićeva "danas imali mnogo manje institucionalnih rješenja na raspolaganju i vjerovatno bi prijevremene izbore dočekali u mnogo goroj poziciji nego je to sada slučaj". Batrićević ne vjeruje da bi, nakon interpelacije za skraćenje mandata Skupštini, Abazović mogao da nastavi da vlada - "zamislite kako bi izgledao proces sklapanja nove vlade između URA-a, DF i Demokrata, bez podrške zapadnih partnera"?

Mladi politolog ne vjeruje da je Zapad još uvijek shvatio suštinu problema u Crnoj Gori i regionu. "Pitajte njihove zvaničnike što je veći problem Balkana, korupcija ili nacional-šovinizam? Dobićete isti odgovor - korupcija. Dok god je to njihov odgovor na sve društvene pošasti možemo sa sigurnošću tvrditi da Brisel i Vašington i dalje da ne razumiju Zapadni Balkan i Crnu Goru".

Na pitanje šta u datim okolnostima mogu da urade DPS, BS, SD i SDP, Batrićević odgovara: "Za početak, mogu da prestanu biti pasivni. Posljednje dvije sedmice mogli smo čuti jedva nekoliko, i to prilično blagih, izjava. Njihove partijske mreže nijesu aktivne i to se jasno vidi u tome sa koliko ležernosti su se odnosili prema protestima koje su organizovale građanske inicijative".

Dr Nemanja Batrićević ističe da se eventualnim usvajanjem ugovora sa Crkvom Srbije ne stavlja tačka na tu temu. "Period između usvajanja prijedloga i potpisivanja ugovora treba iskoristiti za pripremu masovnih protesta i nenasilnog otpora. Abazović mora da zna da ako misli ovakav Ugovor potpisati da će na ulicama imati ne jedan, nego deset Belvedera"!

Antena M: Šta može da motiviše ili naćera premijera da zaljulja iz temelja svoju vladu?

Batrićević: Ne bih rekao da Vladu Crne Gore ljulja Dritan Abazović. On je samo instrument za destabilizaciju u rukama onoga ko ga je na to mjesto postavio – Aleksandra Vučića. Podśetio bih da su prema neistomišljenicima tradicionalno brutalni beogradski mediji neobjašnjivo „nežni“ prema crnogorskom premijeru, te da je DF gotovo bez riječi progutao rušenje prethodne vlade. Čuvanjem kadra DF poput Milutina Đukanovića i Ugovorom sa Crkvom Srbije Abazović vraća dug Vučiću, koji ne mari za stabilnost Vlade u Podgorici i koji žuri da u, po njega nepovoljnim spoljnopolitičkim uslovima, ostvari osvajačke ciljeve u Crnoj Gori.

Zašto Abazović pristaje da se stavi  na stranu velikosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori? U to ne možemo biti sigurni, ali sve je očiglednije da on nema izbora. Profesor beogradskog univerziteta, Nikola Samardžić, javno je govorio o Abazovićevom susretima sa visoko pozicioniranim funkcionerima BIA-a u jednoj suśednoj državi. Premijer se nije potrudio da demantuje takve navode. Proćiće neko vrijeme prije nego saznamo kako i zašto se Abazović našao u takvoj poziciji, ali to je jedino logično objašnjenje za ponašanje „evropskog“ premijera i „pomiritelja“, koji je spreman da se ogluši o nikad jasnije mišljenje evropskih partnera i da rizikuje rušenje sopstvene vlade.

Antena M: Je li trenutak da se konstatuje: manjinska vlada bila je za suvereniste jasan rizik, odlučili su da uđu u taj rizik jer su imali malu nadu- sada je ta nada propala?!

