Spajić tužio Državnu izbornu komisiju

Predsjednik „Pokreta Evropa sad!“ Milojko Spajić predao je tužbu protiv države Crne Gore – Državne izborne komisije zbog povrede biračkog prava i diskriminacije. Portal RTCG imao je uvid u tužbu koju je predao Spajić.

"Državna izborna komisija je donijela Rješenje br. 155/7 od 18. 02. 2023. godine kojim se ne utvrđuje kandidatura tužioca za izbor za Predsjednika Crne Gore i time povrijedila biračko pravo predsjedničkog kandidata Milojka Spajića. U obrazloženju pomenutog rješenja Državne izborne komisije navodi da je gospodin Spajić dostavio sve zakonom predviđene dokaze, te da u formalnom smislu ispunjava sve uslove za kandidaturu za Predsjednika Crne Gore, međutim, da suštinski i činjenično, potkrijepljeno dokazima dostavljenim od strane Republičke izborne komisije Republike Srbije (Akt. br. 205-7497/23-1 od 13. 02. 2023. godine), nesumnjivo proističe da je gospodin Milojko Spajić dan prije predaje kandidature odjavio prebivalište u Republici Srbiji, kao i da je još uvijek državljanin druge države", navodi se u tužbi.

Spajića zastupaju advokati Ilija Jokić i Danilo Ćulafić. 

U tužbi se dodaje da je na taj način Državna izborna komisija  postupila diskriminatorno prema kandidatu Milojku Spajiću u odnosnu na druge predsjedničke kandidate, te mu na taj način povrijedila i biračko pravo i prekoračila zakonom data ovlašćenja, navodi se u tužbi. Kako je gospodin Spajić ispunjavao sve Ustavom i zakonom predviđene uslove da bude kandidat za Predsjednika Crne Gore, jasno je da mu je Državna izborna komisija povrijedila biračko (pasivno) pravo.

"Zakon ne predstavlja „metafizičku apstrakciju“, već zakon za prosječnu osobu znači da ona može na osnovu pročitanog zakona, odnosno slova zakona, predvidjeti kakva će biti reakcija na ono što ona planira da uradi. Shodno navedenom i shodno Zakonu o izboru predsjednika Crne Gore, kojim je propisano da Državna izborna komisija utvrđuje kandidature predsjedničkih kandidata, Državna izborna komisija nije imala pravo da odlučuje da li nekom određeno pravo priznaje ili ne već samo da utrdi da li određeni kandidat ima pasivno biračko pravo, i isto isključivo iz dokaza koje zakon predviđa da se moraju dostaviti uz kandidaturu. Svako drugo ponašanje predstavlja prekoračenje zakonom datih ovlašćenja, a posebno imajući u vidu pretpostavku istinitosti javnih isprava dostavljenih uz predlog za kandidaturu", navodi se u tužbi.