Pusić: Prije 2020. izgledalo da će Crna Gora do 2022. završiti proces ili biti članica EU

 Deklarativno, crnogorska vlast je apsolutno na evropskom putu, no gledajuću političku istoriju partnera koji čine koaliciju na vlasti, sigurno ima određenih pitanja, ocijenila je u razgovoru za Televiziju E nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.

Jaka podrška članstvu u Evropsku uniju crnogorske javnosti najzdraviji je i najbolji pritisak na političke elite da se drže tog cilja, smatra Pusić.

Mišljenja je da će Crna Gora dobiti pozitivno mišljenje za vrlo važan klaster te da je to dobro jer su, kako ističe, Crnu Goru na putu ka EU zaustavila političke promjene koje su se dogodile od 2020.

 „Prije 2020, izgledalo je da će Crna Gora biti već do 2022. završiti proces ili biti članica EU. To je promijenjeno, teme su se promijenile u crnogorskoj politici, Krivokapićeva vlada je bila vrlo nejasna u tom pogledu. Međutim, čini se da se Vlada refokusirala i da vidi cilj kao cilj koji je politički veoma važan, pa i sa stanovišta dobijanja glasova u Crnoj Gori“, navodi Pusić.

 Prema njenim riječima, čini se da EU sad bolje razumije u kojoj su mjeri države Zapadnog Balkana važne za stabilnost Evrope generalno i da u tom pogledu želi da pošalje poruku ohrabrenja Crnoj Gori da prione na reforme.

 „To treba tretirati kao poruku – mi vas želimo u članstvu, prionite na posao“, naglašava Pusić.

Na pitanje kako bi trebalo da izgledaju korjenite reforme, usklađene sa evropskom politikom i zakonodavstvom, Pusić odgovara da jedan od kriterijuma koje je Crna Gora ispunjavala i ispunjava i dalje jeste usklađivanje sa vanjskom politikom EU.

 „Za Crnu Goru u današnjim okolnostima najproblematičniji je odnos prema Rusiji. Međutim, tu je za sada Crna Gora još uvijek na istim pozicijama kao EU, u odnosu na agresiju i rat koji Rusija sprovodi u Ukrajini“, smatra sagovornica Televizije E.

 Kad su u pitanju stvarne reforme, Pusić ističe da je majka svih reformi i članstva svake države – pravosuđe.

„Reforma pravosuđa, pravosuđe koje se izvlači ispod kontrole političkih elita ko god one bili, represivni aparat – to je neobično važno da bude u službi države, strogo u službi zakona, a ne instrument osvete već sigurnosti građana. Mislim da je taj segment reformi ono što otvara sve ostalo. Za Crnu Goru ulazak u EU nije samo priključivanje nekom bogatom klubu, to je de facto izgrađivanje institucija države i zato je tako važno iskoristiti period pregovaranja“, objašnjava Pusić.

 Za Crnu Goru je to, dodaje, način izgradnje države. Pusić napominje da je važan kontinuitet pregovaračkog tima i da to ne može biti politička funkcija.

 „Naš glavni pregovarač je npr. bio odličan, preživio je najrazličitije vlade, ali nije bio političar – bio je visoki državni činovnik i otišao je u penziju kao visoki državni činovnik. I mislim da je to važno, jer pregovarački tim i pregovarač drže ono što je neophodno za uspjeh pregovora, a to je kontinuitet“, smatra Pusić.

 Ističe da u pregovorima mora postojati kontinuitet, zbog čega smatra da je često mijenjanje pregovaračkog tima kontraproduktivno.

 „Druga stvar koja je korisna jeste da se za pregovarački tim ne koriste samo državni službenici, nego i ljudi iz civilnog sektora, akademske zajednice, sindikata. Na taj način dobijete, prvo bolju ekspertizu, više znanja, i drugo – uključujete segmente društva u cijeli proces, što održava podršku projektu Crne Gore u EU“, kaže Pusić.

 Upitana da li Crna Gora „ispod radara“ mijenja svoj spoljnopolitički kurs, Pusić navodi da se znalo da  kombinacija bivšeg DF i  PES u stavu prema EU i u vanjsko političkim stavovima dva suprotstavljena tima.

 „Jedan je Evropa sad, drugi Evropa nikad. Ali, u međuvremenu, ono što je proizašlo iz nekadašnjeg DF-a, utjelotvoreno u predsjednu Skupštine se deklariše kao proevropski, što znači i apsolutnu usklađenost sa vanjskom politikom EU. Pitanje i glavni instrument da držite tu cijelu ekipu vezanu za evropski projekat, ne zato što ga nužno svi vole nego što bez toga ne mogu dobiti glasove, je držati visoku podršku evropskom projektu u crnogorskom javnom mnjenju, među glasačima“, smatra Pusić.

 Ako, kako dodaje, imate samo dvadesetak odsto ljudi koji nijesu za članstvo Crne Gore u EU, onda je svakome riskantno biti protiv tog projekta.

 „A vi u projektu ne tražite najbolje prijatelje, tražite one koji iz bilo kog stranačkog, ličnog interesa od projekta ne mogu odustati“, zaključuje Pusić.