Batrićević: Manjinska vlada je od početka bila veliki rizik. Bilo je jasno da promjena strategije u Beogradu neće značiti promjenu strateških ciljeva i da će trajanje manjinske vlade biti period pun iskušenja. No, ipak bih se vratio na prirodnu referentnu tačku u odnosu na koju treba tumačiti političke rizike, a to je Krivokapićeva vlada. Nije lako ocijeniti đe bi danas bili da je ta vlada nesmetano nastavila da urušava sistem posljednjih 6 mjeseci. Vjerujem da bi ta vlada takođe na dnevni red stavila Ugovor sa Crkvom Srbije, ali bi danas imali mnogo manje institucionalnih rješenja na raspolaganju i vjerovatno bi prijevremene izbore dočekali u mnogo goroj poziciji nego je to sada slučaj.

No svakako, već sad možemo reći da su neke nade propale. Crna Gora će propuštiti istorijsku priliku da se približi ulasku u EU i za to će jedini krivac biti Ura. Nakon što su im  evropski partneri u ponedjeljak dali do znanja da su Otvoreni Balkan i Ugovor sa Crkvom Srbije u ovoj formi u suprotnosti sa evropskom agendom, neće moći da kažu da nijesu znali koja je cijena ovakve njihove politike. Žig izdaje će nositi i oni koji možda nijesu ucijenjeni kao što očigledno Abazović jeste. Tri njegova ministra su u politici svega godinu dana i glasanjem za ovakav prijedlog će na svoja imena staviti političku hipoteku koju neće biti lako objasniti. Na primjer, hoće li gašenje evropske perspektive ruku dići i ministarka evropskih integracija Marović?

Pitanje je, naravno, hipotetičko. Znamo da hoće. Za sve zeleno i „evropsko“ u njima, srce im i dalje kuca samo za popove crkve Srbije. I to će se sada viđeti u živom prenosu.

Antena M: Pomenuli ste institucionalna rješenja i prijevremeno izbore. Da li je realno skraćenje mandata Skupštini, pa time i Abazovićevoj vladi? Šta ga može spriječiti da nastavi neko vrijeme da vlada uz podršku DF? Kako vidite u toj hipotetičkoj situaciji poziciju Demokrata?

Batrićević: Čini se da je plan da se ide na skraćenje mandata Skupštini, a ne na izglasavanje nepovjerenja Vladi. Razlika nije beznačajna i tiče se upravo DF-a i Demokrata. Teorija je da bi Demokrate lakše glasale za skraćenje mandata Skupštini i odlazak na prijevremene izbore, nego što bi rušili vladu sa DPS kad je na dnevnom redu Ugovor sa Crkvom Srbije. Ukoliko je ova pretpostavka tačna, to znači da nakon skraćenja mandata Skupštini Abazović nema mogućnost da nastavi vladati uz podršku DF-a.

Koliko je to realno? Imajući u vidu bliskost Crkve Srbije i Demokrata mogu da zamislim da se svrstaju na Urinu stranu. No, s obzirom na to sa koliko truda pokušavaju ovu vladu prikazati nelegitimnom, kao i sinoćnu izjavu Borisa Bogdanovića, ne bih se iznenadio da odluče ići na izbore. Na kraju, alternativa izborima nije lako izvodljiva. Zamislite kako bi izgledao proces sklapanja nove vlade između Ure, DF i Demokrata, bez podrške zapadnih partnera.

Antena M: Šta sada mogu da urade DPS, BS, SDP i SD?

Batrićević: Za početak, mogu da prestanu biti pasivni. Posljednje dvije sedmice mogli smo čuti jedva nekoliko, i prilično blagih, izjava. Njihove partijske mreže nijesu aktivne i to se jasno vidi u tome sa koliko ležernosti su se odnosili prema protestima koje su organizovale građanske inicijative.

U institucionalnom smislu, ukoliko prijedlog prođe na vladi, istog trenutka bi morali podnijeti inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, bez obzira na procjene da li će inicijativa proći. Vlada se jednostavno mora delegitimisati ili izazivanjem prijevremenih izbora ili izlaskom iz takve vlade.

