Knežević: Zbog Rezolucije u Jasenovcu povampiren Ranko Krivokapić, koji je Hrvatima dostavio sedam imena za crnu listu

Petog dana Treće sjednice Prvog redovnog zasijedanja poslanici Skupštine Crne Gore raspravljaju o Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic-Birkenau.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da je prije nekoliko dana, Hrvatska, članica Evropske unije, donijela odluku da zabrani za 50 studenata iz Srbije, sa univerziteta u Novom Sadu i Beogradu posjetu zloglasnom NDH logoru Jasenovac,  gdje su željeli da polože vijence i cvjeće i odaju poštu za 700 hiljada stradalih Srba, Jevreja i Roma.

"Zato ja predlažem, pošto je Jasenovac problem svih problema, i u Crnoj Gori, i u bivšoj Jugoslaviji, da mi istovremeno donesemo i rezoluciju o rušenju Kamenog cvijeta u Jasenovcu, da zatremo sve tragove da su tamo ubijani ljudi, jer je očigledno da nekima smetaju i mrtvi i živi Srbi koji se sjećaju Jasenovca i sjećaju se zločina koji su počinjeni za vrijeme NDH", kazao je Knežević.

Dalje bi, dodaje, trebalo poći i u pravcu isušivanja Save da ne podsjeća na one hiljade i hiljade leševa koji su plivali njome, kao i što bi dobro bilo pojseći sve one vrbe na koje su vješali Srbe pod parolom "Srbe na vrbe" i tako uništiti svaki prirodni dokaz.

"I sad, iz ove perspektive, Rezolucija koju je donio ovaj parlament se iznova i iznova potvrđuje kao istorijska uloga parlamentarne večine koja se suprotstavila jednom sistematskom zaboravu i negiranju genocida nad Srbima i ostalim narodima bivše Jugoslavije koji su se borili protiv NDH, Anta Pavelića i ostalih zločinaca koji su prilično izbjegavali ruku pravde nakon 1945. godine.

I upravo zbog te Rezolucije o Jasenovcu došlo je i do političkog povampirenja Ranka Krivokapića, koji je nakon što je ta rezolucija izglasana preko svojih diplomatskih kanala, uz punu kooperaciju i saradnju sa Hrvatskom i sa Hrvatskom objeveštajnom službom dostavio spisak sedmorice crnogorskih političara iz parlamentarne većine koji bi trebalo da se nađu na crnoj listi. Hrvatska ga je poslušala tako što je na crnu listu stavila Andriju Mandića, Aleksu Bečića i mene, tražajeći od zvanične Crne Gore da Ranko Krivokapić bude angažovan u Vladi na poziciji savjetnika ministra vanjskih poslova, navodno zbog toga da ne bismo imali problem sa poglavljima koja Hrvatska nikako ne želi da zatvori sa Crnom Gorom.

I ako neko misli da je imenovanje Ranka Krivokapića iskorak i iskaz demokratičnosti ove parlamentarne većine, onda neka mene izuzme iz toga. Jer je Ranko Krivokapić svojim antisrpskim i anticrnogorskim djelovanjem zaslužio da se nađe na sudu političke istorije, a ne da je u sadejstvu sa Hrvatskom i sa njhovom obavještajnom službom vodi akcije protiv parlamentarne većine i pravi spiskove za odstrijel na način što bi se crnogorskim političarima zabranjivao ulazak u Hrvatsku. I svakako, prvom prilikom, kad se budem streo sa premijerom Spajićem, ću da otvorim pitanje Ranka Krivokapića i da pitam u kojem tom našem koalicionom sporazumu postoji opcija i klauzula da se ideolog nacionalnog, građanskog i svakog drugog posrtanja Crne Gore nađe na platnom spisku parlamentarne većine, jer ja dajem platu Ranku Krivokapiću kao savjetniku u Ministarstvu vanjskih poslova  i tražiću da se onaj dio koji se izdvaja od moje plate za Ranka Krivokapića, ne daje bivšem predsjedniku Skupštine i čovjeku koji je bio, a verujem i danas ostao zaljubljen u lik i djelo Mila Đukanovića", kazao je Knežević.