Drugo, važno je imati u vidu da usvajanje prijedloga na Vladi ne znači automatsko potpisivanje Ugovora. Period između usvajanja prijedloga i potpisivanja ugovora treba iskoristiti za pripremu masovnih protesta i nenasilnog otpora. Abazović mora da zna da ako misli ovakav Ugovor potpisati da će na ulicama imati ne jedan, nego deset Belvedera. Građanska Crna Gora neće pasivno gledati na prepisivanje cjelokupnog kulturno-sakralnog blaga Crkvi tuđe države. Ta reakcija će postojati nezavisno od partija, ali samo sinergija između građanskih i političkih inicijativa može uplašiti izvođače radova rusko-srpskog „sveta“ u Crnoj Gori. Ukoliko žele da spriječe potpisivanje ovakvog ugovora partije moraju biti spremne rizikovati zajedno sa građanima i prestati se opterećivati da li će ih prijatelj „Noćnih Vukova“ okarakterisati kao „ekstremiste“.

Antena M: Ono na šta smo upozoravali odmah nakon izbora, sada postaje očigledan izazov- Abazović (kao da) uspijeva da naruši crnogorsko-albanske odnose!?

Batrićević: Koliko uspijeva ostaje da se vidi, ali on to svakako pokušava. Prosto, odličan odnos između Crnogoraca i manjinskih naroda predstavlja najveću strukturnu prepreku ciljevima velikosrpskih nacionalista. Građanski sklad koji je Crna Gora izgradila trn je u oku Vučiću, kome nije poželjno da u suśedstvu ima uspješnu, stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru. Takva Crna Gora je težak plijen, ali i podśetnik građanima Srbije na trulež njihovih političkih elita.

Svakako, Abazovićev uspjeh na planu narušavanja crnogorsko-albanskih odnosa biće ograničen, ako mu u tome ne pomagnu predstavnici pojedinih manjinskih albanskih partija – Genci Nimanbegu, Fatmir Đeka i Nik Đeljošaj. U pozadini njihovog zbližavanja stoji osovina Vučić – Rama, i to odavno već nije tajna. Pitanje za njih je da li vrijedno srušiti ono što se decenijama gradilo radi kratkoročnih ciljeva elita izvan Crne Gore? Hoće li pod ruku sa onima koji slave pokolje Albanaca i sanjaju nove genocide, ili će sa onima koji su im pružili bratsku ruku kad im je bilo najpotrebnije? Odgovor na ovo pitanje mora imati dalekosežne posljedice i ne vidim zbog čega je problem to javno reći.

Da ne bude zabune, svaki crnogorski građanin, bio on Crnogorac, Srbin, Albanac ili pripadnik bilo koje druge nacije, ima jednako pravo da odlučuje o sudbini Crne Gore i putu njenog daljeg razvoja. No, građanska jednakost sa sobom nosi i obavezu da se o državnom interesu vodi računa bez obzira na to da li konkretna odluka direktno pogađa pripadnike neke nacionalne grupe ili ne. U tom smislu, od krucijalne važnosti za opstanak građanske Crne Gore je to kako će se predstavnici manjina postaviti u odnosu na Ugovor sa Crkvom Srbije. Dakle, ovđe se ne radi o tome da katolici i muslimani odlučuju o statusu pravoslavnih bogomolja, već o odnosu njih, kao crnogorskih građana, prema kulturnom i sakralnom nasljeđu države koja garantuje njihova prava i slobode. Da je ovo zajedničko pitanje govori i činjenica da će ovakvom odlukom, recimo, i Svač – srednjovjekovni grad nastao na temeljima starije ilirske gradine - pripasti Crkvi Srbije. Na tom mjestu lokalno albansko stanovništvo se godinama uspješno branilo od pokušaja Crkve Srbije da drži službu na temeljima (katoličke) Crkve Svetog Jovana.

Nadam se da će predstavnici albanskih partija to shvatiti na vrijeme. Ukoliko ne, nadam se da će značaj broj birača Albanske nacionalnosti odlučiti da takve predstavnike kazni na izborima i nagradi one koji svoju građansku dužnost i lojalnost državi Crnoj Gori stavljaju ispred sitnih političkih interesa, poput recimo Mehmeta Zenke.

Antena M: Vjerujete li da su u Briselu i Vašingtonu shvatili šta se dešava u Crnoj Gori?

Batrićević: Ne vjerujem. I za to postoji veoma jednostavan test. Pitajte njihove zvaničnike što je veći problem Balkana, korupcija ili nacional-šovinizam? Dobićete isti odgovor - korupcija. Dok god je to njihov odgovor na sve društvene pošasti možemo sa sigurnošću tvrditi da Brisel i Vašington i dalje da ne razumiju Zapadni Balkan i Crnu Goru.

Pritisak koji evropske ambasade vrše na Abazovića ovih dana izraz su njihove potrebe da štite agendu EU, za koju je, nakon invazije na Ukrajinu, krucijalno da san o proširenju ostane živ. Dakle u ovom trenutku su se interesi poklopili sa našim, ali to i dalje ne znači da suštinski razumiju Crnu Goru i opasnost koja joj prijeti. Na kraju, pogledajte njihov odnos prema Vučuću, koji izgleda ostaje njihov miljenik na Zapadnom Balkanu.

Antena M: Znam da po svim istraživanjima crnogorski suverenistički, prozapadni blok ima veći glasački potencijal od prosrpskog i proruskog. Kako to potvrditi na narednim izborima?

Batrićević: Jeste, istraživanja daju dobre šanse procrnogorskim partijama da na izborima osvoje 41 mandat. Da bi se do toga rezultata došlo u praksi mislim da je važno voditi računa o nekoliko stvari/prepreka.

Prvi i najveći problem tiče se povjerenja unutar onoga što smo ranije zvali suverenistički blok. Saradnja sa Urom na lokalnom nivou od strane više partija hrani nepovjerenje kako će se te partija panašati nakon parlamentarnih izbora. U pripremi izbora koji bi eventualno bili raspisani te partije se moraju distancirati od URA-e i time delegitimisati njeno političko djelovanje na svakom nivou. U suprotnom, predizborna kampanja mogla bi dobiti formu okršaja između suverenističkih partija i vjerovatno ih koštala tog krucijalnog mandata.

Drugo, proevropske/suverenističke partije, a posebno DPS, moraju itekako voditi računa o odabiru kandidata. Na spisku kandidata ne smije biti niko čije ime bi moglo demotivisati birače ponovnim stavljanjem pred dilemu „država ili korupcija“. Ne ulazeći u kredibilnost pojedinih optužbi ili status aktivnih pravosudnih procesa, javna percepcija je u ovom trenutku dovoljno važna da bi morala uzeti primat prilikom odabira kandidata.

Treće, s obzirom na neizvjesnost izbora, od krucijalne važnosti je da proevropske snage iskoriste sve institucionalne kapacitete i međunarodne kontakte da, ako ne u potpunosti spriječe, onda umanje miješanje Vučića u izborni proces u Crnoj Gori. U mjesecima i sedmicama prije izbora situacija jednostavno ne smije izgledati onako kako je izgledala na parlamentarnim izborima 2020. godine ili u Nikšiću 2021. godine. To je pitanje crnogorskog suvereniteta i tu ne smije biti kompromisa.

Četvrto je mobilizacija crnogorske dijaspore. S obzirom na dešavanja u posljednje dvije godine vjerujem da je veći dio crnogorske dijaspore motivisan da Crnu Goru vrati na građanski put. Ti izbori biće referendumskog karaktera i to se mora jasno iskomunicirati sa našim zajednicama u dijaspori.

Antena M: Šta biste im Vi rekli?

Batrićević: Rekao bih im da Crna Gore ne može izdržati još četiri godine ovakvih vlada. Ne stanemo li svi zajedno na kraj planu rušenja Crne Gore, oni se neće imati đe vratiti. Ovo je biti ili ne biti.

Razgovarao: Darko Šuković